Dubrovačke gradske zidine: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 2:
'''Dubrovačke gradske zidine''' su sklop [[utvrda]] koje okružuju stari dio grada [[Dubrovnik]]a.
 
Građene su od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] za potrebe obrane. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-64–6 m, a prema moru 1,5-35–3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama.
 
Kada je počelo ograđivanje zidinama u 13. stoljeću, prostor starog grada bio je već definiran te se nije mogao više širiti. Unutar gradskih zidina, za vrijeme [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] živjelo je oko 2000 stanovnika u vrijeme nastanka Statuta [[1272]]. godine, a najviše ih je bilo u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], oko 6000 ljudi<ref>R. Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing, Zagreb 2006.</ref>. U 14. stoljeću sagrađeno je 15 četverokutnih kula. Pojavom [[barut]]a, bedemi su pojačani za zaštitu od [[top]]ničkih napada. Zbog opasnosti od [[Mletačka Republika|Mlečana]], zatvoreni su svi nepotrebni otvori na zidinama prema luci. Gradske zidine dobile su današnji izgled u 15. i [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Ratovi su utjecali na novu gradnju. Kada je pao [[Konstantinopol]] [[1453]]. godine, sagrađena je kula Minčeta. Zbog [[Turci|tursko]]-mletačkih ratova sagrađene su kule sv. Ivan, Revelin i bastion sv. Margarete (u Dubrovniku sv. Margarita). Zidine su zbog ratne opasnosti građene velikom brzinom.
 
Američki portal TripAdvisor je [[2013.]] na temelju recenzija milijuna putnika sastavio popis deset spomenika koje treba posjetiti prije smrti. Među njima su i dubrovačke zidine. <ref>[http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview www.24sata.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910214616/http://www.24sata.hr/putovanja/dubrovacke-zidine-meu-deset-spomenika-koje-treba-posjetiti-320989/foto?from=preview |date=10. Rujanrujna 2014. }}, "Dubrovačke zidine među deset spomenika koje treba posjetiti", objavljeno i pristupljeno 26. lipnja 2013.</ref> U prvih 9 mjeseci [[2013.]] godine dubrovačke zidine obišlo je 753 000 posjetitelja, što je 12% više nego u istom razdoblju lani.<ref>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/56078/oboren-rekord-na-zidinama-753-tisuce-posjetitelja www.dubrovacki.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140505003940/http://www.dubrovacki.hr/clanak/56078/oboren-rekord-na-zidinama-753-tisuce-posjetitelja |date=5. Svibanjsvibnja 2014. }}, "Oboren rekord: na zidinama 753 tisuće posjetitelja", objavljeno i pristupljeno 7. listopada 2013.</ref>
 
Broj posjetitelja na gradskim zidinama [[2011.]] godine je 723 126, [[2012.]] 775 636, 2013. 865 237, a u prvih osam mjeseci [[2014.]] 646 531 (6% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine).<ref>Glas Grada, broj 495 (12. rujna 2014.), "Realni prihod od gradskih zidina preko 120 milijuna kuna godišnje"</ref> U 2011. godini uz cijenu ulaznice od 70 kn ostvaren je bruto prihod od ulaznica na gradske zidine u iznosu od 45 021 261 kn, a u 2012. 48 180 266 kn. Godine 2013. uz cijenu ulaznice od 90 kn ostvaren je prihod u iznosu od 64 810 396 kn, a u prvih osam mjeseci 2014. godine uz cijenu ulaznice od 100 kn ukupni prihod iznosi 53 489 520 kn (16% više nego u istom razdoblju prethodne godine). Dubrovačke zidine u ponedjeljak [[17. kolovoza]] [[2015.]] oborile su rekord u broju posjetitelja tijekom jednog dana. Čak 8 864 posjetitelja obišlo je dubrovačke mire u samo 11 sati.<ref>''Glas Grada'', broj 544 (21. kolovoza 2015.), "U jednom danu 8864 posjetitelja" (str. 6)</ref>
Redak 15:
[[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|380px|desno|mini|Dubrovačke gradske zidine]]
* ''[[Minčeta|Kula Minčeta]]'' je utvrda na [[sjever]]u gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464.]] godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Maketu je izradio veliki firentinski graditelj [[Michelozzo|Michelozzo Michelozzi]]. Povod za izgradnju bila je vijest o padu [[Carigrad]]a [[1453.]] godine. Nedostajalo je kamena, pa je nađeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča, mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.
* ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461.]] do [[1463.]] prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija.
 
* ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' - utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461.]] do [[1463.]] prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija.
 
* ''[[Tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|Utvrda sv. Ivan]]'' - utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja [[Paskoje Miličević|Paskoja Miličevića]].
 
* ''[[Tvrđava Revelin]]'' - utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462]]. godine pred [[Osmansko carstvo|turskom]] opasnošću.
 
* ''[[Lovrijenac|Tvrđava Lovrijenac]]'' - također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora.
 
Line 47 ⟶ 43:
 
== Literatura ==
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.
 
== Vanjske poveznice ==