Wikipedija

Elektronvolt: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Elektronvolt''' ('''eV''') mjerna je jedinica za [[energija|energiju]], korištena u [[atomska fizika|atomskoj]] i [[molekularna fizika|molekularnoj fizici]]. Definirana je kao [[kinetička energija]] koju primi [[elektron]] ubrzan [[električno polje|električnim poljem]] kroz [[razlika potencijala|potencijalnu razliku]] od 1 V ([[volt]]) u [[vakuum]]u. Prema tome, 1 V (1 [[džul]] / [[kulon]]) pomnožen s [[elementarni naboj|elementarnim nabojem]] (1 e ili 1,60217653(14)×10<sup>-19−19</sup> C) daje 1 eV, koji je jednak 1,60217653(14)×10<sup>-19−19</sup> [[džul|J]].<ref>[http://www.bipm.org/en/si/si_brochure/chapter4/table7.html ''SI brochure''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716204133/http://www.bipm.org/en/si/si_brochure/chapter4/table7.html |date=16. Srpanjsrpnja 2012. }}, Sec. 4.1 Table 7</ref> Povijesno, elektronvolt smišljen je kao jedinica mjere zbog svoje korisnosti u radu s [[akcelerator čestica|akceleratorom čestica]] jer [[elementarna čestica]] s nabojem q nakon prolaska kroz [[razlika potencijala|razliku potencijala]] V ima energiju E = q x V pa ako se elementarni naboj prikazuje s e, a potencijal s V onda se energija izražava s eV.
 
1 eV = 1.602{{e|-19}} J ([[džul]]a). Elektronvolti prikladni su za mjerenje energije čestica i [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]]. Energija se [[X-zrake|X-zraka]] izražava u elektronvoltima.
Redak 10:
* 1 TeV = 1.000.000.000.000 eV
 
Elektronvolt nije osnovna mjerna jedinica u [[međunarodni sustav mjernih jedinica|međunarodnom sustavu mjernih jedinica]] i njena se vrijednost mora dobiti pokusima. Ona se dosta koristi u [[fizika|fizici]], pogotovo u [[atomska fizika|atomskoj fizici]], [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] i [[fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]].
 
U [[kemija|kemiji]] se kinetička energija obično izražava u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]u elektrona (6,02214179(30) × 10<sup>23</sup>) koji prolazi kroz potencijal od 1 volt. To je jednako 96,48534(2) kJ/mol. Energija [[ionizacija|ionizacije]] također se izražava u elektronvoltima.
 
==Kao jedinica energije==
*1 eV = 1,602176487(40)×10<sup>-19−19</sup> J
*1 eV (po atomu) = 96,485 kJ/mol <ref>Atkins physical chemistry 9th edition</ref>
 
Redak 22:
*300 EeV (3 x 10<sup>22</sup> eV) : [[kozmičke zrake]] s najvećom energijom ikad snimljene <ref>[http://www.desy.de/user/projects/Physics/General/open_questions.html Open Questions in Physics.] German Electron-Synchrotron. A Research Centre of the Helmholtz Association. Updated March 2006 by JCB. Original by John Baez.</ref>
*14 TeV (14 x 10<sup>12</sup> eV) : energija koju će imati par protona u sudarima na [[veliki hadronski sudarivač|velikom hadronskom sudarivaču]]
*1 TeV (1 x 10<sup>12</sup> eV = 1,602×10<sup>−7</sup> J) otprilike kinetička energija jednog letećeg [[komarac|komarca]] <ref>{{Citiranje časopisa |url=http://public.web.cern.ch/Public/en/Science/Glossary-en.php |accessdate=5. Ožujakožujka 2011. |title=CERN - Glossary |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090217203713/http://public.web.cern.ch/public/en/Science/Glossary-en.php |archivedate=17. Veljačaveljače 2009. }}</ref>
*210 MeV (2,1 x 10<sup>8</sup> eV): prosječna energija oslobođena [[nuklearna fisija|nuklearnom fisijom]] jednog atoma [[plutonij]]a Pu-239.
*200 MeV (2,1 x 10<sup>8</sup> eV): ukupna prosječna energija oslobođena nuklearnom fisijom jednog atoma [[uranij]]a U-235.
Redak 31:
 
==Kao jedinica količine gibanja==
U [[fizika elementarnih čestica|fizici se elementarnih čestica]] elektronvolt često koristi kao jedinica da se izrazi [[količina gibanja]] p. [[Razlika potencijala]] od 1 volt uzrokuje da elektron dobije količinu energije od jednog elektronvolta. U fizici elementarnih čestica jedna od osnovnih jedinica brzine [[brzina svjetlosti|brzina je svjetlosti]] u vakuumu, tako da dijeljenjem energije u eV-ima s brzinom svjetlosti u vakuumu c, količina se gibanja može opisati s eV/c. <ref name="FNALunits">{{cite web |url=http://quarknet.fnal.gov/toolkits/ati/whatgevs.html |title=Units in particle physics |publisher=Fermilab |date=22 March 2002 |work=Associate Teacher Institute Toolkit |accessdate=13 February 2011 }}</ref>
<ref name="SLACunits">{{cite web |url=http://www2.slac.stanford.edu/vvc/theory/relativity.html |title=Special Relativity |publisher=SLAC |date=15 June 2009 |work=Virtual Visitor Center |accessdate=13 February 2011 }}</ref>
 
Redak 39:
 
==Kao jedinica mase==
Prema [[ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciji mase i energije]], elektrovolt može se izraziti i kao jedinica [[masa|mase]]. U fizici elementarnih čestica, gdje se masa i energija mogu često izjednačiti, uobičajeno je koristiti eV/c<sup>2</sup>, gdje je c brzina svjetlosti u vakuumu.
 
Na primjer, reakcija [[elektron]]a i [[pozitron]]a: pozitron s masom 0,511 MeV/c<sup>2</sup> može anihilirati (proces pri kojem se čestica sudara sa svojom antičesticom) da bi se dobilo 1.022 MeV energije. Budući da proton ima masu od 0,938 GeV/c<sup>2</sup>, gigaelektronvolt veoma često korištena jedinica za masu elementarnih čestica.
 
:: 1 GeV/c<sup>2</sup>&nbsp;= 1,783{{e|−27}} kg
Redak 56:
:<math>{1 \mbox{ eV} \over k_{\mathrm{B}}} = {1,602\,176\,53(14) \times 10^{-19} \mbox{ J} \over 1,380\,6505(24) \times 10^{-23} \mbox{ J/K}} = 11\,604,505(20) \mbox{ K}.</math>
 
Na primjer, tipična energija magnetskog samoodržanja fuzije plazme iznosi 15 keV ili 170 MK (170 000 000 K).
 
==Svojstva fotona==
Redak 68:
:<math>E\mbox{(eV)}\approx\frac{1240\,\mbox{eV}\,\mbox{nm}}{\lambda\ \mbox{(nm)}}</math>
 
Na primjer, foton valne duljine 532 &nbsp;nm (zeleno svjetlo) ima energiju koja otprilike iznosi 2,33 eV. Ili, 1 eV odgovara infracrvenom fotonu valne dužine 1240 &nbsp;nm.
 
==Izvori==
{{izvori|3}}
 
[[Kategorija: Fizikalne veličine]]
 
<!-- interwiki -->
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektronvolt"