Geoinženjering: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 4:
Uglavnom se radi o traženju metoda za smanjenje [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] i kontrole [[sunčevo zračenje|sunčevog zračenja]]. Ugljikov dioksid smatra se uzrokom [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] te je jedan od [[staklenički plin|stakleničkih plinova]] iz [[atmosfera|atmosfere]]. Neke od ideja bile su: hvatanje ugljkovog dioksida direktno iz zraka<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/gospodari-zemlje-geo-inzenjering-je-moguc.html Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>, zasipanje [[Arktik]]a česticama prašine, raspršivanje [[sulfat]]nih čestica u atmosferu (kako bi one djelovale kao svojevrstan [[štit]], minijaturni [[reflektor]]i koji bi odbijali dio sunčevog zračenja i time snizili [[temperatura|temperaturu]]) te unošenje velike količine [[željezo|željeza]] u [[ocean]]e (kako bi se ubrzao rast [[alga|algi]] sposobnih za veliku apsorpciju [[plin]]ova).<ref>http://www.poslovni.hr/strane-kompanije/geoinzenjering-kontrola-nad-globalnim-termostatom-115169 Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>
 
[[Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC) zaključilo je [[2007]]., da je uglavnom teško dokazati pozitivne učinke geoinženjerstva.<ref>http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170601070809/http://www.ipcc.ch/publications_and_data/ar4/wg3/en/spmsspm-c.html |date=1. Lipanjlipnja 2017. }} Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>
 
Geoinženjerstvo je predloženo kao potencijalna treća opcija za rješavanje problema globalnog zatopljenja, pored ublažavanja i prilagodbe. [[Znanstvenici]] obično ne smatraju geoinženjering kao alternativu za kontrolu emisija, nego kao prateću strategiju.<ref> Wigley, T. M. L. (Oct 2006). "A combined mitigation/geoengineering approach to climate stabilization". Science 314 (5798): 452–454. Bibcode:2006Sci...314..452W. doi:10.1126/science.1131728. ISSN 0036-8075. PMID 16973840.</ref>
 
Gotovo sva se istraživanja sastoje od [[računalno modeliranje|računalnog modeliranja]] ili [[laboratorijsko testiranje|laboratorijskih testova]], a pokušaji u stvarnom svijetu pokazali su se kontroverznim. Neki projekti su u tijeku poput [[pošumljavanje|sadnje stabala]] i [[Hladni krov|ugradnje hladnog krova]]<ref>http://www.energy.ca.gov/title24/coolroofs/ Preuzeto 10. svibnja 2013.</ref>. Započela su i [[Rusija|ruska]] terenska istraživanja sa [[sumporni aerosol|sumpornim aerosolom]].<ref>Izrael, Y. A.; Zakharov, V. M.; Petrov, N. N.; Ryaboshapko, A. G.; Ivanov, V. N.; Savchenko, A. V.; Andreev, Y. V.; Puzov, Y. A. et al. (2009). "Field experiment on studying solar radiation passing through aerosol layers". Russian Meteorology and Hydrology 34 (5): 265. doi:10.3103/S106837390905001X</ref>
Redak 18:
 
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Primijenjene znanosti]]
[[Kategorija:Ekologija]]