Hidroelektrana Tri klanca: razlika između inačica

'''Hidroelektrana Tri klanca''' ([[Kina]]) je [[hidroelektrana]], s [[brana|branom]] na rijeci [[Jangce]], koja je treća najduža [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na svijetu. To je hidroelektrana s najvećom instaliranom [[Snaga struje i električna energija|snagom]] na svijetu od 22 500 [[vat|MW]] (2012.). Zadnja [[vodna turbina]] najveće kineske hidroelektrane Tri klanca je spojena na mrežu 2012., čime je ova hidroelektrana konačno dovršena. S gradnjom se krenulo još 1994., a koštala je oko 50 milijardi [[američki dolar|američkih dolara]]. Sama brana je završena 2006. Osim dizala za brodove, svi dijelovi hidroelektrane su završeni 30. listopada 2008., kada je 26 vodnih turbina počelo s upotrebom za proizvodnju električne energije. Hidroelektrana ima čak 32 vodne turbine, a svaka ima snagu od 700 MW, te samo ova hidroelektrana proizvodi 11% potreba Kine za električnom energijom. Uz još dva [[Električni generator|električna generatora]], svaki s 50 MW, konačna instalirana snaga je 22 500 MW. <ref>[http://kn.theiet.org/magazine/issues/0904/taming-the-yangtze-0904.cfm#] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160514190557/http://kn.theiet.org/magazine/issues/0904/taming-the-yangtze-0904.cfm |date=14. Svibanjsvibnja 2016. }} "Taming the Yangtze" Acker Fabian, 2009., IET magazine</ref> <ref> [http://news.xinhuanet.com/english/2008-10/07/content_10162045.htm] "Three Gorges reservoir raises water to target level", publisher= Xinhua, 2008.</ref> <ref> "Final Turbine at China's Three Gorges Dam Begins Testing" [http://inventorspot.com/articles/final_turbine_chinas_three_gorges_dam_begins_testing], publisher=Inventor Spot, 2011.</ref>

Osim velikog hidroenergetskog [[Potencijalna energija|potencijala]], hidroelektrana Tri klanca smanjuje pojavu čestih [[poplava]] i povećava mogućnost [[Promet|prijevoza]] robe. Značajan je i [[Ekologija|ekološki]] doprinos zbog smanjenja [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]], ako znamo da Kina gotovo svu [[energija|energiju]] dobiva izgaranjem [[fosilna goriva|fosilnih goriva]], posebice [[ugljen]]a. Prednost projekta je i [[navodnjavanje]] okolnih nizvodnih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] površina, kao i planovi za [[Vodovod|vodoopskrbu]] sjevernih i sušnijih dijelova Kine. Iako mnogi u Kini smatraju hidroelektranu Tri klanca neophodnim za razvoj kineskog [[Gospodarstvo|gospodarstva]] i razvoja Kine u vodeću svjetsku silu, mnogi stručnjaci smatraju da bi negativni učinci projekta mogli nadmašiti njegove pozitivne učinke, pogotovo zbog raseljenja 1,3 milijuna ljudi, ekoloških promjena, sve većeg klizanja tla, potapanja mnogih [[Arheologija|arheoloških]] i povijesnih mjesta. <ref>"Projekt Tri klanca - najveća hidroelektrana na svijetu" [http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/5.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213165508/http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200204/5.pdf |date=13. Prosinacprosinca 2007. }}, Građevinar.hr, Inozemno gradilište, 2011.</ref>

Kineske vlasti procjenjuju da će cijeli projekt koštati oko 22,5 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]], a da će se troškovi isplatiti nakon 10 godina punog rada. <ref>[http://www.waterpowermagazine.com/story.asp?storyCode=2041318] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614050746/http://www.waterpowermagazine.com/story.asp?storyCode=2041318 |date=14. Lipanjlipnja 2011. }} "International Water Power and Dam Construction", publisher=Waterpowermagazine.com, 2007.</ref>

| 79.470 ||<ref>[http://www.chinaequip.gov.cn/2010-01/08/c_13130850.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100429081818/http://www.chinaequip.gov.cn/2010-01/08/c_13130850.htm |date=29. Travanjtravnja 2010. }} "国家重大技术装备", publisher=Chinaequip.gov.cn, 2010.</ref>

| 84.370 ||<ref>[http://www.ctgpc.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=45908] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901062618/http://www.ctgpc.com.cn/xwzx/news.php?mnewsid=45908 |date=1. Rujanrujna 2011. }} "峡—葛洲坝梯级电站全年发电1006.1亿千瓦时"</ref>

|25.907 ||<ref>[http://210.77.176.122/jyxx/gjdwzdjyxx/index.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170827090518/http://210.77.176.122/jyxx/gjdwzdjyxx/index.php |date=27. Kolovozkolovoza 2017. }} "国家电力市场直调交易信息"</ref>

[[Umjetno jezero]] je povećalo prijevoz [[Teglenica|teglenicama]] za 6 puta, smanjujući tako emisiju [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 630 000 tona. Od 2004. do 2007. ukupno je prošlo kroz [[Brodska prevodnica|brodsku prevodnicu]] 198 milijuna tona robe. <ref>[http://www.ndrc.gov.cn/zjgx/t20070307_120213.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310192319/http://www.ndrc.gov.cn/zjgx/t20070307_120213.htm |date=10. Ožujakožujka 2007. }} "Three Gorges Dam", publisher=NDRC, 2007.</ref>

* Naglašava se i ugroženost [[Šangaj]]a koji leži u delti Jangce, koja se izgrađuje bogatim nanosima mulja. Takav scenarij neodoljivo podsjeća na rijeku [[Nil]] i [[Asuanska brana|Asuansku branu]]. <ref>"Projekt Tri klanca - novo svjetsko čudo ili novi ljudski promašaj?" [http://www.geografija.hr/clanci/1279/projekt-tri-klanca-novo-svjetsko-cudo-ili-novi-ljudski-promasaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215023519/http://www.geografija.hr/clanci/1279/projekt-tri-klanca-novo-svjetsko-cudo-ili-novi-ljudski-promasaj |date=15. Prosinacprosinca 2013. }}, Geografija.hr, Ivan Čanjevac, 2011.</ref>

Srednji dio toka rijeke Jangce jedna je od kolijevki [[Povijest Kine|kineske civilizacije]]. Zbog izgradnje brane pod vodom se nalaze spomenici iz dvije posljednje kineske [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] i [[Dinastija Qing|Qing]], na čak 1208 povijesnih lokaliteta, te poznate pećinske skulpture iz [[T'ang|dinastije Tang]] (7.-10. stoljeće). Dio povijesnih spomenika je preseljen, no mnogi će tragovi života stari i 6000 godina ostati potopljeni pod vodom. <ref>[http://www.worldchanging.com/archives/007682.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080706022236/http://www.worldchanging.com/archives/007682.html |date=6. Srpanjsrpnja 2008. }} "Flotsam, Jetsam and the Three Gorges Dam" Regine Debatty, publisher=World Changing, 2007.</ref>