Europski južni opservatorij: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 13:
Osim što u svojoj znanstvenoj ponudi ima najveći i najmoderniji optički teleskop danas, [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT, ESO trenutno radi na konstrukciji i ostvarenju nekih od najambicioznijih astronomskih projekata u svijetu: '''Europski ekstremno veliki teleskop''' ili '''E-ELT''' (engl. ''European Extremely Large Telescope'') i [[radio teleskop]]i ALMA (engl. ''The Atacama Large Millimetar/submillimetar Array''). Kada se završi 2018., E-ELT će biti najveći [[Optička astronomija|optički teleskop]] na svijetu (objektiv promjera 40 m), nekoliko puta većeg primarnog ogledala od trenutno najvećeg teleskopa, a ALMA će slati i do deset puta oštrije slike, u području [[Radio astronomija|radio]] i [[Infracrvena astronomija|infracrvene astronomije]].
Uprava ESO-a se nalazi u [[Garching bei München]]u, u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Međutim, s obzirom na to da se svi teleskopi nalaze na [[Južna polutka|južnoj Zemljinoj polutki]] i da su namenjeni za promatranje južnog neba, organizacija nosi naziv Europski južni opservatorij.
==Vrlo veliki teleskop==
[[Vrlo veliki teleskop]] ili '''VLT''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') je najveći [[Optička astronomija|optički]] [[teleskop]] na svijetu, smješten u [[Čile]]u, u [[Pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog [[oko|oka]]. Povezani [[računalo]]m, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno 16,4 m [[zrcalo]]. Kad se povežu s tri druga 1,8 m teleskopa
Vrlo veliki teleskop je trenutno najproduktivniji i najmoćniji [[astronomija|astronomski]] [[opservatorij]] na planeti, koja se nalazi na platou Cerro Paranal, na visini od 2400 [[metar]]a. VLT se sastoji od četiri glavna teleskopa, sa promjerom primarnog ogledala od 8,2 metra i od četiri pomoćna, pokretna teleskopa, promjera 1,8 metara. S obzirom na njegov znanstveni značaj i svojstva, godišnje se dobija 4-6 puta više zahtjeva za korištenje VLT-ija od broja rasploživih sati.
Iako posmatrano u okvirima veličine primarnog ogledala VLT nije ništa posebno ([[Gran Canaria]] teleskop 10,4 m, [[Teleskopi Keck|Keck observatorij]] 10 m), njegova prednost u odnosu na druge je ta što pojedinačne teleskopske jedinice mogu da se slože u interferometar, pružajući astronomima mogućnost da osmatraju nebo do najsitnijih detalja, kao da ga posmatraju kroz mnogo veći teleskop. Individualni teleskopi mogu da budu složeni u grupu od dva ili tri, ali i da budu korišteni pojedinačno, što je u najvećem broju osmatranja i slučaj.
Redak 45:
Ali to nije sve. Ogromno ogledalo E-ELT-ija će snimati najstarije objekte u svemiru – skupljaće svjetlost najranijih objekata u svemiru, kojoj je trebalo nekoliko milijardi godina da stigne do nas. Na ovaj način čovjek gleda direktno u [[prošlost]]: u vrijeme kada su se prvi objekti u svemiru stvarali, prateći njihovu evoluciju. Također, E-ELT će nam pomoći da veoma detaljno popišemo i zaokružimo listu svih [[Kemijski element|kemijskih elemenata]] zastupljenih u ogromnim oblacima međuzvjezdanog plina i prašine, ali i da shvatimo kako su nastajali tijekom vremena i kako se njihova zastupljenost mijenjala.
Ogledala adaptivne optike su veoma skupi komadi visoke [[tehnologija|tehnologije]]. Ova ogledala su računalno kontrolirana i oko 5000 tzv. aktuatora oblikuju njihovu površinu i do nekoliko tisuća puta u sekundi, kako bi ispravili dolazeću svjetlost iz svemira, koja treperi uslijed veoma turbulentnih zbivanja u našoj [[Zemljina atmosfera|atmosferi]]. Samim tim, adaptivna optika ispravlja i izoštrava dobijene slike, poboljšava im [[razlučivost]] i otkriva nam mnogo više detalja o svemiru. E-ELT će se graditi u području Cerro Armazones, koje se nalazi na samo 20
==Radio teleskopi ALMA==
Redak 54:
Na ovaj način, [[astronom]]i mogu da otkriju kemijski sastav, ali i prirodu procesa koji se dešavaju u ogromnim, tamnim oblacima međuzvjezdanog molekularnog plina – gusta područja u svemiru gde se rađaju nove zvijezde i [[planet]]arni sustavi. Ovi dijelovi svemira su obično neprozirni za vidljivu svetlost, ali sjaje veoma snažno u području radio i infracrvene svjetlosti. Stoga će nam ALMA otvoriti jedan novi prozor u mračan i hladan svemir, koji još uvijek ne poznajemo dobro. Kako je ova vrsta svjetlosti u velikoj mjeri apsorbirana od strane [[Vodena para|vodene pare]] u našoj astmosferi, veoma je bitno da se jedna ovakva opservatorija nalazi u oblasti kao što je Chajnantor – na 5100 m nadmorske visine, s veoma niskom [[Vlažnost zraka|vlažnošću zraka]].
ESO je, zajedno s drugim međunarodnim suradnicima, izvođač ovog ambicioznog projekta: 66 [[radio teleskop]]a ([[antena]]), [[promjer]]a 12 i 7 metara se trenutno postavlja i prevozi na 5100 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Ovih 66 antena će se moći i koristiti kao jedan ogromni teleskop – tzv. [[Dugobazična interferometrija|interferometar]]. Antene će se moći podesiti na udaljenost od 150 metara do 18 kilometara, te će ALMA snimati nebo i do 10 puta oštrije od [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]], koji se nalazi izvan negativnog utjecaja naše atmosfere, 600
== Izvori ==
Redak 61:
{{commonscat|European Southern Observatory Images|Europski južni opservatorij}}
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Zvjezdarnice]]
|