Dugometražni film: razlika između inačica

Akademija filmskih umjetnosti i znanosti,<ref>Oscars.org, [http://www.oscars.org/79academyawards/rules/rule02.html 79th Academy Awards Rules], Rule 2: Eligibility</ref> Američki filmski institut,<ref name="afi">The American Film Institute Catalog of Motion Pictures.</ref> i Britanski filmski institut<ref>Giford, Denis, ''The British Film Catalogue''</ref> definiraju dugometražni film kao film s trajanjem od 40 minuta ili duže. Centre National de la Cinématographie u [[Francuska|Francuskoj]] definira ga kao film od 35 &nbsp;mm duži od 1,600 metara, što iznosi točno 58 minuta i 29 sekundi za [[zvučni film]], a SAG - najmanje 80 minuta.<ref>Screen Actors Guild, [http://www.sagindie.org/docs/sag-modifiedlowbudget-2005wm.pdf Screen Actors Guild Letter Agreement for Low-Budget Theatrical Features] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091229060450/http://www.sagindie.org/docs/sag-modifiedlowbudget-2005wm.pdf |date=29. Prosinacprosinca 2009. }}.</ref> Danas dugometražni film traje obično između 70 i 210 minuta, a dječji film između 60 i 120 minuta.

Prema duljini, prvi je dugometražni dramski film bio [[Australija|australski]] 70-minutni film ''The Story of the Kelly Gang'' ([[1906.]]).<ref name="PatrickRobertson">Robertson, P., Film Facts, New York: Billboard Books, 2001, str. 9. ISBN 0-8230-7943-0.</ref> Slično tome, prvi europski dugometražni film bio je 90-minutni film ''L'Enfant prodigue'' (Francuska, [[1907.]]), iako je to bila nepromijenjena snimka kazališne predstave; prvi europski dugometražni film adaptiran izravno za ekran, ''Jadnici'', došao je iz [[Francuska|Francuske]] [[1909.]]<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi ruski dugometražni film bila je ''Obrana Sevastopolja'' iz [[1911.]] <ref name="PatrickRobertson" /> Prvi dugometražni film [[Velika Britanija|Velike Britanije]] bio je dokumentarni film ''With Our King and Queen Through India'' ([[1912.]]), snimljen u ''"kinemacoloru"'',<ref>Urban, C., A Yank in Britain: The Lost Memoirs of Charles Urban, Film Pioneer, The Projection Box, 1999, str. 79. ISBN 978-0-9523941-2-9.</ref> i ''Oliver Twist'' ([[1912.]]).<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi američki dugometražni film bila je drugačija produkcija ''Olivera Twista'' ([[1912.]]), ''From the Manger to the Cross'' ([[1912.]]) i ''Rikard III.'' ([[1912.]]), u kojem je glumio Frederick Warde.<ref name="PatrickRobertson" /> Prvi azijski dugometražni film bio je [[japan]]ski ''The Life Story of Tasuke Shiobara'' ([[1912.]]),<ref name="PatrickRobertson" /> u [[Indija|Indiji]] - ''Raja Harishchandra'' ([[1913.]]), <ref name="PatrickRobertson" /> u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] - [[brazil]]ski ''O Crime dos Banhados'' ([[1913.]]),<ref name="PatrickRobertson" /> u [[Afrika|Africi]] - [[Južnoafrička Republika|južnoafrički]] ''Die Voortrekkers'' ([[1916.]]),<ref name="PatrickRobertson" />, i [[1913.]] u [[Kina|Kini]] - ''Nan Fu Nan Qi'' Zhanga Shichuana.

Do [[1915.]]g. u [[SAD|Americi]] je godišnje bilo producirano više od 600 filmova. <ref name="afi"/> Najproduktivnija godina bila je [[1921.]], sa 682 filma, a najmanje novih filmova izašlo je [[1963.]] - 213. <ref name="afi"/> Između [[1922.]] i [[1970.]] Amerika i [[Japan]] su zamijenili mjesta u vodstvu prema broju dugometražnih filmova. Od [[1971.]] zemlja s najvećim brojem filmova je [[Indija]],<ref name="PatrickRobertson" /> koja snimi tisuću filmova na više od dvanaest indijskih jezika svake godine.<ref>Nelmes, Jill, An introduction to film studies, Routledge, 2003, str. 360, ISBN 0-415-26268-2</ref>