Daruvar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 23:
== Zemljopis ==
Daruvar se nalazi u središnjem dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]], u zapadnom dijelu [[Slavonija|Slavonije]]. Udaljen je 125 [[km]] od glavnog grada [[Zagreb
== Stanovništvo ==
Redak 75:
Urbana [[povijest]] Daruvara seže dvije tisuće godina u prošlost kako potvrđuje rimski upravni status ovdašnjeg naselja starosjedilačkog naroda Jasa, smještenog pored ljekovitih geotermalnih izvora na prostoru Daruvarske kotline. Nalazi kamenih sjekira iz mlađeg kamenog doba potvrđuju da je kotlina bila nastanjena i ranije.
Narod Jasa (lat. Iassi; gr. Iassioi) u značenju Topličani" ili "Iscjelitelji" potpali su pod rimsku vlast u I. st. pr. Kr. nakon sloma Batonovog ustanka. Postoji mogućnost da su bili saveznici Rima te da su kao nagradu dobili svoju plemensku samoupravu pod imenom ''Res Publica Iasorum.'' U izvorima je sačuvano i jaško mjesno ime naselja kao Aquae Balissae ("Vrlo jaka sveta vrela"). Razvitak naselja i naseljavanje rimskih građana uvjetovalo je da car [[Hadrijan]] [[124]]. godine naselju dodijeljuje prestižni status municipija, (Municipium Iasorum), čiji se teritorij radiusa cca. 50
Prema sačuvanim natpisima, poznate Jaške "Iscjeliteljske Terme", (''Thermae Iasorum'' ) u provinciji Gornjoj Panoniji mogle su biti posječene od careva [[Hadrijan]]a, [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]], [[Komod]]a, [[Septimije Sever|Septimija Severa]], [[Konstantin Veliki|Konstantina I. Velikog]]. Nalazi ukazuju da je u 'Aquae Balissae' postojao [[forum]] ukrašen carskim konjaničkim brončanim kipovima i statuama, [[Jupiter]]ov hram, termalni kompleks s Silvanovim hramom. Moguće je da se ovdje nalazio i manji [[amfiteatar]]. Najpoznatiji arheološki nalazi iz Daruvara su zvonoliki mrežasti diatretni pehar, danas izložen u [[Kunsthistorisches Museum]] u [[Beč]]u i fragmenti (kopito, dio trbuha i repa) brončane konjaničke statute cara Gordijana III. natprirodne veličine.
Redak 94:
=== Gospodarski i kulturni razvoj ===
[[Datoteka:Park, Daruvarske Toplice.JPG|desno|300px|mini|Julijev park kraj Daruvarskih toplica]]
S ciljem gospodarskog razvoja [[dinastija]] Jankovića naseljava svoje posjede poljoprivrednicima i obrtnicima iz ostatka Hrvatske, iz [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Mađarska|Mađarske]] tako je prostor, rijetko naseljen od ratova s Turcima ponovno napučeni. Doseljenicima s iskustvom u [[poljodjelstvo|poljodjelstvu]], [[obrt]]u i [[trgovina|trgovini]] je obećana zemlja za kultivaciju te materija za izgradnju kuća. Izgradnjom prvih gradskih kupki u (1772.) Jankovići su zacrtali jednu od osnovnih funkcija grada Daruvara danas a to
1821. godine u daruvarska župa u spisima ima zabilježeno da su u Daruvaru bile 42 kuće i ukupno 263 stanovnika, od čega 163 rimokatolika, 80 grčkoistočnjaka (pravoslavnih) i 20 židovske vjere.
Židovi su 1860-ih imali svoju općinu ali se ne zna kad je osnovana. Od 1860. gradili su sinagogu i osnovali su groblje. Do 1860. bogoslužje su vršili u kupališnoj zgradi u dvjema sobama koje im je za to ustupio grof Janković. 1860. [[Julije Janković Daruvarski|Julije Janković]] darovao je mjesnoj židovskoj općini zemljište za groblje. Sinagoga je posvećena 1872. kad je doselila obitelj rabina iz Brašova.
[[Datoteka:Daruvar Švicarska kuća.jpg|300px|minijatura|lijevo|Švicarska vila]]
Odlaskom iz Daruvara [[1879.]] grofovska porodica Janković prodaje posjede te napušta ove krajeve. Godine 1756. sagrađena pravoslavna crkva koja nosi naziv Parohijska Crkva Sv. Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora. Njihovom graditeljskom dijelu pripada župna crkva Presvetog Trojstva iz [[1764.]], [[Antunova kupka]], ([[1772.]]), [[Dvorac Janković u Daruvaru|dvorac Janković]] ([[1777.]]), [[Ivanova kupka]] ([[1812.]]), Škola sestara milosrdnica ([[1870.]]). Od gospodarskih objekata u vrijeme između sredine 19. st. i svršetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], pošto je glavna gospodarska grana bilo [[šumarstvo]], postojala postojala je pilana. Isto tako tu je bila suknara te i dabas postojeća [[pivovara]] od [[1840.]] Brže od industrije razvijali su se trgovina i ugostiteljstvo pošto su bili povezani za lječilišta. Kotar Daruvar je [[1912.]] imao je 63 trgovaca, 412 obrtnika, 68 "sitničara," 41 gostioničara i 92 krčmara. Izgradnja pruge [[Banova Jaruga]] - Daruvar - [[Barč]] otvorena uz samu nazočnost samog [[car]]a, ([[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]]) u [[1897.]] doprinijela je gradskom razvoju tako da se uskoro izgradeni novi objekti: Restaurant ''Terasa'', ''Švicarska vila'', ''Vila Arcadia'' i '''Centralna Blatna Kupka''' koja sa svojom velikom kupolom postaje jedan od simbola Daruvara.
Redak 104:
Prije nego su počeli velikosrpski napadi na Daruvar, pokazalo se da je Grad Daruvar darovao nekim Srbima koji su se odmetnuli čestice zemljišta na upotrebu zemljište gdje su bile i kuće Hrvata i Čeha. Prema svjedočanstvima odmetnutih Srba, to je napravljeno jer su „trebali napustiti Daruvar i da netko drugi ne bi sve uzeo, lokalni Srbi bi to koristili, jer su to već unaprijed podijelili, cijeli grad, kuće i imanja“.<ref name="HKV"/>
Domovinski rat u području Daruvara započeo je [[19. srpnja]] [[1991.]] god. kada je u Purnici, općina [[Sirač]] iz zasjede izvršen oružani napad na specijalnu policiju i sljedećeg dana ubojstvom troje policajaca u neposrednoj blizini parka grofa Jankovića. Narečena zasjeda i ubojstvo policajaca u središtu grada Daruvara, isplanirana je u policijskoj stanici Daruvar od strane milicajaca pravoslavne vjeroispovjedi. Generalno, do sveopćeg srbočetničkog napada došlo je noću 18./[[19. kolovoza]] 1991. god. kada su pobunjeni milicajci srpske nacionalnosti, napustili policijsku postaju te zajedno s odmetnutim srbočetnicima iz pješačkog i minobacačkog oružja napali uži dio grada oko autobusnog, željezničkog kolodvora i gradske tržnice u namjeri da zauzmu policijsku stanicu te tom prilikom zarobljavaju četvoricu policajaca koje odvode na okupirano područje u mjesto Bijela. Isti ti milicajci, od kojih su se najviše isticali rukovodioci Ljubo Banjeglav, Nenad Bursač i Krsta Žarković, prije narečenih oružanih prepada, zajedno u suradnji s JNA iz vojarne Polom, naoružavali su srpska sela vojnim naoružanjem, kao što su vojarnu popunjavali u ljudstvu s domaćim četnicima.
Pobunjenim srpskim policajcima u prodoru u Daruvar suprotstavile su se snage [[Specijalna jedinica PU Kutina "Ris"|specijalne policije MUP-a RH]].
[[20. kolovoza]] su srpski agresori izvršili minobacački napad na grad. Mjesni Česi, najbrojnija manjina u Daruvaru, dali su se u obranu grada, tako da su u početnoj fazi Domovinskog rata, Česi činili 30% dragovoljaca gradske obrane. U isto vrijeme, večina daruvarskih Srba se odmetnula u šume, pridruživši se odmetnicima i JNA u napadu na grad Daruvar, a dok su preostali srbi u gradu ostali u svojstvu jataka, špijuna, snajperista i petokolonaša. Četnički vojvoda, bivši direktor daruvarske pivovare Lončar, početkom 9.mj.1991. god. poručuje putem rdija Daruvara, kojeg su imali instaliranog u mjestu Bijela, da branitelji grada Daruvara "dobrovoljno" predaju oružje ili će u protivnom ujahati na bijelom konju u centar grada, gdje će na ražnju peći dvije najdeblje ustaše a po svima ostalima igrati užičko kolo. Tako je ostala i poznata izjava Čakmaka iz Donjeg Daruvara koji je rekao da Hrvate treba zakopati u zemlju do ramena i tanjuračama preči preko glava a od Čeha napraviti robove koji će za njih besplatno raditi. Trećeg dana četničkih napada na grad Daruvar su pristigli policajci iz Đurđevca i Koprivnice s ratnim zapovijednikom Damirom Barbarićem. Za konstatirati je da su prve i najžešće četničke napade na grad Daruvar odbili mladi policijski djelatnici za koje su Srbi milicajci a i pojedini stariji Hrvati milicajci znali posprdo reći "Tuđmanovci", a za koje smo u očima bili ustaše koje rade na razijedinjenju bratstva i jedinstva unutar policijske stanice i grada.
Redak 112:
Početkom rujna 1991.god. u dvorištu policijske postaje Daruvar, oformljen je prvi vod ZNG-a od pričuvnog sastava policije koji se nakon pada vojarne "Polom" popunjavao s civilima iz okolnih hrvatskih i čeških sela i u konačnici prerastao u pukovniju.
Tijekom rata na grad Daruvar palo je na stotine granata, izvršena mnogobrojna avionska raketiranja i bacanja bombi "krmača", te u više navrata iz aviona na prirubna mjesta grada, bačena "bijela paučina" za koju se i danas nadležna tijela nisu izjasnila o kakvom se to kemijskom otrovu radi.
Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, srpski su pobunjenici držali važnu stratešku točku za kontrolu istočnog dijela Daruvara i širega predgrađa Vezmarovu kulu. Hrvatski branitelji oslobodili su ju 29. rujna 1991. godine.<ref name="HMDCDR 1991.">[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16.
Srbi su u 11. mjesecu 1990. imali u mjestu Dolari, nekih 7 do 8
Oslobođenjem istočnih dijelova grada Daruvara, krajem 12.mj.1991.god od srbočetničkih formacija, uveliko se normalizirao život u gradu, od čega je najbitnje bilo puštanje vodozahvata u pogon, a koji se do tada nalazio na okupiranom području. Sve do vojnoredarstvene akcije "Bljesak" od strane četnika u više navrata bilo je ubacivanja na oslobođena područja a od kojih je najgnjusniji upad u mjesto [[Vukovje]] i odvođenje civila u [[Batinjska Rijeka|Batinjsku Rijeku]] gdje je nad istima izvršeno mučenje i [[pokolj u Vukovju 11. svibnja 1994.|hladna egzekucija]],<ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/iskazi-sl.htm Iskaz o stradanju Hrvata u selu Vukovju, općina Daruvar, u svibnju 1994. godine], Ratni zločini srpskih vojnih i paravojnih postrojbi u zapadnoj Slavoniji i Banovini 1991. - 1995., HIC
== Gospodarstvo ==
Redak 122:
Kada su [[Nijemci]] u 18. stoljeću i [[Česi]] u 19. doselili u daruvarske krajeve, počeo je gospodarski procvat. U novijoj povijesti, [[1998]]. godine u Daruvaru je bilo registrirano 116 tvrtki, od toga 12 velikih i srednjih. Tomu treba pridodati i još oko 180 obrtnika. Svoje gospodarske resurse Daruvar želi usmjeriti na revitalizaciju [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]] u obiteljskim gospodarstvima, te stvaranje uvjeta za jačanje kontinentalnog [[turizam|turizma]] za koji postoji snažna osnova (izvori tople vode, športski tereni, šetališta, parkovi, hipodrom).
Gospodarstvo u gradu Daruvaru čini 121 tvrtka, od toga 1 velika, 8 srednjih i 112 malih, te 228 obrtničkih radnji. Od obrtnika možete naći 43 (19%) proizvodnih obrta (zidari, soboslikari, limari, krojači, klesari, vinari, pekari i dr.); 70 (31%) uslužnih obrta (vulkanizeri, zlatari, urari, dimnjačari, elektromehaničari i dr.); 17 (7%) obrta koji pružaju intelektualne usluge, 55 (24%) trgovaca, 22 (10%) ugostitelja i 21 (9%) prijevoznika. Ukupno zaposlenih u gospodarstvu je cca 2300, od toga oko 850 žena.
Važnije tvrtke po granama djelatnosti:
Redak 131:
* [http://www.irida.hr IRIDA] je kratica za Industriju ribe Daruvar. To je tvornica za preradu ribe nastala davno i to na temeljima i tradiciji slatkovodnog [[ribarstvo|ribarstva]] koje u Daruvaru i okolici ima duboke i davne korijene. Danas IRIDA pored slatkovodne ribe, prerađuje i konfekcionira morsku ribu, glavonošce i druge, raznolike plodove mora.
* [[Badel 1862]]. Vinarija Daruvar ili skraćeno samo Vinarija, nastavlja tradiciju proizvodnje kvalitetnih daruvarskih vina na 200 hektara vlastitih vinograda i na još oko 80 hektara vinograda u privatnom vlasništvu. Najzastupljenije vrste vina su: Daruvarska graševina, pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay bijeli, sauvignon bijeli i bijeli rajnski rizling.
* Poljodar Tim d.o.o. - tradicija ratarske proizvodnje [[pšenica|pšenice]], [[kukuruz
* Majdak Promet d.o.o. - tvrtka za uzgoj goveda radi prerade mesa
* Biogal d.o.o. - mini mljekara
Redak 164:
'''Daruvarska tržnica''' - Gradska tržnica Daruvar d.o.o. Daruvar, trgovačko društvo u vlasništvu Grada Daruvara, a nalazi se u samoj jezgri grada - Kolodvorskoj ulici. Glavni tržni dani u Daruvaru su srijeda i subota. Grad Daruvar svoje gospodarstvo tradicionalno predstavlja na Međunarodnom gospodarskom sajmu u [[Bjelovar]]u.
Gospodarski razvoj je usmjeren prema razvoju turizma u gradu Daruvaru, što mu pridonose bogati prirodni resursi; ljekovita topla voda, poznata izletišta za rekreaciju i odmor (Vinska turistička cesta, Izletište "Vranjevina", Planinarski dom "Petrov vrh" (sa vučnicom i skijalištem) o kojem brine PD "Petrov vrh", šumski proplanci za lov krupne i sitne divljači (lovački domovi) i rijeke te ribnajci za ribolov.
Drugi turistički sadržaji u kojima ovdje možete uživati su; konjički rekreativni sport, sportski aerodrom, hipodrom, sportska dvorana, tenis tereni, stadion malih sportova, nogometni tereni, tereni za odbojku na pijesku i druga raznovrsna ponuda grada. Godišnje se u Daruvaru održava festival vinara i vinogradara [[Vinodar]].
Redak 174:
* Parohijska crkva Sv. Otaca Prvog Vaseljenskog Sabora
* Crkva Presvetoga Trojstva u Daruvaru
== Škole ==
Daruvar je dugo vremena bio neznatno naselje čija je važnost porasla nakon što mu je kralj [[Ferdinand I., car Austrije|Ferdinand I.]] 1837. godine dodijelio položaj trgovačkog naselja. Svoju je prvu mješovitu pučku školu Daruvar dobio 1856. godine, a 1866. zahvaljujući novčanoj pomoći grofice [[Ljudevita Janković|Ljudevite Janković]] započela je s radom i djevojačka škola. Tijekom vremena Daruvar je postao značajno trgovačko i obrtničko središte, pa se ukazala potreba za otvaranjem škole u kojoj naučnici, koji su izučavali zanate, dobivali i neka teorijska znanja iz struke i dodatnog općeg obrazovanja. Stoga je [[1887]]. godine u okviru niže mješovite pučke škole započela s radom i šegrtska škola. Bila je to prva srednja škola u gradu. 1915. godine počela je s radom i ženska stručna škola. 1913. godine počela je s radom i viša pučka škola koja je nakon [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] preimenovana u nižu gimnaziju. U razdoblju 1920. - 1928. godine u Daruvaru je radila i viša gimnazija. Daruvar je od svog osnivanja grad višenacionalnog sastava. U njemu je od 1904. do 1921. godine radila niža mađarska (julijanska) škola, a 1922. godine započela je s radom niža češka škola.
Do završetka Prvog svjetskog rata postojale su samo dvije školske zgrade koje su bile namijenjene obrazovanju mladog naraštaja. Jedna je bila ona čiju je gradnju novčano podmirila grofica Ljudevita Janković i zatim dala u skrb sestrama milosrdnicama sv. Vinka Paulskog. Ona je tijekom vremena imala tri velike nadogradnje. Druga je zgrada bila za učenike mješovite niže pučke škole koja se nalazila nasuprot katoličkoj crkvi, a sagrađena je 1887. godine (sada zgrada Gradskog kulturnog centra). Povremeno se, zbog nedostatka prostora, nastava održavala i na drugim lokacijama, uglavnom u privatnim zgradama. Situacija se u stambenom prostoru poboljšala kada je 1919. kupljen nekadašnji Jankovićev dvorac i preuređen za školske potrebe. Nakon što je 1928. godine prestala s radom viša gimnazija umjesto nje je iste godine započela s radom trgovačka škola koja je prerasla u trgovačku akademiju, a obučavala je učenike za činovnička zvanja.
Line 187 ⟶ 186:
== Kultura ==
[[Datoteka:Castle Daruvar, Croatia.JPG|desno|300px|mini|Dvorac grofa Jankovića, sagrađen 1771.]]
Prva organizirana kulturna djelatnost u Daruvaru vezana je za crkvenu i školsku djelatnost. 1877. u Daruvaru je bila osnovana podružnica [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] koja je doprinijela daljnjem kulturnom napretku ovih prostora. Veliki doprinos u tome imalo je i Hrvatsko obrtničko, potporno društvo "Zora" u čijem su okviru djelovale [[folklor]]na, glazbena i pjevačka sekcija. Česi u Donjem Daruvaru su 1907. osnovali [[Češka beseda|Češku besedu]] i koja je svoju djelatnost usmjerila na igranje igrokaza, ograniziranje predavanja i širenje kruga čitatelja češke knjige. Nakon Prvog svjetskog rata u Daruvaru je i dalje djelovalo kulturno društvo Zora, a svojim su se radom posebno isticale tamburaška i folklorna sekcija. Iz tamburaške sekcije izrastao je i daruvarski puhački orkestar. 1922. godine je u gradu počela raditi Hrvatska žena koja je svoju pažnju usmjerila na područje prosvjećivanja, morala, zdravlja i ženska pitanja. U Daruvaru je djelovalo i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta", dok su Česi i dalje djelovali najviše u okviru češke novine "Jugoslavšti Čechoslovci". Kulturni život međuratnog razdoblja obogatile su brojne sekcije okupljene oko Katoličke akcije (Marijina kongregacija za gospođe, Djevojačko društvo Srce Isusovo, Pjevačko društvo svete Secilije). Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život se veoma sporo obnavljao. 1946. godine započela s radom Pučka knjižnica.
Pučko otvoreno učilište osnovano je 1961. godine kao Narodno sveučilište te je tijekom vremena mijenjalo svoje ustrojbene oblike i sadržaje: u sastavu sveučilišta bili su auto-škola, Radio-Daruvar, knjižnica te u dva navrata glazbena škola.
[[Datoteka:Gola Maja.jpg|300px|minijatura|lijevo|Brončana skulptura "Gola Maja", rad hrvatskog kipara [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] u Daruvarskim toplicama, simbol liječenja neplodnosti.]]
Od 1999. godine, sukladno zakonskim odredbama te odlukama osnivača, grada Daruvara, ustanova djeluje pod današnjim nazivom (Pučko otvoreno učilište) koje u svom sastavu ima i podružnicu Hrvatski dom. Hrvatski dom ima svojeg predstojnika, a na čelu POU nalazi se ravnatelj. Na kulturnom području Pučko otvoreno učilište organizira mnogobrojne glazbeno-scenske manifestacije: kazališne predstave, koncerte, kino predstave, prigodne akademije, amaterske festivale, izložbe i sl. U obrazovnom području Učilište nudi razne obrazovne programe, od škole stranih jezika, informatičke škole do ostalih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja kao i hobi programe.
Pored navedenih osnovnih djelatnosti POU skrbi i o razvitku kulturnog amaterizma u gradu Daruvaru (mažoretkinje, folklor, plesne, dramske i dr. sekcije), a od 1999.g pruža i ugostiteljske usluge u obliku disko-večeri u Hrvatksom domu, te caffe-bara Kino.
Kino dvorana "30. svibnja", u sastavu Pučkog otvorenog učilišta, kompletno renovirana 2004., opremljena je kinoprojektorima za prikazivanje 35
Svoju su bogatu djelatnost nastavili pripadnici češke nacionalnosti. Pod nadzorom Čehoslovačkog saveza, kao krovne organizacije svih Čeha u tadašnjoj državi, daruvarska Čehoslovačka beseda nastavila je svoju raniju djelatnost. Posebno u svom radu prednjače folklorna i dramska sekcija. U sklopu Besede djeluje i Knjižnica Frane Buriana koja posjeduje velik broj čeških knjiga. U svojemu radu Čehoslovački savez (danas Savez Čeha) brine o cjelokupnom kulturnom životu pripadnika češke nacionalne manjine. On je ujedno jedan od pokrovitelja najvećih manifestacija žetvenih svečanosti i manifestacije učenika čeških škola naše jaro (naše proljeće). Ovdašnji Česi imaju i svoje tjedne novine Jednotu i mjesečnik za školsku djecu Naš koutek (Naš kutić). Građani Daruvara imali su u razdoblju nakon 1945. povremeno svoje novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. 1955. počeo je izlaziti Vjesnik komuna koji je, s manjim prekidima, izlazio do 1978. godine. Najvažnije informacije građani Daruvara dobivaju od [[Radio Daruvar]]a koji je započeo svoje emitiranje 1968. godine.
U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje [[Središnja knjižnica Čeha u Republici Hrvatskoj|Središnja knjižnica]] [[Česi u Hrvatskoj|Čeha u Hrvatskoj]].<ref>[http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=200 Ministarstvo kulture RH] Središnje knjižnice nacionalnih manjina
Foto Film klub Daruvar vrlo je aktivna i ugledna udruga, osnovan 1937.godine, osnivač [[Milan Pavić]], a članovi stalno sudjeluju na domaćim i međunarodnim izložbama i osvajaju nagrade.
| |||