Žetva adresa e-pošte: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Žetva adresa e-pošte''' je proces masovnog prikupljanja [[Adresa elektroničke pošte|adresa]] [[Elektronska pošta|elektronske pošte]]. Budući da se ne radi o pribavljanju malih količina, nego masovnih, naziva ga se [[žetva|žetvom]]. Pribavljene adrese elektronske pošte pribavlja se iz raznih izvora. Najčešći razlog je nezakonito masovno slanje elektronske pošte, radi [[spam]]iranja reklamama ili porukama koje sadrže [[zloćudni softver]]. Pribavljanje adresa elektronskom poštom može biti preko posebnog za to isprogramiranih programa kao pauci e-pošte (e-mail spider) ili puzači e-pošte (e-mail crawler) koji skupljaju, vade ili "čupaju" adrese s otvorenih stranica ili nekvalitetno zaštićenih foruma, portala, hakiranjem običnih mrežnih odredišta i sl., kupnjom ili krađom [[mailing lista]] ili [[baza podataka]] korisnika koje sadrže adrese, rječničkim napadom (nagađanjem početnog dijela adrese šalju više poruka pa određeni postotak poruka pogodi stvarno odredište; [[phishing]]) mamljenjem besplatnom robom (gdje doista šalje nešto besplatno ali traži adresu e-pošte) ili preko [[lanac poštanskih poruka|lančanih poruka]] e-pošte. <ref>(eng.) [https://sendpulse.com/support/glossary/email-address-harvesting SendPulse] ''Email address harvesting ''; pristupljeno 31. siječnja 2020.)</ref><ref name=sendgrid>(eng.) [https://sendgrid.com/docs/glossary/email-harvesting/ SendGrid] ''Email Harvesting'' ; pristupljeno 31. siječnja 2020.)</ref>
Zloćudni programi žanju adrese e-pošte i putem sigurnosnih propusta u operacijskom sustavu, nerijetko mijenjajući vlastiti kod čime zavaravaju programe za otkrivanje. Osim što ga koriste spameri, žetvom adresa se dolazi do korisničkih imena i zaporaka. Zloćudniji programi vrebaju i kolačiće na mjestima internetskog plaćanja.<ref>[http://www.bug.hr/vijesti/svestrani-zlocinac-phatbot/50888.aspx Bug] G.Z.; Svestrani zločinac Phatbot; 18. ožujka 2004.; pristupljeno 31. siječnja 2020.)</ref> Snažniji zloćudni programi ne žanju adrese e-pošte samo s zaraženih osobnih računala. Zahvaćaju i [[tražilica|tražilice]] te takvom silinom putem njih žanju da su sporadično rušili najveće tražilice Google, Altavistu i Yahoo.<ref>[https://www.bug.hr/vijesti/novi-mydoom-krade-pita/55454.aspx Bug] G.Z.; ''Novi MyDoom krade, pa pita''; 27. srpnja 2004. pristupljeno 31. siječnja 2020.)</ref>
Zbog takve prakse reagirala su zakonodavstva te je zabranjeno automatskim sredstvima žeti adrese e-pošte. Također je zabranjeno prodati ili dati popise s adresama elektronske pošte prikupljenih na zakonit način.<ref name=sendgrid/>
== Izvori ==
| |||