Šumarstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
N |
m uklonjena promjena suradnika 161.53.180.21 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 92.36.218.229 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 7:
| znanstveno_polje =
| znanstveno_područje = '''[[Biotehničke znanosti]]'''
}}'''Šumarstvo''' je znanost i umijeće privreda. Ono je i značajna privredna grana u smislu pridobivanja materijala i energije, kao i angažiranja radne snage. Šumarstvu je cilj poznavati [[šuma|šume]] i šumske [[Ekosustav|ekosustave]].
'''Potrajno''' je pojam koji je uveden u šumarstvo prije više od sto godina, a prije par godina [[Ekologija|ekologisti]] su istu stvar aktualizirali pa je sad poznatiji kao obnovljivo. To znači da se materijal iz šume može uzimati, a da ga u šumi ne bude manje, već više.
'''Korist''' od šuma ima svatko – i onaj koji radi u šumi ili onaj koji samo diše [[zrak]], pije [[voda|vodu]], šeta šumom ... Dobro je ako se iz šumarstva i vezane privrede država može polučiti i gospodarsku korist.
== Povijest šumarstva ==
Iako šume postoje oduvijek, a isto tako njima se oduvijek koristi i čovjek, šumarstvo, kao organizirana aktivnost očito mora imati svoje povijesno utemeljenje. Budući su razni dijelovi Hrvatske imali bitno različiti povijesni put očito se i u šumarstvu ne može govoriti o jedinstvenoj povijesti, pa će se ovaj članak bazirati uglavnom na povijesnim tijekovima u kontinentalnoj Hrvatskoj, a naknadno ćemo obraditi i specifičnosti koje su bile na području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Istra|Istre]].
Različiti autori različito će odrediti početak organizirane šumarske djelatnosti, ovdje bi se ipak opredijelili za Šumski red carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]] od 27. srpnja [[1769]]., važan zakon, ali i prvi pravi naputak o potrajnom gospodarenju šumama. Originalni naziv glasi: "Naredba o lugov, gajov i dubrav s čuvanja i zadržavanja". Zbog tadanje dvojnosti civilne Hrvatske i [[Vojna krajina|Vojne krajine]], analogni dokumenti, ali provedeni kroz vojne strukture Vojne krajine su Šumski red za šume petrovaradinske, brodske i gradiške pukovnije od 15. rujna [[1755]]. i Šumski red i Instrukcija od 23. veljače [[1765]]. za područje karlovačkog generalata. Zanimljivo je da je potonji Šumski red donijet po izvršenoj inventarizaciji šuma za ogulinski i dio otočke pukovnije i [[Velebit]]a (do Šatorine), koju je proveo inženjerski major pl. Pirker, a autor Instrukcije bio je šumarnik J. C. Franzoni.
Šume na području Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]] u rukama su brojnih vlasnika, ali bitna su dva oblika. Vojna krajina je posebna tvorevina direktno u nadležnosti cara i šume su ovdje praktički pod vojnom upravom, dakle državne, a isključiva im je namjena namirenje potreba krajišnika. Rasformiranjem Vojne krajine pola šuma ostaje državno a polovica se, otkupom servitutnih prava krajišnika, prevodi u posjed imovnih općina.
Gotovo istodobno, šume na prostoru banske Hrvatske prolaze sličan proces. Ukidanjem kmetstva dolazi do otkupa servitutnih prava kmetova pa se dio šuma prenosi zemljišnim zajednicama, a dio ostaje vlastelinsko.
Tako to bude do [[1929]]. kad država preuzima upravu šumama bez obzira na vlasništvo.
Zakonom o eksproprijaciji [[1945]]. definitivno se sve šume oduzimaju veleposjednicima i crkvi, a [[1947]]. isto se događa i šumama imovnih općina i zemljišnih zajednica.
Od [[1991]]. svim državnim šumama gospodari jedinstveno poduzeće - [[Hrvatske šume|Hrvatske šume d.o.o.]]
Značajno mjesto u povijesti hrvatskog šumarstva ima i [[Hrvatsko šumarsko društvo]], koje od [[1846]]. neprekidno okuplja šumarsku struku na ovim prostorima.
== Šumarska izobrazba ==
| |||