Inačica od 22. studenoga 2019. u 02:32 uredi InternetArchiveBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 111.822 edits Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 ← Starija izmjena		Inačica od 31. siječnja 2020. u 23:24 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 16: }}<small>Lokacija Hattuše u Turskoj</small></center> }} '''Hattuša''' (<sup>URU</sup>''Ḫa-at-tu-ša'' {{unicode\|𒌷𒄩𒀜𒌅𒊭}}, tj. ''Ḫattuša''; [[turski]]: ''Hattuşaş'') bila je glavni grad [[Hetiti\|Hetitskog Carstva]]. Smještena je u blizini današnjeg sela [[Boğazkale]] (nekoć poznatog kao Boğazköy), u [[Turska\|turskoj]] pokrajini [[Çorum (pokrajina)\|Çorum]], odnosno na zavoju rijeke [[Kızıl]] (''Marashantiya'' u hetitskim izvorima i [[Halys]] u [[Antika\|antici]]) u centralnoj [[Anatolija\|Anatoliji]], oko 145  km sjeveroistočno od [[Ankara\|Ankare]]. Arheološki lokalitet [[Hetiti\|Hetitske]] prijestolnice Hattuše je dodan na popis [[svjetska baština\|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a godine [[1986.]] zbog svoje urbane organizacije i sačuvane arhitekture (zidine s Lavljim i Kraljevskim vratima s ukrasima, hramovi, kraljevske rezidencije, utvrde), koji je zajedno s isklesnim stijenama svetišta Jazilikaja (''Yazılıkaya''), snažno utjecao na razvoj arhitekture i umjetnosti u [[Anatolija\|Anatoliji]] i sjevernoj [[Sirija\|Siriji]] u 2. tisućljeću prije Krista. Redak 24: [[Datoteka:Hattusa2008.jpg\|mini\|242px\|<center>''Yerkapi'' s druge strane, izvan Hattuše]] [[Datoteka:Hattusa reconstructed wall.JPG\|mini\|242px\|<center>Dijelom obovljene zidine Hattuše]] Ovaj lokalitet je bio naseljen pred-hetitskim pučanstvom oko 3. tisućljeća pr. Kr. koje je nagovorilo [[Asirija\|asirske]] trgovce da se dosele i razviju trgovinu. Oko 1720. godine uništio ga je hetitski vladar [[Anitta]]. Od tada, pa sve do 10. stoljeća pr. Kr., Hattuša je bila prijestolnicom carstva koje se prostiralo Anatolijom i sjevernom Sirijom. Hetitski kraljevi su uzimali naziv ''Hatušili'', tj. "iz Hattuše", i poznato je 27 kraljeva s ovim nazivom<ref>[http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm Povijest Hattuše] {{Webarchive\|url=https://archive.is/20120527064520/http://www.hattuscha.de/English/cityhistory1.htm \|date=27. ~~Svibanj~~svibnja 2012. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Arheološki lokalitet je pronađen 1834. godine<ref>[http://www.hattuscha.de/English/discovery.htm Otkriće Hattuše] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20141119011808/http://hattuscha.de/English/discovery.htm \|date=19. ~~Studeni~~studenoga 2014. }} Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>, ali nije sustavno istraživan do 1904. godine kada je pronađena i jedna od kopija najstarijeg mirovnog sporazuma između [[Hatušili III.\|Hatušilija III.]] i [[egipat]]skog [[faraon]]a [[Ramzes II.\|Ramzesa II.]] koji je pomogao identificirati grad<ref>[http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/ramses-hattusili-treaty.htm Transkript Sporazuma iz Kadeša (Hetitska verzija)] Posjećeno 16. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>. Od tada su njemački i turski arheolozi jako napredovali u spoznajama o gradu. Zapravo, istraživanje Hattuše koje je izveo Njemački arheološki institut (Deutsches Archäologisches Institut) može poslužiti kao primjer kako se trebaju planireti i sprovoditi dugogodišnja arheološka istraživanja. Od 2005. godine u Hattuši su obnovljene zidine od opeke duljine 65 metara, visine od 7 do 8 metara s dva tornja visine do 13 metara.<ref>[http://www.dainst.org/index.php?id=4437&sessionLanguage=en Obnovljene zidine Hattuše] na stranicama Njemačkog arheološkog instituta {{de}} Posjećeno 16. veljače 2011.</ref>. Redak 32: ==Odlike== Na vrhuncu moći grad se prostirao na cijeloj visoravni promjera 2.1 x 1.3  km, a u 13. stoljeću pr. Kr. grad je okružen sustavom dvostrukih [[zid]]ina duljine od oko 8  km.Na istočnom kraju su dodatno utvrđeni utvrdom Kajali Boğäz, 1.5  km od Kraljevskih vrata. Najbolje sačuvane dvostruke zidine se protežu od Lavljih vrata na zapadu do Kraljevskih vrata na istoku, koja su jedina sačuvana gradska vrata od izvornih pet. Unutar zidina najveličanstveniji ostaci [[utvrda]], s podzemnim prolazima, nalaze se na južnom i istočnom dijelu, do se na sjeverozapadu (gdje je danas selo Bogâzkale) nalazio Donji grad sa stambenim kompleksima. Grad je imao stambenu četvrt, palaču i četiri [[hram]]a. Najznamenitija građevina je Veliki hram posvećen bogu oluja i božici sunca, [[Arinna\|Arinni]], koji je okružen trgovinama. Tisuće pločica s [[klinasto pismo\|klinastim pismom]] su pronađene na ovom mjestu.

Hatuša: razlika između inačica