Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznaka: uklanjanje |
m ispravak datuma |
||
Redak 412:
|preuzeto=31. kolovoza 2009. }}</ref> [[Industrija]] ostvaruje oko petine BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća [[Brodogradilište|brodogradilišta]] su: [[Brodosplit]], [[Brodogradilište Uljanik|Uljanik]] i [[3. Maj]]. [[Trgovina]] je najutjecajnija gospodarska grana, zapošljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.<ref>[http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,11,trgovci_udio,155412.jl 'Trgovci su hrvatsko gospodarstvo'], jutarnji.hr, 11. ožujka, 2009., pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
[[Hrvatski turizam|Turizam]] je iznimno važan za Hrvatsku. Broj turista u [[2007.]] godini je premašio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noćenja. Najviše turista dolazi iz [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Austrija|Austrije]]. Dvije županije, [[Istarska županija|Istarska]] i [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]], ugošćuju 44% turista.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%2520TURISTI%C4%8CKOG%2520PROMETA%25202007.%2520GODINE.pdf |accessdate=22.
Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisuća zaposlenih u privatnim, 114 tisuća zaposlenih u državnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mješovitom vlasništvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.<ref>Edita Vlahović Žuvela, [https://web.archive.org/web/20110813113152/http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=138&View=Details&ItemID=58617 Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko će sve to platiti], banka.hr, 26. ožujka 2010., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 13. kolovoza 2011.), pristupljeno 13. siječnja 2018.</ref>
|