Ivan Gazulić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma
Redak 2:
 
== Životopis ==
Završio je školu u [[Skadar|Skadru]] {{nedostaje izvor}} i Dubrovniku gdje je stupio u dominikanski red.<ref name="Večernji list">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/stjepan-tot-nije-clan-hns-a-710738 Večernji list] 19. veljače. Pješčani sat, 19. veljače 2002. (pristupljeno 9. lipnja 2016.)</ref> U dubrovačkom je [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanskom samostanu]] živio i radio.<ref name="Bazala">[http://hrcak.srce.hr/file/133715 Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Vol.3. No.5-6. Prosinacprosinca 1977..] Vladimir Bazala: ''Nekoliko hrvatskih prirodoslovaca - filozofa'', s. 182-183 (pristupljeno 9. lipnja 2016.)</ref> Djelovao diljem Europe. Kao intelektualac skupljao je knjige još za studija u [[Sveučilište u Padovi|Padovi]]<ref name="Malinar69"/> gdje je doktorirao 1430. godine<ref name="proleksis"/> filozofiju.<ref name="Večernji list"/> Svoje je knjige oporukom ostavio u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]] uz uvjet da se zbirku ne smije dijeliti nego mora ostati cjelovita i dostupna svima. Tako je postao osnivač dubrovačke [[javna knjižnica|javne knjižnice]],<ref name="Sugar">(engl.) [https://books.google.hr/books?id=EUTbAwAAQBAJ&pg=PA180&lpg=PA180 Google Knjige] Peter F. Sugar: ''Southeastern Europe Under Ottoman Rule, 1354-1804. A History of East Central Europe. Volume V'', Univ. of Washington Press, Seattle and London, 1977., 3. izdanje 1996., s. 180, ISBN 0-295-96033-7</ref> što mu je bila namjera. Zbirka sadrži gramatička, retorička, poetska (''diversa volumina librorum spectantia ad facultatem grammaticalem, rhetoricam et poeticam''), teološka i djela o kanonskom pravu.<ref name="Malinar76">(tal.) [http://hrcak.srce.hr/file/192242 SRAZ LVIII, 2013.] Smiljka Malinar: ''Tideo Acciarini, un magister scholarum d’Oltreadriatico nella Dalmazia umanistica'', str. 76</ref>
 
Glas uglednog astrologa doveo je 1459. do poziva hrvatsko-ugarskog kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]] Ivanu Gazulu za mjesto dvorskog astrologa, što Gazul nije prihvatio. Gazul je tvorac metode kojom je podijeljeno nebo na [[nebeska kuća|nebeske kuće]]. Metoda se naziva Gazulli-Campanova metoda,<ref name="proleksis"/> a Gazulov udio u toj metodi je računska razrada Campanusovog postupka podjele neba na te kuće, vrlo bitni dio [[horoskop|horoskopa]].<ref name="Večernji list"/> Bila je poznata u dva velika europska grada. Utjecala je na jedan jednostavniji postupak određivanja nebeskih kuća, tzv. Regiomontanusov postupak.<ref name="proleksis"/>
Redak 15:
Poznati hrvatski knjižničar [[Šime Jurić]] uvrstio ga je u svoju zbirku zaboravljenih [[hrvatski latinizam|hrvatskih latinista]] (uz njega su uvršteni [[Dobrić Dobrićević]], [[Matija Vlačić Ilirik]], [[Franjo Niger]], [[Frane Petrić]], [[Šimun Hvaranin]]).<ref>[http://www.matica.hr/knjige/376/ Matica hrvatska] Šime Jurić: ''Iz muzeja hrvatske knjige. Izbor književnih i kulturno-povijesnih rasprava, bibliografskih i bibliotekarskih članaka i prikaza knjiga'' (pristupljeno 9. lipnja 2016.)</ref>
 
Ne valja brkati Ivana Gazulića (Gjona Gazullija) s istoimenim albanskim katoličkim svećenikom Dom Gjonom Gazulijem kojeg je smaknuo režim [[Ahmet Zogu|Ahmeta Zogua]] 1927. godine..<ref>{{cite web|accessdate=7. listopada 2013.|publisher=Drini Magazine|date=12. ožujka 2012.|url=http://www.revistadrini.com/2012/03/gjergj-erebara-akuza-ahmet-zogu-vari-priftin-intelektual-me-1927/|language=albanski|title=Gjergj Erebara, Akuza: Ahmet Zogu vari priftin intelektual më 1927|trans_title=Gjergj Erebara, optužba: Ahmet Zogu smaknuo vješanjem intelektualnog svećenika 1927.|archiveurl=https://archive.is/20131008011515/http://www.revistadrini.com/2012/03/gjergj-erebara-akuza-ahmet-zogu-vari-priftin-intelektual-me-1927/|archivedate=8. Listopadlistopada 2013.}}</ref>
 
== Bibliografija ==