Razlika između inačica stranice »Enkelad (prirodni satelit)«

m
ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
({{bolji naslov|Encelad (prirodni satelit)}} special:diff/5381367, special:permalink/5381367, posebno:diff/4861647)
m (ispravak datuma i/ili općeniti ispravci)
| planet = [[Saturn (planet)|Saturn]]
| grupa = [[Saturnovi unutarnji pravilni sateliti|Unutarnji pravilni sateliti]]
| ekscentricitet = 0.0045 <ref name=solarsys>[http://exp.arc.nasa.gov/downloads/celestia/data/solarsys.ssc Celestia Solar System Definition File] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050309115746/http://exp.arc.nasa.gov/downloads/celestia/data/solarsys.ssc |date=9. Ožujakožujka 2005. }}. Retrieved March 22, 2006.</ref>
| prosjecna udaljenost = 238,020 [[km]] (xxxx [[AJ]])
| periapsis = <!-- xxxx km (xxxx AJ) -->
| albedo = 0.99
| temperatura = min: 32.9 [[Kelvin|K]]<br/>srednja: 75 K<br/>max: 145 K <ref name=Spencer>J. R. Spencer ''et al.'', ''Science'' '''311''', 1401 (2006).</ref>
| atmosferski pritisak = U tragovima,<br/>prostorno varijabilan<ref name=Dougherty>M. K. Dougherty ''et al.'', ''Science'' '''311''', 1406 (2006).</ref>,<ref name=Hansen>C. J. Hansen ''et al.'', ''Science'' '''311''', 1422 (2006).</ref>.<br/>Sastav:<br/>Vodena para 91% <ref name=Waite>J. H. Waite ''et al.'', ''Science'' '''311''', 1419 (2006).</ref><br/>Dusik 4% <ref name=WaiteHansen/> <ref name=HansenWaite/><br/>Ugljik dioksid 3.2% <ref name=Waite/><br/>Metan 1.7% <ref name=Waite/>
| nagib osi = 0°
}}
 
'''Enkelad''' ili '''Encelad''' (''Enceladus''<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''[[Rječnik hrvatskoga jezika]]'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.</ref>), prirodni je [[Saturn (planet)|Saturnov]] [[satelit]] koga je [[1789.]] otkrio astronom [[William Herschel]]. Ime je vjerojatno dobio po [[gigant]]u [[Enkelad (mitologija)|Enkeladu]] iz [[mitologija|starogrčke mitologije]]. Ovaj satelit ima i drugo ime, '''Saturn II'''. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 &nbsp;km i ophodnim periodom od 1 dana, 8 sati, 53 minute i 7 sekundi. Ima masu od 8.6{{e|19}} [[kg]].
 
== Osnovni podaci ==
Prosječna [[gustoća]] Enkelada je 1,3 g/cm<sup>3</sup>. Raznim mjerenjima iz svemirske letljelice [[Cassini-Huygens]] utvrđeno je da je Enkelad načinjen većinom od [[led]]a, vode i možda male količine kamena i [[metal]]a. Enkelad je jedno on najbjeljih tijela Sunčeva sustava jer njegova površina odbija gotovo 100% Sunčeve svjetlosti. Prosječna temperatura na Enkeladu iznosi -201&nbsp;°C, dok u blizini aktivnog južnog pola pak iznosi toplijih -93&nbsp;°C. Ima četiri tigrove pruge boje metvice. Od svih istaknutih pruga najveća i najistaknutija je [[Damascus Sulcus]], s grebenima visokim i do 250 metara. <ref>https://www.zvjezdarnica.com/astronomija/planeti/enceladus/2091</ref>
 
=== Zanimljivo područje ===
Na Enkeladu se nalazi zanimljivo područje koje je primjećeno [[2005.]] Područje je specifično po tome što tamni djelovi izgledaju poput pjega na dalmatineru. Veličina tih pjega varira od par desetaka do više stotina metara. Vjeruje se kako se radi o tamnim izbočinama ledenog tla, nastalima pomicanjem leda u dubinu, a uz pjege tu su i procjepi. <ref>https://net.hr/danas/znanost/neobicna-usporedba-na-saturnovom-mjesecu-otkrili-dalmatinerski-krajolik/</ref>
 
== Izvor E prstena ==
E prsten je drugi najudaljeniji Saturnov prsten. Proteže se od [[Mimas|Mimasa]]a pa sve do [[Titan|Titana]]a. Matematički izračuni pokazali su da je prsten nestabilan, te da mu je životni vijek između 10 000 i 1 000 000 godina. To znači da se E prsten obnavlja jer inače ne bi mogao biti dugovječan. U 1980-ima se prvi put pretpostavilo da je Enkelad izvor E prstena. Tu je pretpostavku potvrdio [[Cassini-Huygens]] prilikom prva dva preleta [[2005.]] godine. Enkelad stvara E prsten pomoću gejzira na južnom polu.
 
<gallery class="center" widths="175" heights="135" style="font-size:95%; line-height:130%">
datoteka:Saturn's_Rings_PIA03550.jpg|alt = Saturn's_Rings_PIA03550.jpg|Prikaz E prstena i satelita od [[Mimas|Mimasa]]a do [[Reja|Reje]]. Encelad je u najsjajnijem dijelu E prstena kao njegov izvor
File:E ring with Enceladus.jpg|alt = Enceladus orbiting within Saturn's E&nbsp;ring|Snimka E prstena i Encelada u najsjajnijem dijelu, a vidi se i materijal što ga Encelad izbacuje
File:PIA17191-SaturnMoon-Enceladus-TendrilSims-20150414.jpg|alt = Enceladus geyser tendrils - comparison of images ("a";"c") with computer simulations|Enceladovi gejziri - usporedba snimki (a i c) s kompjuterskom simulacijom (b i d)
== Podzemni globalni ocean i život ==
=== Globalni ocean ===
Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom [[2006.]] [[NASA]]-ina letjelica [[Cassini]] snimila je, vjerojatno, [[voda|tekuću vodu]] koja izbija iz [[gejzir]]a na Enkeladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz [[2014.]] godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. <ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/golemi-ocean-na-saturnovu-mjesecu-krije-zivot-20140404</ref> Podaci iz [[2015.]] su dokazali globalni ocean jer je izmjereno da se Enkelad na nekim mjestima titra više, a negdje manje. <ref>https://net.hr/danas/znanost/zaljuljana-povrsina-saturnov-je-mjesec-ispod-ledene-povrsine-potpuno-prekriven-vodom/</ref>
 
=== Tragovi života ===
Postoje također određene šanse da život uspijeva na Enceladu, zbog oceana. Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je [[28. listopada]] [[2015.]], na udaljenosti od samo 49 &nbsp;km, te je skupio instrumentima neke uzorke iz gejzira te ih analizirao. Na temelju tih podataka [[2018.]] godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica, makar još nije poznato dolaze li s Enkelada ili s meteora.<ref>https://www.tportal.hr/tehno/clanak/novo-otkrice-na-saturnovom-mjesecu-enkeladu-uzbudilo-je-znanstvenu-zajednicu-jesmo-li-sami-u-svemiru-foto-20180630</ref> Prije toga je [[2017.]] otkriven i vodik na Enceladu, te su nađeni tragovi i amonijaka, ugljikovog dioksida te metana. <ref>https://www.telegram.hr/zivot/nasa-je-upravo-objavila-da-na-saturnovom-mjesecu-enceladusu-postoje-uvjeti-za-stvaranje-zivota/</ref>
 
== Izvori ==
19.624

uređivanja