Guanči: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 2:
'''Guanči''', prastanovništvo [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]] potpuno istrijebljeno od strane [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskih]] osvajača. Govorili su jezikom [[guanči (jezik)|guanči]] koji je najvjerojatnije pripadao [[berberski jezici|berberskoj]] skupini jezika i imali svoje [[pismo]] koje je bilo neka vrsta hijeroglifa, a u 15. stoljeću bilo ih je oko 20 000.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/24746/ proleksis.lzmk.hr], "Guanči", objavljeno 22. lipnja 2012., pristupljeno 2. veljače 2016.</ref> Uz drveno služili su se [[kamen]]im oruđem.<ref>Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3 (Foc-Iw), Zagreb 1977., str. 297.</ref> Bavili su se [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i [[stočarstvo]]m. Pripadali su [[neolitik|neolitičkoj]] kulturi s [[monarhija|monarhijskim]] [[matrijarhat|matrijarhalnim]] društvenim poretkom.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23612 www.enciklopedija.hr], "Guanči", pristupljeno 2. veljače 2016.</ref> Balzamirali su mrtve, te prinosili životinjske i ljudske žrtve.<ref>[http://www.academia.edu/6630296/Sacrificios_de_ni%C3%B1os_y_sustitutorios_de_ovic%C3%A1pridos_al_dios_sol_sms_en_el_litoral_atl%C3%A1ntico_norteafricano_Child_and_Substitute_Ovicaprids_Sacrifices_to_the_Sun_God_%C5%A1m%C5%A1_in_the_North_African_Atlantic_Coast_ www.academia.edu], "Sacrificios de niños y sustitutorios de ovicápridos al dios sol sms en el litoral atlántico norteafricano [Child and Substitute Ovicaprids Sacrifices to the Sun God šmš in the North African Atlantic Coast]", pristupljeno 3. veljače 2016.</ref> Odijevali su haljine od [[koza|kozje]] kože ili tkane od biljnih vlakana zvanih ''tamarcos''. Izrađivali su ukrase i ogrlice od [[drvo|drva]], [[kosti]] i [[školjke]]. Proizvodili su grubu siromašno urešenu [[keramika|keramiku]] pečenjem zemlje ili [[glina|gline]].
 
Najvjerojatnije su doselili na Kanare tisuću godina pr. Kr. ili još ranije. Jedini su naseljavali [[Makaronezija|Makaroneziju]] prije dolaska Europljana pošto nema nikakvih naznaka da su na Azorima, Madeiri, Zelenortskim otocima i otočju Salvages živjeli ikakvi domoroci. Domorodački termin ''guanchinet'' doslovno prevedeno znači ''čovjek s'' [[Tenerife|''Tenerifea'']] (guan=čovjek, chinet-Tenerife)<ref>''Conquista y antigüedades de las islas de la Gran Canaria y su descripción, con muchas advertencias de sus privilegios, conquistadores, pobladores y otras particularidades en la muy poderosa isla de Tenerife, dirigido a la milagrosa imagen de Nuestra Señora de Candelaria''</ref>, ali su [[Španjolci]] naziv ''Guanchos'' uobičajili rabiti za domoroce cijelog otočja.
 
Kraljevi Tenerifea koji je bio podijeljen na devet malih kraljevstava prije španjolskog osvajanja bili su [[Acaimo]], [[Adjona]], [[Añaterve]], [[Bencomo]], [[Beneharo]], [[Pelicar]], [[Pelinor]], [[Romen]] i [[Tegueste]]. Politički i društveni život više se ili manje razlikovao od otoka do otoka. Negdje je kao npr. na [[Gran Canaria|Gran Canarii]] vladalo nasljedno [[plemstvo]], a negdje je birano. Na Gran Canarii [[samoubojstvo]] se smatralo časnim činom i prilikom inauguracije novog kralja jedan od podanika bi se sam bacio u provaliju.<ref>''"Section 14". The Encyclopaedia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information. Encyclopaedia Britannica'', 1910., str. 650.</ref><ref>Aliño, López-Ibor; Carmen Leal Cercós, Carlos Carbonell Masiá, Janssen-Cilag. Images of Spanish Psychiatry. World Psychiatric Association. Editorial Glosa, S.L. p. 574. ISBN 84-7429-200-X.</ref> Na nekim otocima vladala je [[poliandrija]], a na nekim [[monogamija]]. Uvrjeda ženi nanesena od strane naoružanog muškarca bila je kazneno djelo.
 
Vjerovali su u vrhovno biće zvano ''Achamán'' na Tenerifeu, ''Acoran'' na Gran Canarii, ''Eraoranhan'' na Hierrou te ''Abora'' na La Palmi. Žene na Hierrou obožavale su boginju Moneibu. Vjerovali su i u zle duhove, npr. na Tenerifeu u [[demon]]a Guayotu koji živi na vrhu [[vulkan]]a [[Teide]] koji se smatrao [[pakao|paklom]] pod imenom ''Echeyde''. Prema njihovim vjerovanjima manji demoni utjelovljuju se u divlje crne vunaste pse zvane ''jucanchas'' ili ''tibicenas'' koji žive u dubini planinskih [[pećina]] i noću napadaju stoku i ljude.<ref>[http://insuloamaziq.blogspot.com.es/2012/09/jucancha.html insuloamaziq.blogspot.com.es] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021191122/http://insuloamaziq.blogspot.com.es/2012/09/jucancha.html |date=21. Listopadlistopada 2013. }}, "Jucancha", objavljeno 5. rujna 2012., pristupljeno 3. veljače 2016.</ref><ref>[http://insuloamaziq.blogspot.com.es/2012/09/tibicena.html insuloamaziq.blogspot.com.es] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021192545/http://insuloamaziq.blogspot.com.es/2012/09/tibicena.html |date=21. Listopadlistopada 2013. }}, "tibicena", objavljeno 17. rujna 2012., pristupljeno 3. veljače 2016.</ref>
 
== Izvori ==