Razlika između inačica stranice »Eduard Slavoljub Penkala«

m
ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
m (uklanjanje izmjene 5403508 suradnika 89.201.185.44 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
m (ispravak datuma i/ili općeniti ispravci)
[[Datoteka:Slavoljub Penkala Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu.]]
 
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]] podrijetla.
 
[[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u [[1898.]] godine, potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. godine bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
 
== Životopis ==
Penkala je rođen [[20. travnja]] [[1871.]] godine u [[Liptovský Mikuláš|Liptovskom Mikulášu]] (Liptószentmiklós), u [[Mađarska|Mađarskoj]] (danas [[Slovačka]]). [[Poljska|Poljsko]]-[[Židovi|židovskog]] i [[Nizozemska|nizozemskog]] je podrijetla.<ref>{{Cite news |last=|first=|coauthors=|title=Google obilježio 141. godišnjicu rođenja Slavoljuba Penkale|pages= |publisher=[[Nova TV (Croatia)|Nova TV]] |date=20. travnja 2012.|url=http://dnevnik.hr/vijesti/tech/google-obiljezio-141-godisnjicu-rodzenja-slavoljuba-penkale.html|accessdate= 20. travnja 2012.}}</ref><ref>{{Cite news |last=[[HINA]] |first= |coauthors= |title=Google se sjetio Penkale |pages= |publisher=[[Business.hr]] |date=20. travnja 2012. |url=http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale |accessdate=20. travnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120420134705/http://www.business.hr/business-class/google-se-sjetio-penkale |archivedate=20. Travanjtravnja 2012. }}</ref> Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon mature [[28. rujna]] [[1892.]] godine i završetka studija na sveučilištima u [[Beč]]u i [[Dresden]]u, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu [[25. ožujka]] [[1898.]] godine i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije. Već tada je Penkala govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski, mađarski, a služio se i francuskim jezikom.
 
Tijekom studija pohađao je satove violine gdje je upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen s kojom će imati četvero djece. Nakon vjenčanja izabrao je Zagreb kao prebivalište svoje obitelji i nastanio se na današnjem Trgu kralja Tomislava br. 17. Ovdje je počela njegova blistava karijera. Prihvatio je državnu službu i [[14. lipnja]] [[1904.]] godine položio službenu prisegu. S vremenom je svom imenu pridodao Slavoljub i postao naturalizirani Hrvat.
 
== Penkaline inovacije i patenti ==
Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja [[mehanika|mehanike]], [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]], [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstva]] i tako dalje. Već [[1903.]] godine patentirao je [[termofor]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Beč]]u i drugdje. Usporedno s time radio je na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentirao je [[24. siječnja]] [[1906.]] godine. Već 1907. godine patentirao je prvo [[nalivpero]] na svijetu s čvrstom tintom i to [[31. svibnja]] [[1907.]] godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. U to doba inženjer Slavoljub Penkala stalno je povećavao proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu [[Tomislav|kralja Tomislava]] 17, seli u Prašku ulicu br. 3. Sve veća potražnja tržišta povećava proizvodnju i već [[1906.]] godine počinje suradnja između Edmunda Mostera i Slavoljuba Penkale, koja dovodi do stvaranja poduzeća Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. godine završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d.d. U toj je tvornici Penkala 1908. godine počeo lijevati prve gramofonske ploče, a samo godinu dana kasnije prvi je u Hrvatskoj počeo snimati glasove naših operetnih i opernih pjevača na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala (današnja [[Croatia_Records|Croatia Records]]) u Nikolićevoj (danas Teslinoj) ulici. Usporedo s tvornicom u [[Zagreb]]u drugi član obitelji Moster zajedničkim kapitalom otvorio je drugu tvornicu u [[Njemačka|Njemačkoj]], u [[Berlin|Berlinu]]u.
 
Penkala olovke i nalivpera izvoze se u više od sedamdeset zemalja svijeta i tvornica od 300 radnika [[1911.]] godine povećava taj broj na 800 radnika: može se reći da je u razdoblju od [[1912.]] do [[1926.]] godine to bila jedna od najvećih tvornica pisaćeg pribora u [[svijet]]u.
 
Usporedo s procvatom tvornice ''Penkala-Moster d.d.'', [[inženjer]] Slavoljub Penkala intenzivno je radio na području [[Aerodinamika|aeronautike]]. Već [[1907.]] godine prijavljuje Kraljevskom [[patent]]nom uredu u Budimpešti, ali i drugim zemljama, kao i kod mehaničke olovke i nalivpera, svoje patente za zračni jastuk od [[27. prosinca]] [[1909.]] godine, a prije toga [[10. prosinca]] 1909. godine za [[zrakoplov]]. Inženjer Penkala ne samo da prijavljuje patente, već izrađuje i zrakoplov po svojim nacrtima i zamislima, koji dovršava [[1910.]] godine i iste godine na njemu leti prvi hrvatski pilot [[Dragutin Novak]]. Za vrijeme gradnje zrakoplova izgradio je [[hangar]] na vojnom vježbalištu u Črnomercu i tako otvorio prvu [[Zračna luka|zračnu luku]] u Hrvatskoj.
 
Nakon ovih velikih uspjeha, inženjer Slavoljub Penkala i dalje je radio na izumima, koje je koristio u tvornici Penkala ili ih pripremao za osnivanje nove industrije ''Elevator d.d.'' za kemijsku industriju. Proizvodnju je počeo pod imenom Elevator, Vinovica, proizvodi E:M: Penkala i drugo. Proizvodi glasoviti Radium Vinovica, preparat protiv svih vrsta reumatičnih bolova, zatim prve deterđente za pranje rublja (plavilo), pa sredstva za impregnaciju drva, pečatne voskove itd. Od male radionice na početku Tuškanca stvara se nova industrija u Ulici Marije Valerije (poslije Kukovićeva i Ulica braće Kavurića, danas Andrije Hebranga) u dvorištu između Gundulićeve i Preradovićeve ulice s nazivom Elevator za kemijsku industriju d.d.
 
U tim svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave [[Hrvatska|Hrvatske]], nenadano je umro [[5. veljače]] [[1922.]] godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. I tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Velika je šteta što do sada nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.
19.624

uređivanja