Hipertenzija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 13 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma |
||
Redak 17:
{| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center"
|-
! rowspan=2 | Klasifikacija (JNC7)<ref name="jnc7">{{cite journal |author=Chobanian AV, Bakris GL, Black HR, ''et al.'' |title=Seventh report of the Joint National Committee on Prevention, Detection, Evaluation, and Treatment of High Blood Pressure |journal=Hypertension |volume=42 |issue=6 |pages=1206–52 |year=2003 |month=December |pmid=14656957 |doi=10.1161/01.HYP.0000107251.49515.c2 |url=http://hyper.ahajournals.org/content/42/6/1206.long |accessdate=15.
! colspan=2 | Sistolički tlak
! colspan=2 | Dijastolički tlak
Redak 59:
===Odrasli===
U osoba životne dobi 18 godine ili više, hipertenzijom se smatraju vrijednosti sistoličkog i/ili dijastoličkog tlaka koje su trajno veće od prihvaćenih normalnih vrijednosti (trenutno, vrijednosti sistoličkog tlaka od 139 mmHg, a dijastoličkog od 89 mmHg: vidi tablicu — Klasifikacija (JNC7)). Ukoliko se provede 24-satno trajno mjerenje (tzv. holterom), normalnim se smatraju nešto niže vrijednosti (135 mmHg za sistolički, 85 mmHg za dijastolički tlak).<ref name="NICE127 full">{{cite book |author=National Clinical Guidance Centre |title=Hypertension (NICE CG 127) |publisher=[[National Institute for Health and Clinical Excellence]] |chapter=7 Diagnosis of Hypertension, 7.5 Link from evidence to recommendations |page=102 |date=August 2011 |url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/live/13561/56007/56007.pdf |accessdate=2011-12-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130723014309/http://www.nice.org.uk/nicemedia/live/13561/56007/56007.pdf |archivedate=23.
Ukoliko se [[liječenje lijekovima|liječenjem lijekovima]] ne uspije smanjiti vrijednosti krvnog tlaka do onih normalnih, hipertenzija se klasificira kao "rezistentna".<ref name="jnc7"/>
Redak 84:
===Hipertenzivna kriza===
Izrazito povišenje krvnog tlaka (jednako ili veće od sistoličkog tlaka vrijednosti 180 ili dijastoličkog tlaka vrijednosti 110, a koje se ponekad naziva malignom ili ubrzanom hipertenzijom) smatra se "hipertenzivnom krizom." Vrijednosti krvnog tlaka iznad navedenih vrijednosti ukazuju na visoki rizik od komplikacija. Osobe čije su vrijednosti krvnog tlaka tako visoke ne moraju imati simptome, ali češće od opće populacije navode glavobolje (22% slučajeva)<ref>{{cite journal |author=Papadopoulos DP, Mourouzis I, Thomopoulos C, Makris T, Papademetriou V |title=Hypertension crisis |journal=Blood Press. |volume=19 |issue=6 |pages=328–36 |year=2010 |month=December |pmid=20504242 |doi=10.3109/08037051.2010.488052 |url=}}</ref> i slabost.<ref name=Fisher2005/> Drugi simptomi hipertenzivne krize mogu biti slabljenje vida ili zaduha zbog popuštanja srca, ili opći osjećaj [[malaksalost|malaksalosti]] zbog zatajenja bubrega.<ref name="ABC" /> U većine osoba s hipertenzivnom krizom od prije je poznato postojanje hipertenzije, no dodatni poticaji mogu izazvati iznenadno povišenje krvnog tlaka.<ref name=Marik2007>{{cite journal |author=Marik PE, Varon J |title=Hypertensive crises: challenges and management |journal=Chest |volume=131 |issue=6 |pages=1949–62 |year=2007 |month=June |pmid=17565029 |doi=10.1378/chest.06-2490 |url=http://chestjournal.chestpubs.org/content/131/6/1949.long |accessdate=15.
"Hipertenzivna hitnoća", prije nazivana "malignom hipertenzijom", je stanje kada postoji dokaz neposrednog oštećenja jednog ili više organa uslijed izrazito povišenog krvnog tlaka. U ova oštećenja spada [[hipertenzivna encefalopatija]], uzrokovana edemom i disfunkcijom mozga, a obilježena glavoboljama i [[promijenjenim stanjem svijesti]] (konfuzijom ili pospanošću). Drugi znak oštećenja ciljnog organa (oka) je [[edem papile optičkog živca]] te [[krvarenja]] i [[eksudat]] na očnoj pozadini. [[Bol u prsištu]] može ukazivati na oštećenje srčanog mišića (koje može uznapredovati do [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]]) ili ponekad do [[disekcija aorte|diskecije aorte]], razdora unutarnjeg sloja stijenke [[aorta|aorte]]. Zaduha, kašalj i iskašljavanje sukrvavog sadržaja karakteristični su znakovi [[plućni edem|plućnog edema]]. Ova promjena predstavlja nakupljanje tekućine u plućima zbog [[zatajenje lijeve srčane kljetke|zatajenja lijeve srčane kljetke]], odnosno nemogućnosti [[lijeva kljetka|lijeve kljetke]] srca da na odgovarajući način ispumpava krv iz pluća u arterijski sustav.<ref name=Marik2007/> Također može doći do naglog pogoršanja funkcije bubrega (akutnog oštećenja bubrega) i [[mikroangiopatska hemolitička anemija|mikroangiopatske hemolitičke anemije]] (uništenja eritrocita unutar malih krvnih žila).<ref name=Marik2007/> U takvim okolnostima nužno je hitno smanjiti krvni tlak, kako bi se zaustavilo dodatno oštećenje organa.<ref name=Marik2007/> Nasuprot tome, nema dokaza za potrebom brzog snižavanja krvnog tlaka u hitnim hipertenzivnim stanjima u kojih ne postoje znakovi oštećenja ciljnih organa, jer pretjerano agresivno sniženje krvnog tlaka nije bezopasno.<ref name="ABC" /> U hitnim hipertenzivnim stanjima bez znakova oštećenja ciljnih organa, savjetuje se postupno snižavanje krvnog tlaka tijekom 24 do 48 sati peroralnom primjenom lijekova.<ref name=Marik2007/>
Redak 111:
Primarna (esencijalna) hipertenzija je najučestaliji oblik hipertenzije, i čini 90–95% svih slučajeva hipertenzije.<ref name="pmid10645931"/> U skoro svim suvremenim društvenim zajednicama, vrijednosti krvnog tlaka se povisuju sa [[starenje|starenjem]], uz znakovitu opasnost od razvoja hipertenzije u kasnijoj životnoj dobi.<ref>{{cite journal|last=Vasan|first=RS|coauthors=Beiser, A, Seshadri, S, Larson, MG, Kannel, WB, D'Agostino, RB, Levy, D|title=Residual lifetime risk for developing hypertension in middle-aged women and men: The Framingham Heart Study.|journal=JAMA: the journal of the American Medical Association|date=2002 Feb 27|volume=287|issue=8|pages=1003-10|pmid=11866648}}</ref> Hipertenzija nastaje uslijed složenog međudjelovanja genskih i okolišnih čimbenika. Otkriveni su brojni geni s malenim učinkom na krvni tlak<ref>The International Consortium for Blood Pressure Genome-Wide Association Studies. Genetic variants in novel pathways influence blood pressure and cardiovascular disease risk. Nature 2011; 478: 103–109
doi:10.1038/nature10405</ref> kao i neki geni s velikim učinkom na tlak, koji su rijetkost<ref>{{cite journal|last=Lifton|first=RP|coauthors=Gharavi, AG, Geller, DS|title=Molecular mechanisms of human hypertension.|journal=Cell|date=2001 Feb 23|volume=104|issue=4|pages=545-56|pmid=11239411}}</ref>, no točna genska osnova hipertenzije nije još razjašnjena. Na krvni tlak utječe i nekoliko okolišnih čimbenika. Čimbenici povezani s načinom života koji snižavaju krvni tlak su smanjeni unos [[sol|soli]] hranom,<ref>{{cite journal|last=He|first=FJ|coauthors=MacGregor, GA|title=A comprehensive review on salt and health and current experience of worldwide salt reduction programmes.|journal=Journal of human hypertension|date=2009 Jun|volume=23|issue=6|pages=363-84|pmid=19110538}}</ref> i prehrana bogatija voćem i namirnicama s niskim udjelom masti (([[DASH dijeta]])). [[Tjelovježba]],<ref name="ReferenceA">Dickinson HO, Mason JM, Nicolson DJ, Campbell F, Beyer FR, Cook JV, Williams B, Ford GA. Lifestyle interventions to reduce raised blood pressure: a systematic review of randomized controlled trials. J Hypertens. 2006;24:215-33.</ref> smanjivanje tjelesne težine <ref name=HaslamJames>{{cite journal |author=Haslam DW, James WP |title=Obesity |journal=Lancet |volume=366 |issue=9492 |pages=1197–209 |year=2005 |pmid=16198769 |doi=10.1016/S0140-6736(05)67483-1}}</ref> i smanjena konzumacija [[alkohol|alkohola]] također pomažu pri snižavanju krvnog tlaka.<ref>{{cite journal | author = Whelton PK, He J, Appel LJ, Cutler JA, Havas S, Kotchen TA ''et al.'' | year = 2002 | title = Primary prevention of hypertension: Clinical and public health advisory from The National High Blood Pressure Education Program | url = | journal = JAMA | volume = 288 | issue = 15| pages = 1882–8 | doi = 10.1001/jama.288.15.1882 | pmid = 12377087 }}</ref> Moguća uloga drugih čimbenika, poput stresa,<ref name="ReferenceA"/>konzumacije kofeina,<ref>Mesas AE, Leon-Muñoz LM, Rodriguez-Artalejo F, Lopez-Garcia E. The effect of coffee on blood pressure and cardiovascular disease in hypertensive individuals: A systematic review and meta-analysis. Am J Clin Nutr. 2011;94:1113–26.</ref> i manjka vitamina D<ref>{{cite journal |author=Vaidya A, Forman JP |title=Vitamin D and hypertension: current evidence and future directions |journal=Hypertension |volume=56 |issue=5 |pages=774–9 |year=2010 |month=November |pmid=20937970 |doi=10.1161/HYPERTENSIONAHA.109.140160 |url=}}</ref> nije tako jasna. Smatra se da razvoju hipertenzije doprinosi i [[inzulinska rezistencija]], koja je česta uz gojaznost, i koja je sastavnica [[metabolički sindrom|metaboličkog sindroma]] (X sindroma).<ref name="pmid12364344">{{cite journal |author=Sorof J, Daniels S |title=Obesity hypertension in children: a problem of epidemic proportions |journal=Hypertension |volume=40 |issue=4 |pages=441–447 |year=2002 |month=October |pmid=12364344 |doi=10.1161/01.HYP.0000032940.33466.12 |url=http://hyper.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12364344 |accessdate=2009-06-03 |archiveurl=https://archive.is/20121205010228/http://hyper.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=12364344 |archivedate=5.
===Sekundarna hipertenzija===
Redak 172:
===Promjene načina života===
Prvi način liječenja hipertenzije jednak je preporučenim preventivnim mjerama o promjenama načina života<ref name="npsppr">{{cite web |url=http://www.nps.org.au/health_professionals/publications/prescribing_practice_review/current/prescribing_practice_review_52 |title=NPS Prescribing Practice Review 52: Treating hypertension |date=September 1, 2010 |publisher=NPS Medicines Wise |accessdate=November 5, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110222125432/http://www.nps.org.au/health_professionals/publications/prescribing_practice_review/current/prescribing_practice_review_52 |archivedate=22.
Za smanjenje hipertenzije oglašavaju se različiti programi s ciljem smanjenja stresa, poput [[biofeedback]]a, relaksacije ili meditacije. Međutim, znanstvena istraživanja općenito ne potvrđuju njihovu učinkovitost, jer su takva istraživanja općenito loše kvalitete.<ref name="pmid19822104">{{cite journal |author=Greenhalgh J, Dickson R, Dundar Y |title=The effects of biofeedback for the treatment of essential hypertension: a systematic review |journal=Health Technol Assess |volume=13 |issue=46 |pages=1–104 |year=2009 |month=October |pmid=19822104 |doi=10.3310/hta13460 |url= |doi_brokendate=2010-08-21}}</ref><ref name="pmid18350109">{{cite journal |author=Rainforth MV, Schneider RH, Nidich SI, Gaylord-King C, Salerno JW, Anderson JW |title=Stress Reduction Programs in Patients with Elevated Blood Pressure: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=Curr. Hypertens. Rep. |volume=9 |issue=6 |pages=520–8 |year=2007 |month=December |pmid=18350109 |pmc=2268875 |doi= 10.1007/s11906-007-0094-3|url=}}</ref><ref>{{cite journal |author=Ospina MB |title=Meditation practices for health: state of the research |journal=Evid Rep Technol Assess (Full Rep) |volume= |issue=155 |pages=1–263 |year=2007 |month=June |pmid=17764203 |doi= |url= |author-separator=, |author2=Bond K |author3=Karkhaneh M |display-authors=3 |last4=Tjosvold |first4=L |last5=Vandermeer |first5=B |last6=Liang |first6=Y |last7=Bialy |first7=L |last8=Hooton |first8=N |last9=Buscemi |first9=N}}</ref>
Promjene u prehrani poput [[dijeta siromašna natrijem|dijete siromašne natrijem]] imaju povoljan učinak. U [[bijela rasa|bijele rase]] je dugotrajna (dulja od 4 tjedna) dijeta siromašna natrijem učinkovita u smanjenju krvnog tlaka, kako u osoba s hipertenzijom, tako i u osoba s normalnim krvnim tlakom.<ref name=cochrane2008>{{cite journal|last=He|first=FJ|coauthors=MacGregor, GA|title=Effect of longer-term modest salt reduction on blood pressure.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2004|issue=3|pages=CD004937|pmid=15266549|url=http://onlinelibrary.wiley.com/o/cochrane/clsysrev/articles/CD004937/frame.html|accessdate=15.
===Lijekovi===
Za liječenje hipertenzije trenutno postoji nekoliko skupina lijekova koji se nazivaju [[antihipertenziv]]i. Prilikom propisivanja lijeka u obzir se uzima individualni rizik od kardiovaskularnih bolesti (uključujući infarkt miokarda i moždani udar) i vrijednosti krvnog tlaka.<ref name=nps01>{{cite journal |url=http://www.australianprescriber.com/magazine/33/4/108/12 |title=Drug treatment of elevated blood pressure |author=Nelson, Mark |journal=Australian Prescriber |issue=33 |pages=108–112 |accessdate=August 11, 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100826074015/http://www.australianprescriber.com/magazine/33/4/108/12 |archivedate=26.
Smjernice za izbor lijekova i njihov najbolji izbor unutar različitih skupina bolesnika su se tijekom vremena mijenjale, a i različite su u različitim zemljama. Stručnjaci još nisu postigli dogovor o tome koji je lijek najbolji.<ref name=Compare10>{{cite journal|last=Klarenbach|first=SW|coauthors=McAlister, FA, Johansen, H, Tu, K, Hazel, M, Walker, R, Zarnke, KB, Campbell, NR, Canadian Hypertension Education, Program|title=Identification of factors driving differences in cost effectiveness of first-line pharmacological therapy for uncomplicated hypertension.|journal=The Canadian journal of cardiology|date=2010 May|volume=26|issue=5|pages=e158-63|pmid=20485695}}</ref> [[Cochrane collaboration]], [[Svjetska zdravstvena organizacija]] i smjernice u SAD-u kao najbolje početno liječenje zagovaraju malu dozu [[tiazidski diuretik|tiazidskog diuretika]].<ref>{{cite journal |author=Wright JM, Musini VM |title=First-line drugs for hypertension |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume= |issue=3 |pages=CD001841 |year=2009 |pmid=19588327 |doi=10.1002/14651858.CD001841.pub2 |url= |editor1-last=Wright |editor1-first=James M}}</ref><ref name=Compare10/> Za osobe u dobi od 55 godina i više, te za osobe čija je obitelj porijeklom iz Afrike ili sa Kariba, smjernice iz Velike Britanije preporučuju [[blokator kalcijskih kanala|blokatore kalcijskih kanala]] (engl. calcium channel blockers - CCB). Za početno liječenje mlađih osoba ove smjernice zagovaraju primjenu [[ACE inhibitori|inhibitora angiotenzin konvertaze]] (ACEI).<ref name="NICE127-drug"/> U Japanu je prihvaćeno početno liječenje bilo kojom od šest skupina lijekova, uključujući CCB, ACEI/ARB, tiazidske diuretike, [[beta blokator]]e, i [[alfa blokator]]e. Kao mogući lijekovi prvog izbora, u Kanadi su prihvaćeni svi prije nabrojani osim alfa blokatora.<ref name=Compare10/>
Redak 200:
===Starije osobe===
U osoba u dobi od 60 godina i više, liječenje umjerene do teške hipertenzije smanjuje stopu smrtnosti i nepovoljnih učinaka na krvožilni sustav.<ref name=Cochrane09/> Čini se da u osoba starijih od 80 godina liječenje ne smanjuje znakovito ukupnu stopu smrtnosti, ali smanjuje opasnost od bolesti srca.<ref name=Cochrane09>{{cite journal |author=Musini VM, Tejani AM, Bassett K, Wright JM |title=Pharmacotherapy for hypertension in the elderly |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume= |issue=4 |pages=CD000028 |year=2009 |pmid=19821263 |doi=10.1002/14651858.CD000028.pub2 |url= |editor1-last=Musini |editor1-first=Vijaya M}}</ref> Preporučuje se postizanje ciljne vrijednosti tlaka ispod 140/90 mm Hg, s u Americi najomiljenijim [[tiazidski diuretik|tiazidskim diuretikom]].<ref>{{cite journal |author=Aronow WS, Fleg JL, Pepine CJ, ''et al.'' |title=ACCF/AHA 2011 expert consensus document on hypertension in the elderly: a report of the American College of Cardiology Foundation Task Force on Clinical Expert Consensus documents developed in collaboration with the American Academy of Neurology, American Geriatrics Society, American Society for Preventive Cardiology, American Society of Hypertension, American Society of Nephrology, Association of Black Cardiologists, and European Society of Hypertension |journal=J. Am. Coll. Cardiol. |volume=57 |issue=20 |pages=2037–114 |year=2011 |month=May |pmid=21524875 |doi=10.1016/j.jacc.2011.01.008 |url=}}</ref> U revidiranim smjernicama Velike Britanije, prednost se daje [[blokator kalcijskih kanala|blokatorima kalcijskih kanala]] a ciljna vrijednost koja se želi postići je ispod 150/90 mmHg, dok je ona mjerena pomoću holtera ili kod kuće manja od 145/85 mmHg.<ref name="NICE127-drug">{{cite web |author=National Institute Clinical Excellence |title=1.5 Initiating and monitoring antihypertensive drug treatment, including blood pressure targets |work=GC127 Hypertension: Clinical management of primary hypertension in adults |url=http://publications.nice.org.uk/hypertension-cg127/guidance#initiating-and-monitoring-antihypertensive-drug-treatment-including-blood-pressure-targets-2 |date=August 2011 |accessdate=2011-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120110120002/http://publications.nice.org.uk/hypertension-cg127/guidance#initiating-and-monitoring-antihypertensive-drug-treatment-including-blood-pressure-targets-2 |archivedate=10.
===Rezistentna hipertenzija===
Redak 227:
===Svijest o bolesti===
[[Slika:HTNstudyupd.png|mini|Grafikon prikazuje usporedbu četiri istraživanja [[National Health and Nutrition Examination Survey|NHANES]]prevalencije svijesti o hipertenziji, liječenju i kontroli <ref name="pmid7607734">{{cite journal |author=Burt VL |title=Trends in the prevalence, awareness, treatment, and control of hypertension in the adult US population. Data from the health examination surveys, 1960 to 1991 |journal=Hypertension |volume=26 |issue=1 |pages=60–9 |year=1995 |month=July |pmid=7607734 |doi= |url=http://hyper.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7607734 |accessdate=2009-06-05 |author-separator=, |author2=Cutler JA |author3=Higgins M |display-authors=3 |last4=Horan |first4=MJ |last5=Labarthe |first5=D |last6=Whelton |first6=P |last7=Brown |first7=C |last8=Roccella |first8=EJ |archiveurl=https://archive.is/20121220113643/http://hyper.ahajournals.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=7607734 |archivedate=20.
[[Svjetska zdravstvena organizacija]] je objavila kako je hipertenzija ili povišeni krvni tlak, vodeći uzrok [[mortalitet|mortaliteta]] od [[kardiovaskularne bolesti|kardiovaskularnih bolesti]]. [[The World Hypertension League]] ([[The World Hypertension League|WHL]]), čeona organizacija 85 nacionalnih udruga i liga, objavila je da više od 50% osoba s hipertenzijom nije svjesno svoje bolesti.<ref name="pmid17534457">{{cite journal |author=Chockalingam A |title=Impact of World Hypertension Day |journal=Canadian Journal of Cardiology |volume=23 |issue=7 |pages=517–9 |year=2007 |month=May |pmid=17534457 |pmc=2650754 |doi= 10.1016/S0828-282X(07)70795-X|url= }}</ref> Pokušavajući riješiti taj problem, WHL je2005. godine započela svjetsku kampanju s ciljem podizanja svijesti ljudi o hipertenziji, te je proglasila 17. svibnja [[Svjetski dan hipertenzije|Svjetskim danom hipertenzije]] ([[World Hypertension Day|WHD]]). Tijekom protekle tri godine, sve više nacionalnih udruga se pridružuje WHD-u, te nastoje na nove načine prenijeti ljudima saznanja o hipertenziji. Godine 2007. WHL je zabilježio rekordno sudjelovanje od 47 zemalja. Tijekom Svjetskog dana hipertenzije, sve su one, zajedno s lokalnim vlastima, stručnim udrugama, nevladinim organizacijama i privatnim poduzetnicima promicale svijest o hipertenziju putem [[masovni medij|masovnih medija]] i javnih tribina. Putem [[masovni medij|masovnih medija]] poput [[internet|interneta]] i [[televizija|televizije]], poruka je doprla do više od 250 milijuna ljudi. Budući da se kampanja svake godine sve više zahuktava, u WHL-u smatraju da bi mogli doprijeti do skoro svih milijardu i pol ljudi za koje se smatra da boluju od hipertenzije.<ref name="pmid18548140">{{cite journal |author=Chockalingam A |title=World Hypertension Day and global awareness |journal=Canadian Journal of Cardiology |volume=24 |issue=6 |pages=441–4 |year=2008 |month=June |pmid=18548140 |pmc=2643187 |doi= 10.1016/S0828-282X(08)70617-2|url= }}</ref>
Redak 233:
===Ekonomski učinci===
U SAD-u je povišeni krvni tlak najčešći kronični zdravstveni problem koji navodi bolesnike na odlaske liječniku primarne zdravstvene zaštite. American Heart Association je procijenila da su posredni i neposredni troškovi liječnja hipertenzije u 2010. godini iznosili 76.6 milijardi $.<ref name = AHA2010>{{cite journal |author=Lloyd-Jones D, Adams RJ, Brown TM, ''et al.'' |title=Heart disease and stroke statistics--2010 update: a report from the American Heart Association |journal=Circulation |volume=121 |issue=7 |pages=e46–e215 |year=2010 |month=February |pmid=20019324 |doi=10.1161/CIRCULATIONAHA.109.192667 |url=}}</ref> U SAD-u je 80% osoba s hipertenzijom svjesno svoje bolesti, a 71% se liječi nekim od antihipertenziva. Međutim, samo 48% bolesnika s hipertenzijom koji su svjesni svoje bolesti, na odgovarajući način kontroliraju bolest.<ref name = AHA2010 /> Inadequacies in diagnosis, treatment, or control of high blood pressure can compromise the management of hypertension.<ref name="pmid19124418">{{cite journal |author=Alcocer L, Cueto L |title=Hypertension, a health economics perspective |journal=Therapeutic Advances in Cardiovascular Disease |volume=2 |issue=3 |pages=147–55 |year=2008 |month=June |pmid=19124418 |doi=10.1177/1753944708090572 |url=http://tak.sagepub.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19124418 |accessdate=2009-06-20 |archiveurl=https://archive.is/20121204191320/http://tak.sagepub.com/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=19124418 |archivedate=4.
| |||