Fikret Abdić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika Bijeli hljeb (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot
Oznaka: brzo uklanjanje
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 7:
|opis male slike =
|datum rođenja = [[29. rujna]] [[1939.]], [[Donja Vidovska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]
|datum smrti =
 
|položaj = predsjednik [[Republika Zapadna Bosna|Zapadne Bosne]]
Redak 29:
|predsjednik =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =
 
|čin3 =
Redak 40:
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =
 
|čin4 =
Redak 51:
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =
 
|čin5 =
Redak 62:
|predsjednik5 =
|prethodnik5 =
|nasljednik5 =
 
|stranka = [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|SK BiH]] <small>(1958. - 1990.)</small>{{-}}[[Stranka demokratske akcije|SDA]] <small>(1990. - 1993.)</small>{{-}}[[Demokratska narodna zajednica Bosne i Hercegovine|DNZ BiH]] <small>(1993. - 2013.)</small>{{-}}[[Laburistička stranka Bosne i Hercegovine|LS BiH]] <small>(od 2013.)</small>
Redak 69:
|fusnote =
}}
'''Fikret Abdić''' [[nadimak]]: "Babo" (''otac'') ([[Donja Vidovska]], [[29. rujna]] [[1939]].), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[poduzetnik]] i [[političar]].
 
Bio je šef moćne [[SFRJ|jugoslavenske]] tvrtke [[Agrokomerc]], a za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bio je vođa [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Samostalne autonomne pokrajine Zapadne Bosne]] i prvi predsjednik [[Demokratska narodna zajednica|Demokratske narodne zajednice]]. Otac je hrvatske političarke iz BiH [[Elvira Abdić-Jelenović|Elvire Abdić-Jelenović]].<ref>{{cite web|title=Elvira Abdić-Jelenović ide za načelnika Velike Kladuše: Abdić vuče konce iz Opatije|url=https://web.archive.org/web/20120315172022/http://www.vkladusa.com/2012/03/13/elvira-abdic-jelenovic-ide-za-nacelnika-velike-kladuse-abdic-vuce-konce-iz-opatije|publisher=Velikakladusa.com |language= bošnjački |date=13. ožujka 2012. |accessdate=2. rujna 2012.}}</ref>
Redak 76:
=== Rani život ===
 
Fikret Abdić rodio se kao treće od trinaestoro djece Hašima i Zlate Abdić.<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/abdic.htm |accessdate=25. Listopadlistopada 2010. |title=moljac |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050308235243/http://www.moljac.hr/biografije/abdic.htm |archivedate=8. Ožujakožujka 2005. }}</ref> Opće i obiteljsko siromaštvo, pojačano [[Drugi svjetski rat|ratom]], obilježavaju razdoblje odrastanja i ključne socijalizacijske godine. Budući da mu se otac u kasnijoj fazi rata, kao i većina boraca [[Huska Miljković|Huske Miljkovića]], dragovoljno ili iz nužde pridružio [[partizani]]ma, Fikret je odrastao kao klasično dijete [[komunizam|komunizma]]. Okružen je čvrstom vjerom u bolju budućnost, [[bratstvo i jedinstvo]], strahom od zala prošlosti, opterećen predrasudama o negativnoj ulozi tradicije i [[religija|vjere]], posebice vjerskih institucija, u životu naroda. Duboka vjera u parolu ''Znanje je moć!'' i pomoć najmoćnije [[beg]]ovske i partizanske obitelji, obitelji Pozderac, odredili su njegov život i karijeru sve do izbijanja afere Agrokomerc 1987. godine. <ref name="moljac"/>
 
=== Šef Agrokomerca ===
 
Kao mlad, ambiciozan i gotovo patološki marljiv diplomirani inženjer [[agronomija|agronomije]] (iako oprezno treba uzeti njegovu izjavu da je puna dva desetljeća radio dvadeset sati dnevno, tri spavao i sat se odmarao), Fikret Abdić na položaju direktora Poljoprivredne zadruge u [[Velika Kladuša|Velikoj Kladuši]] stvorio je svoju životnu poslovnu viziju. Odlučio je na siromaštvu, zaostalosti, jadu i bijedi [[Cazinska krajina|Cazinske krajine]] izgraditi najmoćnije poljoprivredno i poslovno carstvo na prostoru [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] - [[Agrokomerc]].
 
Tehnologiju poslovnog uspjeha izgradio je na najčudnijoj kombinaciji [[socijalizam|socijalističkog]] radničkog natjecanja (ogranizacija godišnjih Smotri dostignuća), uporabi suvremenog zapadnog pristupa poslu, [[korupcija|korupcionaškoj]] uporabi političara i novinara u gospodarske svrhe, te hazarderskog financijskog menadžmenta i agresivne televizijske reklame.
Redak 86:
=== Montirani proces ===
 
No, njegov poslovni uspjeh, kao i politički uspon njegovih političkih sponzora [[Hamdija Pozderac|Hamdije]] i [[Hakija Pozderac|Hakije Pozderca]], postali su [[1987.]] godine nepodnošljivi sarajevskom režimu utjelovljenom u [[Branko Mikulić|Branku Mikuliću]]. Naknadno se ispostavilo kako je montirani proces Fikretu Abdiću, koji će trajati pune tri godine, politički bio usmjeren protiv Hamdije Pozderca i njegovog položaja šefa komisije za reviziju Ustava SFRJ. Fikret Abdić bio je uhićen i optužen za djelo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja SFRJ po članku 114. Krivičnog zakona SFRJ. Glavna optužba bila je da je izdao [[mjenica|mjenice]] bez financijskog pokrića u vrijednosti od oko 400 milijuna dolara.
 
Javnost navikla da bez kritičke distance prihvaća takve procese spremno je nasjela na dobro vođenu medijsko-političku kampanju koju su vodili beogradski mediji na čelu s listom ''[[Borba (novine)|Borba]]'', čiji je novinar otkrio aferu. [[Manipulacija]] javnosti otišla je dotle da je čak i glasoviti viktimolog i profesor kaznenog prava [[Zvonimir Šeparović]] tvrdio da položaj i imunitet [[savezni zastupnici SFRJ|saveznog zastupnika]] ne smiju biti prepreka da se Fikret Abdić pritvori. Ali on je, također, bio jedan od prvih [[intelektualac]]a koji je shvatio pravu prirodu procesa te je u tjedniku ''[[Danas (Zagreb)|Danas]]'' [[6. lipnja]] [[1989.]] godine zatražio hitno puštanje Fikreta Abdića iz pritvora.
Redak 96:
=== Rehabilitacija ===
 
Boravak u zatvoru, širenje [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije i sve klimaviji temelji komunizma stvorili su od Fikreta Abdića u razdoblju od 1987. do 1990. godine [[Bošnjaci|bošnjačkog]] i općeg medijskog junaka. Njegova politička slava dostigla je vrhunac kada je napustio zatvor te posebice kad je [[15. rujna]] [[1990.]] godine organizirao najveći bošnjački narodni zbor u Velikoj Kladuši, objavivši svoje pristupanje [[Stranka demokratske akcije|Stranci demokratske akcije]] (SDA) [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]].
 
Sklonost uspješnoj dramatizaciji vlastite sudbine pokazao je i tom prilikom. Naime, odluku pristupanja Stranci demokratske akcije donio je 24 sata prije raspisivanja izbora, a nakon što je nekoliko dana prije toga s emisarom [[Ante Marković]]a [[Emir Kusturica|Emirom Kusturicom]] punih pet sati razgovarao o mogućnosti pristupanja [[Savez reformskih snaga|Savezu reformskih snaga]]. Na izborima za [[Predsjedništvo BiH]], kao predstavnik bošnjačkog naroda, dobio je najveći broj glasova. Ali, svoje mjesto predsjednika Predsjedništva, koje mu je po broju dobivenih glasova pripadalo, prepušta Aliji Izetbegoviću. Bila je to, kasnije će se pokazati, za Fikreta Abdića velika pogrješka. On se umjesto najvišega političkoga položaja odlučio vratiti u Cazinsku krajinu te pokušati sačuvati sve krhkiji mir te osigurati oživljavanje Agrokomerca.
Redak 102:
=== Pokrajina Zapadna Bosna ===
 
Stvaranje modela mirnodopske ekonomike u ratu počeo je 1992., a usavršio 1993. godine. Model je bio vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je [[njemačka marka|njemačku marku]]. Sklopio je sporazume o trajnom miru s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i o suradnji i priznanju s [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na uporabu [[bescarinska zona|bescarinske zone]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inozemstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke Voće.
 
Bujanjem ratnih sukoba i nakon što je bio u potpunom srpskom okruženju Abdić na vlastiti rođendan 29. rujna 1993. godine proglašava [[Samostalna autonomna pokrajina Zapadna Bosna|Samostalnu autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu]]. Naravno, vlasti u Sarajevu na to su gledale kao na čistu izdaju. No, hrvatski političari tada su smatrali Fikreta Abdića junakom. Ali više od pola godine takvim su ga vidjeli i mnogi strani političari, diplomati i novinari. Za najodgovornije među njima on je bio čovjek blistave političke budućnosti (Fred Eckhardt, glasnogovornik [[Konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Konferencije o bivšoj Jugoslaviji]]), tvorac gospodarskog ratnog čuda (John Pomfret, novinar [[Washington Post]]a), pregovarački genij ([[The Observer]]) itd. U listu Washington Post Abdić je ovako opisivan: ''Kamioni UN-a u [[Bihać]] su prevozili brašno, ulje, i katkad, naranče. Abdić je krijumčario kavu, šampon, povrće, kreme za lice, zubne paste i mnoga druga sitna zadovoljstva bez kojih se život ljudi navikli na udobnost može činiti bijednim. Prije nekoliko tjedana dopremio je teret kupaćih kostima; bihaćke bogate rijeke i potoci mame ljude umorne od rata...''
 
Uskoro je pukla i ljubav između Abdića i Hrvatske. Dovoljno je bilo da Hrvatska televizija objavi snimke nasmijanog Fikreta Abdića u društvu s [[Milan Martić|Milanom Martićem]] i [[Borislav Mikelić|Borom Mikelićem]], pa da cijela javnost iskaže spremnost da jučerašnjeg europskog Bošnjaka i dokazanog hrvatskog prijatelja razapne na strašni stup srama. No iste, ili vrlo slične, slike mnogih sličnih hrvatskih susreta s Radovanom Karadžićem, [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]], [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] i drugima ta je ista javnost snošljivo prihvaćala.
 
Sporazum o federaciji i savezništvu Bošnjaka i Hrvata doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su postrojbe [[Peti korpus Armije BiH|Petog korpusa Armije BiH]], pod zapovjedništvom generala [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]], sredinom kolovoza [[1994.]] godine umarširale u Veliku Kladušu, Fikret Abdić postao je izbjeglica. Ipak, Abdić se nakratko vratio i uz pomoć martićevih srpskih pobunjenika umarširao u Veliku Kladušu. Sada su mu apetiti porasli i Abdić je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon oslobodilačke akcije [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] [[operacija Oluja|Oluja]], kada se ruši [[SAO Krajina|srpska paradržava u Hrvatskoj]], istodobno [[Armija BiH]] potiskuje Abdića iz Cazinske krajine. Bio je to kraj ideje o državici na zapadu Bosne i Hercegovine.
 
=== Uhićenje i suđenje ===
 
Ponovno gubitnik, Abdić se nastanio u [[Opatija|Opatiji]] i posvetio vođenju poduzeća čije je središte u hotelu Kontinental, u samom središtu Rijeke. Time se, međutim, nije završila priča o autonomiji u zapadnoj Bosni. U Bihaću je Abdić optužen za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika, te za ranjavanje više od 400 civila na bihaćkom, cazinskom, bužimskom i velikokladuškom području 1993. i 1994. godine. Abdić je cijelo vrijeme nakon toga odbacivao bilo kakvu odgovornost, tvrdeći da je riječ o [[AID]]-ovim smicalicama. Sada to mora dokazati pred riječkim sudom.
 
Kako bilo, Fikret Abdić - prema tvrdnjama [[Slaven Letica|Slavena Letice]] - ostavlja dojam veselog, prijaznog, odlučnog i hrabrog čovjeka. Dobro podnosi teške i krizne situacije. Dvije anegdote to najbolje potvrđuju. Prva svjedoči o njegovu hrabrom ponašanju za vrijeme uhićenja, istražnog zatvora i suđenja, a ilustrirana je sudskom izjavom od [[5. svibnja]] [[1988.]] godine: ''Ne bojim se palice, ne bojim se tamnice, ne bojim se smrtne kazne! Jer se borim za pravu stvar.'' Sličan smisao i poruku ima i njegovo ponašanje pred [[Željko Ražnatović|Arkanovim]] [[četnici|četnicima]]ma u [[Bijeljina|Bijeljini]] kad je odbio ispuniti zahtjev da legne u blato, pozivajući ih da mu pucaju u prsa.
 
I kako god završila priča o Fikretu Abdiću, članovi obitelji, pristaše i sljedbenici iz Cazinske krajine uvijek svoga Babu (kako ga nazivaju) vide u idealiziranoj slici koju je on stvorio u doba rasta Agrokomerca i njegovog pravosudnog progona od 1987. do 1990. godine. On je za njih veliki poslovni mag, brižan i skroman narodni vođa, tribun i učitelj kojem je tuđe pojedinačno, a obiteljsko i opće dobro iznad svake osobne koristi.
 
U srpnju [[2002.]] godine Sudsko vijeće Županijskog suda u [[Karlovac|Karlovcu]] osudilo ga je nepravomoćnom prvostupanjskom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj. Godine [[2005.]] Hrvatski Vrhovni Sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora.