Hebrejski kalendar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 7 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 9:
Hebrejski kalendar je [[lunisolarni kalendar]], ili "fiksna lunarna godina"; sastoji se od 12 [[lunarni mjesec|lunarnih mjeseci]] od 29 ili 30 dana; [[interkalacija|interkalarni]] lunarni mjesec (trinaesti) se dodaje 7 puta u svakih 19 godina (svake dvije ili tri godine), kako bi se 12 lunarnih mjeseci sinkroniziralo s, nešto duljom, [[solarna godina|solarnom godinom]]. Svaki hebrejski lunarni mjesec počinje s [[Mlađak|mladim mjesecom]]; prvobitno je morao biti opažen srp mladog mjeseca, o čemu su svjedočili očevici, ali se doba mladog mjeseca sada određuje matematički.
 
Istodobno teče tjedni ciklus, što odgovara sedmodnevnom razdoblju iz [[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]], u kojem je stvoren svijet. Imena dana u tjednu su, kao i u priči iz Postanka, jednostavno broj dana unutar tjedna, pri čemu je [[Šabat]] (''Shabbat'' - [[subota]]) sedmi dan. Hebrejski dani teku od jednog zalaska Sunca do drugog, što znači da [[standardno vrijeme]] i [[vremenska zona]] nemaju mjesta u hebrejskom kalendaru.
 
Dvanaest redovnih mjeseci su: [[Nisan]] (30 dana), [[Iyar|Ijar]] (''Iyar'', 29 dana), [[Sivan]] (30 dana), [[Tammuz|Tamuz]] (''Tammuz'', 29 dana), [[Av]] (30 dana), [[Elul]] (29 dana), [[Tishrei|Tišri]] (''Tishrei'', 30 dana), [[Cheshvan|Hešvan]] (''Cheshvan'', 29 ili 30 dana), [[Kislev]] (29 ili 30 dana), [[Tevet]] (29 dana), [[Shevat|Ševat]] (''Shevat'', 30 dana) i [[Adar]] (29 dana). U prijestupnim godinama postoji još i mjesec Adar I (30 dana), koji se umeće nakon Ševata, pa se redovni mjesec Adar označava kao "Adar II".
Redak 28:
 
Hebrejski kalendar slijedi sedmodnevni tjedni ciklus, koji teče istodobno ali neovisno od mjesečnog i godišnjeg ciklusa. Imena dana su jednostavno redni broj dana u tjednu. Na hebrejskom ova imena mogu biti skraćena uporabom [[hebrejski brojevi|numeričke vrijednosti]] hebrejskih slova, npr. יום א׳ (''Dan 1.'', ili Jom Rišon ([[Hebrejski jezik|hebrejski]]יום ראשון):
:Jom Rišon (''Yom Rishon'') (יום ראשון), skr. יום א׳ = "prvi dan" = Nedjelja<br />
:Jom Šeni (''Yom Sheni'') (יום שני), skr. יום ב׳ = "drugi dan" = Ponedjeljak<br />
:Jom Šliši (''Yom Shlishi'') (יום שלישי), skr. יום ג׳ = "treći dan" = Utorak<br />
:Jom Revi'i (''Yom Reviʻi'') (יום רבעי), skr. יום ד׳ = "četvrti dan" = Srijeda<br />
:Jom Hamiši (''Yom Chamishi'') (יום חמישי), skr. יום ה׳ = "peti dan" = Četvrtak<br />
:Jom Šiši (''Yom Shishi'') (יום ששי), skr. יום ו׳ = "šesti dan" = Petak<br />
:Jom Šabat (''Yom Shabbat'') (יום שבת ili češće שבת - ''Shabbat''), skr. יום ש׳ = "Dan Šabata (Dan odmora)" = Subota
 
Redak 57:
Prema [[Knjiga Izlaska|Knjizi Izlaska]] (Egzodus), prva zapovijed koju je hebrejski narod dobio kao nacija, bila je odrediti mladi, novi, mjesec. Izl. 12:2 tvrdi: "Ovaj mjesec bit će za vas prvi mjesec, bit će za vas prvi mjesec u godini". Ponavljanje zakona 16:1 spominje konkretan mjesec: "Drži mjesec klasja i svetkuj Pashu u slavu Gospodina, jer te je mjeseca klasja Gospodin, Bog tvoj, izveo iz Egipta, noću".
 
Tijekom Babilonskog ropstva, koje je počelo [[586. pr. Kr.]], Židovi su prihvatili [[Babilon|babilonskababilon]]ska imena za mjesece, koja su još u uporabi. [[Babilonski kalendar]] je također bio lunisolarni kalendar, podrijetlom iz starog [[Sumer]]a.
 
Hebrejska imena mjeseci i romanizirana transliteracija mogu se donekle razlikovati, kao što vrijedi za כסלו / Kislev ili חשוון / ''Mar''heshvan: ovdje navedene hebrejske riječi su one koje se često mogu videti, npr. u novinama. Nazivi iz ovog kalendara se mogu sresti i u [[arapska imena kalendarskih mjeseci|arapskim]] i [[turski kalendar|turskim]] nazivima za neke mjesece gregorijanskog kalendara.
Redak 134:
[[Epoha]] (referentni nadnevak) hebrejskog kalendara, 1. Tišri 1. AM odgovara ponedjeljku, 7. listopada [[3761. pr. Kr.]] po [[proleptički julijanski kalendar|proleptičkom julijanskom kalendaru]] (odgovarajući tabularni nadnevak, s istim razdobljem obdanice), što je oko godinu dana ''prije'' tradicionalnog hebrejskog [[datiranje postanja|dana Postanja]] 25. Elul 1. AM na osnovi ''[[Seder Olam Rabbah]]'' rabina [[Yossi ben Halafta]]-e, mudraca iz 2. stoljeća.<ref>Manjina postavlja Postanak na 25. Adar AM 1, šest mjeseci ranije ili šest mjeseci nakon suvremene epohe.</ref>
 
Tako, broj hebrejske godine dobijamo ako dodamo 3760. prije Roš Ašane ili 3761. nakon nje, u julijanskoj ili gregorijanskoj godini, na broj iste godine, nakon 1. n.e. Za ranije godine može biti neslaganja (zbog "[[Nedostajuće godine (hebrejski kalendar)|nedostajućih godina]]").
 
Roš Ašana, 1. Tišri '''5770''' AM odgovara nadnevku 19. rujna 2009.
Redak 160:
=== Sezonsko odstupanje ===
 
Srednja godina hebrejskog kalendara ima 365,2468 dana (365 dana, 5 sati, 55 minuta i 25+<sup><small>25</small></sup>/<sub><small>57</small></sub> sekundi) odn. interval molada/mjesec × 235 mjeseci u devetnaestogodišnjem ciklusu, podijeljeno s 19. Suvremena [[tropska godina]] (sjeverne) proljetne ravnodnevnice ima oko 365,2424 dana, što znači da je hebrejski kalendar nešto dulji od ove godine. Zbog ovoga hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 224 godine. U odnosu na srednju [[gregorijanski kalendar|gregorijansku]] godinu (dužine 365,2425 dana odn. 365 dana 5 sati 49 minuta i 12 sekundi), hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 231 godinu.
 
Utjecaj ove razlike vidi se u odstupanju dana Pashe od proljetnog punog Mjeseca (prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice):
Redak 166:
{| class="wikitable" style="left"
|- align=center
|+ Uspoređenje proljetnog punog Mjeseca<br />i datuma Pashe - 2001–2020<ref>Source: [[World Council of Churches]], 1997 - [http://www.oikoumene.org/index.php?id=2677 Towards a common date of Easter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071213064102/http://www.oikoumene.org/index.php?id=2677 |date=13. Prosinacprosinca 2007. }}.</ref> <br /> <small>Po gregorijanskom nadnevku</small>
|-
! Godina || Astronomski <br /> proljetni <br /> pun Mjesec || Pasha*
Redak 237:
=== Intervali molada ===
 
Vrijednost intervala molada (konjunkcije Sunca i Mjeseca) od "29-12-793" uzet je iz Ptolomejevog [[Almagest]]a (2. st. po. Kr.) i iznosi 29,530594 dana. Ovo je najbliže moguće ispravnoj vrijednosti od 29,530589 dana, za vrijednost zaokruženu na cijele dijelove (<sup><small>1</small></sup>/<sub><small>18</small></sub> minuta). To znači da je interval molada dulji za oko 0,6 sekundi. Drukčije rečeno, ako se za molad uzme da je vrijeme srednje konjunkcije na nekom referentnom meridijanu, onda taj meridijan klizi polako na istok. Ako to kliženje pratimo do polovine 4. st. po. Kr., što je tradicionalni, mada vjerojatno netočan, nadnevak uvođenja fiksnog kalendara, onda se nalazi da odgovara longitudi na pola puta između [[Nil]]a i kraja [[Eufrat]]a. Međutim, današnji trenutci molada odgovaraju [[srednje sunčevo vrijeme|srednjem sunčevom vremenu]] trenutaka lunarne konjunkcije blizu meridijana [[Kandahar]]a u Afganistanu, više od 30° istočnije od Jeruzalema.
 
Također, razlika između intervala molada i srednjeg sinodičkog mjeseca se sve brže akumulira, jer je s. s. mjesec sve kraći uslijed [[Učinci plime|učinaka plime]]. Mjereno jednolikom skalom , npr. [[atomski sat|atomskim satom]], s. s. mjesec se produljuje, ali pošto plime još više usporavaju Zemljinu rotaciju, s. s. mjesec se skraćuje u odnosu na srednje sunčevo vrijeme.
 
== Povezani članci ==
Redak 262:
* [http://jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=44&letter=C&search=Year%20of%20Creation Jewish Encyclopedia: Calendar]
* [http://www.karaite-korner.org/holiday_dates.shtml Karaite Holidays] For the current year, including alternates depending upon whether or not abib might be found
* [https://web.archive.org/web/20061202225942/http://www.cgate.co.il/calendar/calendar_diaspora.asp Hebrew Calendar ] Dates and Holydays (Diaspora or Israel)
 
=== Pretvaranje nadnevaka ===
Redak 276:
{{kalendari}}
 
{{Predložak:Judaizam}}
 
[[Kategorija:Kalendar]]