Vladimir Prelog: razlika između inačica

 

Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-95981-7-2, pogovor, Ivan Sršen, ''Bosna bez povijesti'':{{citat2|Ime Milana Preloga (1879-1931) jedno je od onih imena koja uvijek dovodimo u vezu s nekim drugim imenima, i to ne slučajno. Naime, jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti dvadesetog stoljeća također nosi [[Milan Prelog|ova sina Vladimira, hrvatskog dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (1975).}}</ref><ref>Nikolić, Sonja., Trinajstić, Nenad. ''Milutin Cihlar Nehajev - Hrvatski književnik i kemičar'' // ''Senjski zbornik: prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu'', sv. 33, br. 1, (2006.), str. 271. - 291., {{Hrčak|id=27456}}, str. 277.</ref> U rodnom [[Sarajevo|Sarajevu]] pohađao je pučku školu, a nakon razvoda roditelja [[1915.]] godine s ocem dolazi u Hrvatsku. Pučku školu završio je u Zagrebu, gdje je počeo pohađati i realnu gimnaziju, a u trećem razredu s ocem preselio se u [[Osijek]]. Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje na Kraljevskoj realnoj gimnaziji i, zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za kemiju.<ref name="scenarij">Šuveljak, Božica., Šipek, Ivana. ''Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog scenarij za nastavni sat'' // ''Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja'', sv. 53, br. 18, (2007.), str. 19. - 29., {{Hrčak|id=33019}}, str. 25.</ref> Pod njegovim je mentorstvom već u petnaestoj godini objavio svoj prvi znanstveni rad iz kemije, ''Eine Titriervorrichtung'', koji je objavljen u njemačkome znanstvenome časopisu ''Chemiker-Zeitungu'' (Köthen 1921., 45.).<ref name="scenarij"/><ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11890 Prelog, Vladimir (Vlado)], Marija Kaštelan-Macan (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 25. listopada 2017.</ref> Nakon što je [[1924.]] godine maturirao u [[Zagreb]]u, odlazi na studij kemije u [[Prag]]. Tamo je na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničke visoke škole diplomirao [[1928.]], a doktorirao [[1929.]] godine pod vodstvom [[Emil Votoček|Emila Votočeka]].<ref>Šuveljak, Božica., Šipek, Ivana. ''Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog scenarij za nastavni sat'' // ''Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja'', sv. 53, br. 18, (2007.), str. 19. - 29., {{Hrčak|id=33019}}, str. 24.</ref> Istodobno je surađivao s kemičarem Rudolfom Lukešom. Nakon doktorata neko je vrijeme radio u laboratoriju kemijske veletrgovine G. J. Dřize, a [[1934.]] godine vratio se u [[Zagreb]]. U Zagrebu je od [[1935.]] do [[1941.]] godine bio docentom i predavao organsku kemiju na [[Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu|Tehničkom fakultetu]] Sveučilišta u Zagrebu te bio predstojnikom Zavoda za organsku kemiju.<ref name="he"/> Godine [[1941.]], na poziv [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]],<ref name="PE"/> odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije.