Darije I. Veliki: razlika između inačica

'''Darije I. Veliki''', ([[549. pr. Kr.|549.]] - [[486. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranskeiran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |accessdate=10. Lipanjlipnja 2009. |title=Darije Veliki (enciklopedija Iranica) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313124643/http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html |archivedate=13. Ožujakožujka 2007. }}</ref> koji je vladao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]] od [[522. pr. Kr.|522.]] do [[486. pr. Kr.]] Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih [[Stari vijek|starovjekovnih]] vladara. Njegovo ime Darije (Dārayavahuš) prevedeno sa [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] znači ''Dobri vladar''<ref>[http://books.google.com/books?id=jXuFAAAAIAAJ&printsec=titlepage&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA185,M1 Henry Creswicke Rawlinson: „Perzijski zapisi na klinastom pismu“ (''The Persian Cuneiform Inscription'')]</ref><ref>[http://www.avesta.org/znames.htm Zoroastrijska imena (Avesta.org)]</ref>. Poput većine [[Perzijanci|Perzijanaca]], Darije je bio sljedbenik [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f7/v1f7a009.html Ahura Mazda (enciklopedija Iranica)]</ref>. Nakon što je ugušio niz pobuna u istočnim provincijama, proveo je reorganizaciju državne uprave. Podijelio je državu na pokrajine ([[satrap]]ije) kojima je dao odgovarajuću autonomiju, ali je odvojio civilnu i vojnu vlast u njima da onemogući separatizam. Centralnu vlast pojačao je poreznim sustavom kojim su se ogromne količine novca slijevale u njegovu riznicu. Jedinstvu carstva služila je i prometna mreža koju je razvio, osobito popularna „[[Kraljevska cesta]]“. Sagradio je i novu perzijsku prijestolnicu, veličanstveni [[Perzepolis]]. Nakon što je uredio državu, ekonomiju i vojsku, krenuo je u proširenje carstva. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je u njegovo doba postalo [[Popis najvećih carstava|najveća starovjekovna država]], veća i od kasnijeg [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].

Preko njegovih reformi i organizacije [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] postaje restaurirano naslijeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na specifične zakone, propise, tradicije i elitu. Visok stupanj lokalne političke autonomije nije uključivao i ovlast nad vojskom. Porezni sustav omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]].

Darije je nastavio proces [[Tolerancija|religijske tolerancije]] prema podređenim narodima<ref>[http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]</ref>, što je započeto još u doba njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Darije je osobno bio [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Monoteizam|monoteist]]; u kraljevskim zapisima Ahura Mazda se spominje kao jedini bog. Nasuprot [[Perzijanci]]ma i [[Židovi]]ma, većina naroda [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] prakticirala je [[Politeizam|politeizam]]. Bio je dosljedan i prema perzijskoj zabrani ropstva, primjerice graditelji [[Perzepolis]]a i drugih perzijskih zdanja bili su plaćeni, što je bio revolucionarni pristup za to doba. [[Ljudska prava]] su također poštivana kao u doba njegovih prethodnika, što se prije svega odnosilo na famozni [[Kirov cilindar]] (prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti), prema kojem se svi ljudi rađaju jednaki i s istim pravima.

[[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]] je tijekom vladavine Darija Velikog imala kontakte s [[Kartaga|Kartagom]] (prema zapisima sa [[Nakš-e Rustam]]a), te [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Apeninski poluotok|Italijom]]. Darije se kao vladar pokazao vrlo dobroćudnim nastavljajući politiku njegova djeda Kira Velikog, pa je priznavao sve religije, npr. [[Židovi|Židovima]]ma je dozvolio i financirao obnovu [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]] u [[Jeruzalem]]u kojeg su srušili [[Babilonija|Babilonci]]. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] se njegovo ime spominje na [[hram]]ovima izgrađenima u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siwa (oaza)|Velikoj Oazi]]. U egipatskoj tradiciji Darije se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u egipatskoj povijesti. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci|Grcima]]ma kojima je financirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon|Apolonova]]ova ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Egejska Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].

Darije je bio veliki graditelj, pa su tijekom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki [[Arhitektura|arhitektonski]] i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada '''[[Perzepolis|Perzepolisa]]a''', remek-djela drevne arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad [[Pasargad]] uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki sačuvali (uglavnom kameni). Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) starovjekovnim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], [[Arapski poluotok|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do [[Apadana|apadane]] (dvorane za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. „Dvoranu od tisuću stupova“). Darije je kasnije pokopan u grobnici [[Nakš-e Rustam]] ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada.

U gradu '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' Darije Veliki gradi jednu od svojih rezidencijalnih palača. Na sjeveru palače nalazila se velika [[apadana]] (dvorana za prijem) s 36 stupova i kraljevskim tronom, dok se na južnoj strani nalazila raskošna palača s tri unutrašnja vrta, od kojih je najveći služio za vojsku. Na zapadnoj strani nalazio se pričuvni ulaz, a na istočnoj ''Velika vrata''. Zapisi pronađeni u Darijevoj palači detaljno opisuju kako je građena<ref name="Suza (IranTour.org)">{{Citiranje časopisa |url=http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html |accessdate=7. Svibanjsvibnja 2009. |title=Suza (IranTour.org) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110725051438/http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html |archivedate=25. Srpanjsrpnja 2011. }}</ref>. Palača u Suzi očito je bila omiljena Darijeva rezidencija<ref>[http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DSf.html Ahemenidski kraljevski zapisi iz Suze (Livius.org)]</ref>, budući da [[Stara Grčka|grčki]] povjesničar [[Herodot]] spominje isključivo Suzu kao glavni grad Perzije, dok ne spominje [[Pasargad]] i [[Perzepolis]]. Darije je Suzu povezao [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]<ref name="Suza (IranTour.org)"/> koja je vodila punih 2700 &nbsp;km do [[Sard]]a u zapadnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]], zbog čega je Suza postala velikim trgovačkim središtem<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575503/Susa Suza (enciklopedija Britannica)]</ref>.

Da bi olakšao komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]], Darije je dao izgraditi '''[[Kraljevska cesta|Kraljevsku cestu]]'''. Cesta se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Suza (Iran)|Suze]], [[Pasargad]]a i [[Perzepolis]]a na istoku. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2.700 &nbsp;km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac starovjekovnog graditeljskog umijeća. Zbog njene iznimne kvatitete, cesta je korištena i u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta (Livius.org)]</ref>.

Darije je ostao upamćen i po '''[[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]''' kojeg je dao izgraditi između [[Nil|Nila]]a i [[Suez]]a, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto.

:Nepoznato

* [[Kir Veliki#Kirov_cilindarKirov cilindar|Kirov cilindar]]

[[Kategorija:faraoniFaraoni]]