Josipovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Činkapu (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Hasley
Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3]
m ispravak datuma
Redak 27:
Josipovac je [[1786.]] osnovao grof Josip Prandau naselivši 16 njemačkih obitelji iz [[Elzas]]a. [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] su činili većinu stanovništva sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada ih je novopridošli komunistički režim protjerao. U tu svrhu osnovan je bio i sabirni logor (službeno nazvan [[Sabirni logor Josipovac|Radni logor Josipovac]]), iz kojeg su kasnije prebačeni u [[Radni logor Valpovo|logor Valpovo]].<ref>hrcak.srce.hr/file/120208 Josipovac (Josefsdorf) - Davno slavonsko djelovanje Ingeborg Weber-Kellermann, Ritig-Beljak, Nives</ref>
 
[[1920.]] započelo je pojačano doseljavanje hrvatskog stanovništva iz [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]], [[Prigorje|Prigorja]], [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Lika|Like]] i [[Bosna|Bosne]].<ref>[http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Kratki-povijesni-prikaz-gradskih-cetvrti-i-prigradskih-naselja Kratki povijesni prikaz gradskih četvrti i prigradskih naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618165253/http://www.osijek.hr/index.php/cro/Osijek/Kratki-povijesni-prikaz-gradskih-cetvrti-i-prigradskih-naselja |date=18. Lipanjlipnja 2012. }}, www.osijek.hr, preuzeto 23. prosinca 2015.</ref>
 
U crkvenom pogledu Josipovac je u početku bio filijala [[Petrijevci|petrijevačke]] župe, a župom je postao u novije vrijeme, [[1969.]] godine. Crkva svetog Josipa građena je od [[1884.]] do [[1886.]] godine, a među inicijatorima gradnje u župnoj su kronici posebno zapisani Ivan Neubauer, Josip Schremf, Ivan Pirk i Antun Freimut. [[1990-ih]] se, zbog otprije izraženog porasta broja stanovnika, javila potreba za osnivanjem nove župe u istočnom dijelu Josipovca koja bi obuhvaćala i zapadni dio [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevca]]. Tako je [[15. prosinca]] [[1994.]] biskup [[Ćiril Kos]] dekretom br. 2200/1994. osnovao župu svetog Luke.<ref>Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996., ISBN 953-154-086-1, str. 498.</ref>