Domaća mačka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 22:
'''Domaća mačka''' (''Felis silvestris forma catus''), '''kućna mačka''' ili najčešće '''mačka''' je mali [[mesožder]] iz porodice '''[[Mačke|mačaka]]'''. Prvobitno potječe od afričke divlje mačke, a živi uz ljude već oko 3.500 godina.
 
Mačka spada među najomiljenije [[kućni ljubimac|kućne ljubimce]]. 69 milijuna mačaka živi u [[Amerika|američkim]] domovima<ref>[http://www.animalsheltering.org/resource_library/magazine_articles/jan_feb_2003/cat_is_top_dog.html AVMA Survey Confirms Cat's Status as Top Dog]</ref> gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.<ref>[http://myspacetv.com/index.cfm?fuseaction=vids.individual&videoid=35944126 MySpaceTV Videos: Cat Diversity by National Geographic]</ref>
 
Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog [[mutacija|mutacije]]. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s [[ljudi]]ma i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su [[miš]]evi). Razlikuju se od [[divlja mačka|divljih mačaka]] (lakše su građe i manje agresivne) i [[velike mačke|velikih mačaka]] (manje su i mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela.<ref>{{cite web | url = http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html | title = Meows Mean More To Cat Lovers | publisher = Channel3000.com | accessdate = 2006-06-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20030804205624/http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html | archivedate = 4. Kolovozkolovoza 2003. }}</ref> Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.<ref>[http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html Meows Mean More To Cat Lovers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030804205624/http://www.channel3000.com/news/1472741/detail.html |date=4. Kolovozkolovoza 2003. }}. ''Channel3000.com''. Preuzeto 14. lipnja, 2006.</ref>
 
== Klasifikacija ==
Redak 30:
Domaća mačka nazvana je ''Felis catus'' po nomenklaturi [[Švedska|švedskog]] [[botanika|botaničara]] [[Carl Linné|Carla Linnéa]] iz [[1758]]. godine. [[Johann Christian Daniel von Schreber]] nazvao je divlju mačku ''Felis silvestris'' [[1775]]. godine. Domaća mačka se danas smatra podvrstom divlje mačke: po pravilu Internacionalnog koda nomenklature životinja ime vrste trebalo bi biti ''F. catus'' zbog toga što ga je Linné prvi upotrijebio. Međutim, u praksi većina [[biologija|biologa]] koriste ''F. silvestris'' za divlje vrste, a ''F. catus'' samo za domaću mačku.
 
Po mišljenju 2007 (objavljenom u tomu 60, dio 1, Bulletin of Zoological Nomenclature, [[31. ožujka]] [[2003]]. godine)<ref>{{cite journal|last = ICZN|title = OPINION 2027: Usage of 17 specific names based on wild species which are pre-dated by or contemporary with those based on domestic animals (Lepidoptera, Osteichthyes, Mammalia): conserved|journal = Bulletin of Zoological Nomenclature|volume = 60|issue = 1|publisher = [[International Commission on Zoological Nomenclature]]|date = March 31 2003|accessdate = July 13 2006|url = http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027|archiveurl = https://web.archive.org/web/20080422031319/http://www.iczn.org/BZNMar2003opinions.htm#opinion2027|archivedate = 22. Travanjtravnja 2008.}}</ref> Internacionalne komisije za nomenklaturu životinja "dozvoljena je upotreba 17 različitih imena zasnovanih na divljim vrstama, koja su nastala prije ili istovremeno sa onima zasnovanim na domaćim vrstama", svrstavajući ''F. silvestris'' u divlju mačku, a ''F. silvestris catus'' za njenu domaću podvrstu (''F. catus'' je još uvijek važeći naziv, ako se domaći oblik mačke računa kao posebna vrsta).
 
== Osnovna obilježja ==
[[Datoteka:Orangetabbysleeping.jpg|mini|230px|lijevo|Mačak drijema]]
Odrasla mačka je od njuške do kraja trupa dugačka prosječno 60 [[cm]], a k tome ima rep koji je kod ženki dug 25,2 &nbsp;cm, a kod mužjaka 26,9 &nbsp;cm. U ramenima je visoka 30-35 30–35&nbsp;cm. Može biti teška do 10 [[kg]] s tim, da su mužjaci obično veći nego ženke. Poznato je da su neke mačke težile otprilike 23 kilograma zbog "prežderavanja". To ima vrlo negativan utjecaj na mačku. Također, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako živi u zatvorenom prostoru, treba povremeno na dan izaći van na vježbanje (igru).
 
Ženka je obično teška otprilike 4 &nbsp;kg, a mužjak 5,5 &nbsp;kg.
Domaće mačke žive oko 15-20 godina, iako su opisani i pojedinačni slučajevi da su doživjele 30 i više godina. Najpoznatija mačka, zvana Puss, živjela je 36 godina, od [[1903.]] do [[1939.]] godine.<ref>Gordana Vukelić, Nenad Jurković, Iva Vili i Goran Stančić, ''Dječji klub'', ARENA d.d., Zagreb, rujan 2006., ISSN 1330-1349.</ref>. Divlje mačke koje žive u urbanoj sredini često žive samo dvije godine ili manje. Divlje mačke u kolonijama mogu živjeti mnogo duže. Najduži zabilježeni vijek divlje mačke iznosi 26 godina. Da bi domaća mačka živjela duže, dobro je da ne izlazi često na dan (najbolje je da van izlazi povremeno), zbog toga što se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izloženost bolestima koje mogu zahvatiti domaću mačku. Uobičajeni životni vijek za populaciju mačaka bez ljudske pažnje i njege je različit, ovisno o spolu mačke, tako da životni vijek u mužjaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u ženki 3,3 do 4,2 godine.
 
=== Osjetila ===
[[Datoteka:Reflektion des Auges.JPG|mini|200px|Reflektiranje mačjih očiju]]
Iako mačja [[osjetila|osjetila]] [[miris]]a i [[sluh]]a vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod miša, u mnogim situacijama su bolja od čovjekovih. Ona zajedno sa njenim visoko razvijenim osjetilima [[vid]]a, [[okus]]a i [[dodir]]a čine mačku [[sisavac|sisavcem]] koji jako dobro osjeća. Mačke imaju izraženo dobro razvijen čitav niz osjetila. Velike [[oči]] okrenute prema naprijed omogućuju joj dobar osjećaj za prostor i vrlo točnu procjenu udaljenosti, a naročito dobro registriraju brzo kretanje.
 
==== Vid ====
Redak 49:
 
==== Sluh ====
Ljudi i mačke imaju sličan prag sluha na nižem dijelu ljestvice, ali mačke mogu čuti i [[zvuk]]ove vrlo visoke [[frekvencija|frekvencije]], čak bolje i od pasa. Mačke mogu čuti 2 [[oktava|oktave]] više od ljudi, i polovinu oktave više od pasa.<ref>[http://www.lsu.edu/deafness/HearingRange.html Strain, G.M., How Well Do Dogs and Other Animals Hear?]</ref> Sluh im je osjetljiviji od [[domaći pas|psećeg]] i tri puta bolji od ljudskog. Kada nešto sluša ona će, zahvaljujući tome što u svakom uhu ima čak 32 mišića, uši usmjeriti u pravcu izvora zvuka, a također može pomjerati uši neovisno jedno od drugog i to naprijed, nazad i ukoso, kako bi otkrile izvor zvuka. Mačke mogu (s greškom do 7,5 &nbsp;cm) odrediti točnu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, što može biti vrlo korisno u [[lov]]u.
 
==== Njuh ====
Redak 58:
Mačke imaju mnogo jakih dlačica koje su posebno izražene u četiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao čuperci iznad očiju i čekinje na bradi. Mogu se nalaziti i na [[zglob]]ovima i slične su onima koje čine trepavice. "Brkovi" (''vibrissae'') pomažu mački oko navigacije i osjećaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju mački na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomjerati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se mačka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomažu da procijeni može li se negdje smjestiti ili povući. Oni su i pokazatelj mačkinog raspoloženja. Kada su okrenuti naprijed znači da je mačka radoznala i prijateljski raspoložena, a kada su opušteni znači da je agresivna ili se brani. U [[Njemačka|Njemačkoj]] ljudi smatraju da, ako se mačka čisti ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.<ref>Grupa autora, prijevod: Lucija Šimić i Katarina Perković, ''Mora i oceani 1. dio'', hrv. izdanje Europapress holding d.o.o., 2007., ISBN 978-953-300-018-3</ref>
[[Datoteka:Felis catus-skull-drawing.jpg|mini|250px|Nacrtani prikaz mačkine [[lubanja|lubanje]]]]
Među svim životinjama imaju najbolji osjećaj ravnoteže. Kod pada s visine od 2-32–3 m iz bilo kojeg položaja će se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispruženih šapa doskoči na podlogu. Pri tome joj rep služi kao kormilo. Mačka može skočiti samo s manje visine, jer pad s velike visine uvelike joj škodi, a pad s još veće visine je velika opasnost za mačku.
[[Datoteka:Bilbolechat01.jpg|mini|lijevo|225px|Obična kućna mačka.]]
 
==== Okus ====
Po istraživanju [[National Geographic|National Geographica]]a od [[8. prosinca]] [[2005]]., mačke ne mogu okusiti slatku hranu zbog greške u [[gen]]u za recepciju slatkoće.<ref>-{Xia Li et al. Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats' Indifference toward Sugar. PLOS Genetics; 2005;1;1:}-[http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pgen.0010003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060403162459/http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371%2Fjournal.pgen.0010003 |date=3. Travanjtravnja 2006. }} Datum pristupa: 08. studeni 2006.</ref> Neki znanstvenici smatraju da je to povezano sa prirodnom prehranom mačke koja je bogata [[bjelančevine|bjelančevinama]], iako je nejasno je li to uzrok ili posljedica.
 
=== Anatomija mačke ===
 
==== Kostur ====
Mačkin kostur sastoji se od preko 230 kostiju. Kao i kod svih sisavaca, kralježnica joj se se sastoji od 7 cervikalnhi kralježaka(vratnih), 13 torakalnih -prsnih kralježaka (čovjek ih ima 12), 3 križna kralješka kao većina sisavaca (čovjek obično ima 5 križnih kralježaka s [[trticom]]). Mačke također imaju gipke ključne kosti koje omogućuju da se pokreće u bilo kojem smjeru gdje im se može okrenuti glava.<ref>{{cite web | title = Cat Skeleton | url = http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm | accessdate = 2006-12-12 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070926225449/http://bioweb.uwlax.edu/zoolab/Table_of_Contents/Lab-9b/Cat_Skeleton_1/cat_skeleton_1.htm | archivedate = 26. Rujanrujna 2007. }}</ref>
 
==== Uši ====
Redak 79:
Rašireno vjerovanje kaže da se mačka uvijek dočeka na noge; to se uglavnom i događa, ali ne uvijek. Za vrijeme pada, mačka [[refleks]]no okreće svoje tijelo i ispravlja se koristeći svoj visoko razvijeni osjećaj za ravnotežu i elastičnost. Ona se uvijek ispravlja u istom pravcu, ukoliko za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaju rep su izuzetak, zato što mačka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada.
 
Mačke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajući na prste, dok kosti njihovih šapa čine manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno osjećaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja šapa direktno se podudara s mjestom zadnje šape, što smanjuje šumove i vidljive tragove. Ovo također omogućava siguran korak po neravnim podlogama. Mogu dostići brzinu od 45km45&nbsp;km/h.
 
Mačke imaju uvlačive [[pandže]]. To je, u stvari, pogrešan naziv, jer u svom normalnom, opuštenom položaju, mačke drže svoje pandže obavijene [[koža|kožom]] i [[krzno]]m oko nožnih prstiju, a to rade kako bi im pandže uvijek bile oštre. Mogu izbaciti pandže na različitu dužinu, ovisno od toga love li, brane li se, penju itd. Po volji mogu izbaciti pandže na samo jednoj ili više šapa. Također, mačke izbacuju kandže i kada hodaju po mekanim površinama (krevetu, tepihu itd.) ili kada ih čovjek drži, obično kada su njihove prednje šape u blizini čovjekovih ramena.
Redak 90:
Temperament mačke varira ovisno od vrste i socijalnih činitelja. Kratkodlake mačke su obično mršavije i aktivnije, dok su dugodlake deblje i manje aktivne.
 
Normalna [[tijelo|tjelesna]] temperatura mačke je između 38 i 39 [[Celzijev stupanj|°C]].<ref>{{cite web |title=Normal Values For Dog and Cat Temperature, Blood Tests, Urine and other information in ThePetCenter.com |url=http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |accessmonthday=August 8 |accessyear=2005 |accessdate=7. Kolovozkolovoza 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050802011330/http://www.thepetcenter.com/exa/nv.html |archivedate=2. Kolovozkolovoza 2005. }}</ref>
Mačji puls iznosi između 140 do 220 otkucaja u minuti i obično ovisi od toga koliko je ona uzbuđena. Za mačku koja se odmara normalan puls iznosi između 150 i 180 otkucaja u minutu, gotovo dvostruko više od čovjeka.
 
=== Inteligencija ===
[[Datoteka:Persian-kitten.JPG|mini|220px|Mače perzijske mačke]]
Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja<ref>Rosenkilde, Carl E, and Ivan Divac. "Discrimination of Time Intervals in Cats" Acta Neurobiologiae Experimentalis 36 (1976): 311- 317. </ref><ref>Davis, Joel L, and Robert A Jensen. "The Development of Passive and Active Avoidance Learning in the Cat" Developmental Psychobiology 9 (1976): 175 - 179.</ref><ref>Doré, François Y. "Search Behaviour of Cats (Felis catus) in an Invisible Displacement Test: Cognition and Experience" Canadian Journal of Psychology 44 (1990): 359 - 370.</ref><ref>Dumas, Claude. "Object Permanence in Cats (Felis catus): An Ecological Approach to the Study of Invisible Displacements" Journal of Comparative Psychology 106 (1992): 404 - 410.</ref><ref>Dumas, Claude, and François Y Doré. "Cognitive Development in Kittens (Felis catus): An Observational Study of Object Permanence and Sensorimotor Intelligence" Journal of Comparative Psychology 105 (1991): 357 - 365.</ref><ref>Fiset, Sylvain, and François Y Doré. "Spatial Encoding in Domestic Cats (Felis catus)" Journal of Experimental Psychology: Animal Behaviour Processes 22 (1996): 420 - 437.</ref><ref>Heishman, Miriam, Mindy Conant and Robert Pasnak. "Human Analog Tests of the Sixth Stage of Object Permanence" Perceptual and Motor Skills 80 (1995): 1059 - 68.</ref>, koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Tu spadaju prije svega njena najdraža hrana, mjesto na kojem stoji posudica s vodom i mačji toalet, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kojem stoji njena najmilija igračka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponašati da čovjeka pridobiju da uradi ono što one žele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Mačke koje žive na otvorenom dobro se sjećaju granica svog područja, poznatih mačaka koje se pojavljuju na tom području kao i opasnih [[Domaći pas|pasa]]. Asocijativno sjećanje omogućuje mački da rješava novi problem uspoređujući ga s već doživljenim. Na taj način bez problema razumiju međusobne odnose između pojedinih događaja i reagiraju na nove, do tada nepoznate situacije.
 
Mačke dolaze na svijet s nizom instinkata, ali neke oblike ponašanja koji se na to nadovezuju moraju sa strpljenjem i trudom naučiti. U to spadaju, na primjer, lov i upotreba mačjeg toaleta. Iza trećeg tjedna starosti mačića, majka im počne donositi lovinu. U početku, mačka samo pred njima pojede već mrtvu lovinu. Kasnije ju donese živu, i pred mačićima ju ubije i ostavi njima da pokušaju jesti. Na kraju, donese živu lovinu i pusti ih da ju hvataju. Ako mačići ne dobiju pouku o takvom načinu lovljenja od svoje majke, ili je majka loš lovac, vjerojatno ni oni nikada neće biti dobri lovci.
Redak 115:
 
=== Prehrana ===
Za svoju veličinu, domaće mačke su veoma efikasne grabežljivice. U lovu na manje [[kralježnjaci|kralježnjake]], njihova taktika zasjede i prikradanja slična je onoj kod [[leopard]]a<ref>{{cite web|title=Why Do Cats Like High Places?|publisher=Dr. Holly Nash, DVM, MS|url=http://www.peteducation.com/article.cfm?cls=1&cat=1313&articleid=1125|work=Drs. Foster & Smith, Inc.|accessdate=7. Kolovozkolovoza 2008.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021121101416/http://www.peteducation.com/article.cfm?cls=1&cat=1313&articleid=1125|archivedate=21. Studenistudenoga 2002.}}</ref>, a po skoku i korištenju pandži kao kod [[tigar|tigrova]]. Nakon što skoče na životinju koju žele uhvatiti, zariju svoje očnjake u vrat žrtve i prerežu joj [[kralježnica|kralježnicu]], ili je uguše tako što je zadave, odnosno onemoguće joj da zrak dođe u [[dušnik]].
 
Domaća mačka lovi i hrani se sa oko tisuću različitih vrsta [[životinje|životinja]], dok je kod velikih mačaka taj broj manji od sto. Velike mačke, teoretski, mogu također uloviti većinu vrsta kao i domaća, ali to ne čine zbog premalene hranjive vrijednosti tih životinja. Izuzetak je leopard koji često lovi [[zec|zečeve]] i druge manje životinje. Domaće mačke vrlo često love i ubijaju ptice, miševe, štakore, i druge manje životinje iz okoline. Neke također love zečeve, [[glodavci|glodavce]], [[gušter]]e, [[žabe]], [[kukci|kukce]] i [[ribe]]. [[Bjelančevine]] su najvažniji dio njihove prehrane.
 
Domaće mačke jedu relativno malo povrća. Međutim, uobičajeno je da mačke u svoju prehranu koja se sastoji uglavnom od mesa, povremeno unesu male količine [[trava|trave]] ili nekih [[biljka|biljaka]], kao što to katkad čine i neki psi. Dok medvjedi obično u svoju prehranu unose [[voće]], bobice, korijenje i [[med]] kada mogu, mačke se više vole hraniti prvenstveno sirovim mesom. Mačke imaju genetsku anomaliju koja im onemogućava da osjete slatko<ref>{{cite web | title=PLoS Genetics: Pseudogenization of a Sweet-Receptor Gene Accounts for Cats&#39; Indifference toward Sugar | url=http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371/journal.pgen.0010003 | accessmonthday=August 8 | accessyear=2005 | accessdate=21. Studenistudenoga 2019. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060403162459/http://genetics.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&doi=10.1371%2Fjournal.pgen.0010003 | archivedate=3. Travanjtravnja 2006. }}</ref>, što je vjerojatno povezano sa njihovom potrebom za mesom, i gotovo sigurno povezano sa njihovom odbojnošću prema voću i bobicama.
 
Mačke ponekad žvaču travu, [[lišće]] ili kućne biljke kako bi uklonile [[bol (osjećaj)|bol]]ove u trbuhu. Ipak, neke od kućnih biljaka su štetne za njih i mogu uzrokovati različite bolesti i poremećaje. Npr. [[Uskrs|uskršnji]] [[ljiljan]] može dovesti do oštećenja [[bubreg]]a, što je vrlo opasno za život mačke, jer najčešće izazove smrt. Neke mačke obožavaju mačju travu. Iako ju uglavnom ne jedu, često će se valjati po njoj, grepsti je ili žvakati. Efekt koji mačja trava ima na njih je obično kratak i traje samo nekoliko minuta, da bi se nakon 1 ili 2 sata ponovno javio. Još nekoliko biljaka ima ovakav efekt na mačke, ali manjeg intenziteta. Mačke mogu biti izbirljive u prehrani. To se događa kada ''vomeronasal'' postane osjetljiv na određenu vrstu hrane, ili ukoliko ju vlasnik previše razmazi, tako da će mačka odbiti bilo koju vrstu hrane koju nije očekivala. Mnoge mačke vole "ljudsku hranu", poput [[kruh]]a, [[krumpir|pomfrita]], [[pizza|pizze]], [[juha|juhe]] od [[rajčica|rajčice]], [[palačinke|palačinki]], [[maslina]] i dr.
Redak 160:
Mačke obično spolno sazrijevaju u šestom mjesecu života i tada se prvi put "tjeraju", a unutar razdoblja tjeranja plodne su obično pet do šest dana. Dok se tjera, mačka se neprekidno trlja o predmete, valja se po podu i diže [[stražnjica|stražnjicu]] u vis. Ako se u tom razdoblju ne pari s mužjakom, nakon oko tri tjedna ponovo će se tjerati.
 
Mačke koje izlaze na otvoreno dozivaju više mužjaka s jedne strane mirisnom porukom da se tjeraju sadržanom u [[mokraća|mokraći]], a s druge strane vrlo bučnim glasanjem koje nalikuje na plač malog djeteta. Kad se mužjaci okupe, u prvoj fazi ih mačka drži na odstojanju frktanjem, puhanjem i udarcima šapom, što iskusan mačak u pravilu uspijeva izbjeći. Ženka se zatim povlači na sigurnu udaljenost, dok mužjaci zastrašuju jedan drugog pogledima, kostriješenjem i glasnim urlanjem. Obilaze jedan oko drugog i procjenjuju se. Ako se ni jedan ne povuče na vrijeme priznajući time da je slabiji, iz tog se susreta može razviti prava bitka iz koje mužjaci izlaze puni ogrebotina i ugriza. Pravo na parenje dobiva mačak koji iz tih okršaja izađe kao pobjednik. Smrtnost nekastriranih mužjaka je značajno veća nego kastriranih jer oni u potrazi za ženkama koje se tjeraju prelaze velike udaljenosti (nerijetko u [[radijus]]u i preko 3 &nbsp;km) kao i zbog posljedica opisanih bitaka za ženku.
 
Do [[razmnožavanje|parenja]] može doći tek kada ženka signalizira svoju spremnost za parenje tako da čučne, zadigne stražnjicu i rep savije jako u stranu. Akt parenja traje samo nekoliko sekundi i naglo se prekida time što ženka uz vrisak zbaci mužjaka jer se na mužjakovom [[penis]]u nalazi izraslina koja akt čini bolnim za ženku. Ta je [[bol (osjećaj)|bol]] potrebna jer ona izaziva izlazak [[jajašce|jajašca]] i omogućuje [[oplodnja|oplodnju]]. U razdoblju tjeranja mačka se može pariti s više mužjaka, a kako se kod svakog parenja "oslobađa" samo jedno jajašce, u jednom leglu može biti mačića s više različitih očeva.
Redak 166:
=== Mačići ===
[[Datoteka:Six weeks old cat (aka).jpg|mini|left|200px|Šest tjedana staro mače.]]
Razdoblje tjeranja obično završava [[gestacija|skotnošću]] koja se u prvim tjednima niti ne primjećuje. Tek zadnja tri tjedna su mačići dovoljno veliki da se može uočiti povećani obujam trbuha, a tada i počinju rasti mliječne [[žlijezda|žlijezde]]. Mačka u prosjeku nosi mačiće 63 do 65 dana. Zadnjih je dana nervozna i neprekidno traži sigurno mjesto na kojem će se okotiti.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cathealthcareguide.com/cat-pregnant-signs.php |accessdate=5. Kolovozkolovoza 2008. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070212101731/http://www.cathealthcareguide.com/cat-pregnant-signs.php |archivedate=12. Veljačaveljače 2007. }}</ref> Često liže dojke i [[anus|analno]] područje. Kad živi u kući ili stanu, mačka će za koćenje izabrati sobu osobe koju osjeća najbližom, te mjesto na kojem će se okotiti može biti poluotvoreni ormar, neka kutija ili čak krevet bliske osobe. Sam porod može trajati više sati, a ponekad i do 24 sata. Razmak između rađanja pojedinih mačića može biti vrlo različit.
 
U prvom okotu jedne mačke leglo ima najčešće 2-3 mačića. Događa se, da se mačka s prvim okotom ne snađe i ne pokaže nikakvo zanimanje za svoje potomstvo. Ako se okoti na otvorenom, jednostavno ih ostavi, a mačići uginu. Kod kasnijih okota broj mačića se povećava i može narasti i do 7. Kako mačka ima samo 6 dojki, najslabiji, koji se ne uspije izboriti za svoju dojku, obično ugine, osim ako se čovjek ne umiješa i dohranjuje ga. Mače staro nekoliko sati može stati na čovjekov dlan, a mijaukanje kod mačića obično se javlja u ranoj dobi.
Redak 181:
{{glavni|Domaća mačka u popularnoj kulturi}}
Mačka je popularna kod ljudi, te se ona često prikazuje na fotografijama ili crtanim filmovima kako se igraju s klupkom ili kako love miševe. U mnogim suvremenim crtanim filmovima mačke su glavni likovi.
Najpoznatiji likovi mačaka u [[crtani film|crtanim filmovima]] su Tom i Sylvester iz ''[[Tom i Jerry]]'' i crtanih filmova [[Looney Tunes|Looney Tunesa]]a, te [[Mačak Fritz|Fritz]] i [[Garfield]]. U književnosti, u bajci braće Grimm
''[[Mačak u čizmama]]'' glavni je lik mačak koji je od trećeg mlinarevog sina zatražio da mu kupi čizme i, usput, obećao da će biti bogat, dok je u knjizi Lewisa Carolla ''[[Alica u zemlji čudesa]]'' Češirska mačka neobični lik koji ima sposobnost nevidljivosti i iznenadnog pojavljivanja.
 
Redak 188:
Neke poznatije pasmine mačaka su:
*[[Abesinska mačka]]
*[[Britanska kratkodlaka mačka]]<ref name="macke.com.hr">[http://www.macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Ovo je jako popularna i poznata pasmina koje nije bilo na popisu</ref>
*[[Chausie]]
*[[Europska kratkodlaka mačka]]
*[[Himalajska mačka]]<ref>[http://www. name="macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Ovo je jako popularna i poznata pasmina koje nije bilo na popisu<"/ref>
*[[Maine coon mačka|Maine coon]]
*[[Norveška šumska mačka]]<ref>[http://www. name="macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Ovo je jako popularna i poznata pasmina koje nije bilo na popisu<"/ref>
*[[Orijentalna mačka]]<ref>[http://www. name="macke.com.hr Svijet macaka-Sve o mackama i macicima] Ovo je jako popularna i poznata pasmina koje nije bilo na popisu<"/ref>
*[[Perzijska mačka]]
*[[Pixie-bob]]