Engelsberg: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 10:
}}
[[Datoteka:Engelsbergs bruk 1996.jpg|mini|lijevo|<center>Objekti željezare Engelsberg]]
'''Željezara Engelsberg''' ([[švedski]]: ''Engelsbergs bruk'') je [[željezara]] na obali jezera [[Åmänningen]], pored mjesta Ängelsberg u općini Fagersta, 10 &nbsp;km od grada [[Fagersta]], [[županija Västmanland]], središnja [[Švedska]].
 
Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645.-1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674.-1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala [[vodenica]]. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
 
Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila [[željezo]] po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.<ref>[http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm Opis na turističkim stranicama Fegerste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812053215/http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm |date=12. Kolovozkolovoza 2010. }} Posjećeno 10. siječnja 2011. {{sv}}</ref> Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks<ref>Nils Segerstråle, [http://runeberg.org/svefidei/0254.html Övriga fideikommiss], 1979. {{sv}}</ref>, te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.
 
==Izvori==