Kaljenje: razlika između inačica

[[Tvrdoća]] čelika ([[martenzit]]a) nakon kaljenja ovisi najviše o udjelu [[ugljik]]a. Kod [[čelik]]a s malim udjelom ugljika (manjim od 0,25%) nakon kaljenja se postiže premala tvrdoća, a i zbog djelomičnog razugljičenja površine. Zbog toga se čelici s udjelom ugljika manjim od 0,3% u pravilu ne kale, za razliku od '''čelika za poboljšanje''' s udjelom ugljika od 0,3% do 0,6%. Pri kaljenju nastaju u čeliku [[Naprezanje|naprezanja]] zbog fazne pretvorbe (razlike u obujmima između [[austenit]]a i martenzita). Zbog tih naprezanja čelik se može deformirati ili puknuti. <ref>[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. Srpanjsrpnja 2014. }} "Fizikalna metalurgija I", dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.</ref>