Hrvati Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju Bosne i Hercegovine]]. Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine | Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Uspješne ratne operacije protiv Srba|7 uspješnih pobjedničkih operacija]] oslobodio čitavu jugozapadnu Bosnu. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa. [[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari nerješene. Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.<ref>[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. Siječanjsiječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini</ref>. Tijekom rata, [[Armija BiH]] je prognala 128.343, dok je [[VRS]] prognao 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora, izbjeglo je 104.000 Hrvata.<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] Ratni zločini u BiH</ref>

Iz tog spoja tradicije i modernog razvila se u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] poglavito zabavna glazba koju su u početku izvodili popularni vokalno-instrumentalni sastavi poput [[Indexi|Indexa]], [[Bijelo dugme|Bijelog dugmeta]], [[Ambasadori|Ambasadora]] i dr. Zabavna glazba bila je glazba srednjeg sloja bosanskohercegovačkog građanstva i novih intelektualnih slojeva u društvu, koji su se htjeli osloboditi "[[selo|ruralnog]] i nazadnog". Najznačajniji predstavnici zabavne glazbe kod Hrvata u Bosni i Hercegovini su: [[Đorđe Novković]], [[Željko Bebek]] i [[Jura Stublić]] a među novim zvijezdama ističu se: [[Mate Bulić]], [[Ivan Mikulić]], [[Nikša Bratoš]], [[Mija Martina Barbarić]], [[Ivana Marić]], grupa [[Feminem]] i drugi. Iz Bosne i Hercegovine podrijetlo vuku i brojni drugi [[hrvat]]ski glazbenici poput [[Krunoslav Slabinac|Krunoslava Kiće Slabinca]], [[Ivo Fabijan|Ive Fabijana]], [[Boris Novković|Borisa Novkovića]], [[Vesna Pisarović|Vesne Pisarović]] i drugih. Dva glavna festivala su [[Melodije Mostara]] i [[Etnofest Neum]] na kojima osim poznatijih hrvatskih glazbenika iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]], nastupa i velik broj glazbenika iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Usporedno s tradicionalnom vrstom glazbe, zadnjih su se desetljeća u Bosni i Hercegovini razvili i novi glazbeni žanrovi poput [[heavy metal]]a, [[hip hop]]a, [[house|housa]] i [[techno|techna]], čime [[Bosna i Hercegovina]] ne zaostaje za ostalim zemljama svijeta.<ref>[http://www.tamburica.net/instrumenti/instrumenti.asp Tamburica.net] Škola tambure </ref><ref>[http://www.imota.net/html/gusle.html Imota.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111227034134/http://www.imota.net/html/gusle.html |date=27. Prosinacprosinca 2011. }} Gusle</ref>

[[HKK Široki|Hrvatski košarkaški klub Široki]] je postao je jedan od najuspješnijih športskih klubova u državi i uzorni član europske košarkaške obitelji.<ref name="Široki">[http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html HKK Široki.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120119040201/http://www.hkk.siroki.net/Povijest.html |date=19. Siječanjsiječnja 2012. }} Povijest</ref> Košarka bosakohercegovačkih Hrvata dala je velik broj uspješnih [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavenskih]], [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatskih]] i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih]] košarkaša, od kojih su najpoznatiji: [[Franjo Arapović]], [[Stanko Barać]], [[Bojan Bogdanović]], [[Matej Mamić]], [[Damir Markota]], [[Damir Mulaomerović]], [[Zoran Planinić]], [[Vedran Princ]] i [[Marin Rozić]]. Osim nogometa i košarke, popularni su i [[rukomet]], [[tenis]], [[šah]], [[boćanje]], [[kuglanje]] i dr. Tenis [[Hrvati u BiH|bosanskohercegovačkih Hrvata]] je iznjedrio okosnicu [[Hrvatska teniska reprezentacija|Hrvatske teniske reprezentacije]], velika svjetska imena kao što su [[Ivan Ljubičić]] i [[Marin Čilić]]. [[HRK Izviđač Ljubuški|Hrvatski rukometni klub Izviđač Ljubuški]] je četverostruki rukometni prvak Bosne i Hercegovine i dvostruki pobjednik Rukometnog kupa BiH, a redovito je nastupao i na europskoj sceni.<ref name="Izviđač">[http://www.izvidjac.com/Povijest.htm Izviđač.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081011045652/http://www.izvidjac.com/Povijest.htm |date=11. Listopadlistopada 2008. }} Povijest</ref> Hrvatski rukomet u Bosni i Hercegovini dao je [[Hrvatska rukometna reprezentacija|Hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji]] velika svjetska imena, kao što su: [[Ivano Balić]], [[Božidar Jović]], [[Zlatko Saračević]], [[Irfan Smajlagić]], [[Slavko Goluža]], [[Božidar Jović]], [[Denis Buntić]], [[Vlado Šola]], [[Venio Losert]] i [[Mirko Alilović]].<ref>[http://www.bljesak.info/content/view/58210/155/ Bljesak.info] Ćiro: BiH je mogla biti najveća sportska velesila na ovim prostorima! </ref>

[[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Za vrijeme druge Jugoslavije]], po popisima [[1953.]] - [[1991.]] Hrvati su od 23,00 % pučanstva pali na 17,30 % iako se njihov sveukupan broj povećao. Prema popisu stanovništva iz [[1953.]] godine, [[Hrvati]]-[[katolici]] su činili većinu u većini kotareva koji su nalazili na teritorijima koji su [[1939.]] godine ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]. Tada je njihov broj iznosio 654.229<ref name="Popisi">{{Citiranje časopisa |url=http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |accessdate=10. Kolovozkolovoza 2010. |title=Bosansko-hercegovački popisi stanovništva 1948-1991 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080311170926/http://www.urc.bl.ac.yu/stradanje/sastav.html |archivedate=11. Ožujakožujka 2008. }}</ref>, odnosno 23,00 % ukupnog stanovništva [[BiH|Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz [[1961.]] godine, Hrvati su činili 21,70 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 711.660.<ref name="Popisi" /> Kotari su podijeljeni na manje općine.

Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi<ref>[http://pincom.info/bih/opsirnije.asp?ID=52036 Pincom.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611173308/http://www.pincom.info/bih/opsirnije.asp?id=52036 |date=11. Lipanjlipnja 2008. }} Koje bi općine bile u sastavu hrvatske federalne jedinice?, 12. studeni 2007.</ref> da su [[Hrvati]] danas većina u sljedećim općinama: [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Ljubuški]], [[Livno]], [[Čitluk]], [[Tomislavgrad]], [[Čapljina]], [[Orašje]], [[Posušje]], [[Žepče]], [[Grude]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Kiseljak]], [[Novi Travnik]], [[Prozor-Rama]], [[Jajce]], [[Odžak]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Busovača]], [[Neum]], [[Domaljevac-Šamac]], [[Usora]], [[Kreševo]], [[Kupres]], [[Dobretići]] i [[Ravno]].