Ciudad de México: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 136:
}}
'''Ciudad de México''' (izgovor: [sjuˈða(ð) ðe ˈmehiko]; [[engleski jezik|eng.]] ''Mexico City'') najveći je i glavni grad države [[Meksiko]], a ujedno je i istoimena savezna država. Do prije 31. siječnja 2017. bio je savezni distrikt i zbog toga su ga u zemlji često nazivali i ''México DF'' ili čak samo ''DF'' (DF=''Distrito Federal'', "savezni distrikt").
Područje ove metropole smatra se najbrže rastućim na [[Zemlja|zemlji]]. Tako snažan rast uzrokuje s jedne strane veliko doseljavanje u Meksiko, a s druge visoka stopa [[prirodni prirast|prirodnog prirasta]] stanovništva. Grad Meksiko 1. siječnja 2005. godine imao je 8.657.045, a ukupna gradska [[aglomeracija]] 22.095.047 stanovnika, što ju čini najvećim urbanim područjem u [[Amerika]]ma<ref>[http://esa.un.org/wup2009/unup/index.asp?panel=3 Usporedba s gradovima San Paulo i New York] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111008040750/http://esa.un.org/wup2009/unup/index.asp?panel=3 |date=8.
Od [[1987]]. godine [[povijesno središte Meksika]], kao i vodeni vrtovi u njegovoj četvrti [[Xochimilco]], upisani su na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]]. Tu je političko, gospodarsko i kulturno središte kao i najvažniji prometni čvor zemlje s brojnim sveučilištima ([[Ciudad Universitaria]], [[svjetska baština]]), visokim školama, kazalištima, muzejima i građevinskim spomenicima ([[Casa Luis Barragán]], također svjetska baština). U gradu je i sjedište [[nadbiskup]]ije.
== Ime grada ==
Redak 148:
== Zemljopisne odlike ==
[[Datoteka:MexCityPolution.JPG|mini|lijevo|<center>Panorama grada Meksika uronjenog u smog]]
Grad Meksiko smjestio se na južnom završetku 60
Ovo područje, koje podsjeća na zdjelu, već je stoljećima središte zemlje, davno prije nego što je moglo biti i riječi o nekoj meksičkoj naciji. Dolina je nekada bila ispunjena nizom jezera ali su ih [[Španjolci]] uglavnom isušili. Htjeli su smanjiti opasnost od [[poplava]] nakon ljetnih kiša i povećati površinu za naseljavanje. Međutim, teren je u gradu još uvijek mekan pa grad Meksiko tone godišnje oko 25
=== Geologija ===
Grad Meksiko nalazi se na području ugroženom potresima. Potresi manjeg i srednjeg intenziteta su redovni. [[19. rujna]] [[1985.]] god. [[potres]] snage 8,1 po [[Richterova skala|Richteru]] s [[epicentar|epicentrom]] u saveznoj državi [[Michoacán]] udaljenoj oko 350
Istoga dana, ali 32 godine kasnije, 19. rujna 2017. u 13:14 sati, još jedan devastirajući potres pogodio je zemlju i odnio [https://news.culturacolectiva.com/noticias/cuantos-muertos-dejo-el-sismo-del-19-de-septiembre/ 369 žrtava] (228 u gradu Meksiku, 74 u Morelosu, 45 u Puebli, 15 u Estado de Mexico, 6 u Guerreru i 7 u Oaxaci. Njegov je epicentar bio u saveznoj državi Morelos, a jačina 7.1 po Richteru. Potres je uzrokovao i velike materijalne gubitke: Ministrica agrarnog, teritorijalnog i urbanog razvoja Rosario Robles potvrdila je 171.494 oštećenih nastambi, od toga 59.866 srušenih do temelja i 111.628 djelomično oštećenih. Savezna država s najvećim brojem oštećenih nastambi bila je Oaxaca (26.949), zatim Chiapas (14.073), Morelos (6.108), Puebla (5.638), Estado de Mexico (2.702), Guerrero (2.485) i CDMX (2.351). Vlada je 2018. godine dodijelila 37.458 milijuna i 228.609 meksičkih pesosa (12,884 milijuna i 429,678 kn) za obnovu štete uzrokovane potresom.
=== Klima ===
Zahvaljujući svom dosta visokom položaju, grad se nalazi u [[umjerena klima|području umjerene klime]]. Oko podneva je jako vruće samo ljeti, u razdoblju između travnja i lipnja. Od listopada do svibnja je sušno, a od lipnja do rujna kišno razdoblje kad kiša pljušti uglavnom kratko i snažno.
Prosječna godišnja [[temperatura]] iznosi 16,5 [[°C]], a prosječna količina [[padaline|padalina]] je 894 milimetara. Najtopliji mjesec je svibanj s prosjekom od 18,6
Smog predstavlja rastući problem i postaje jednim od simbola grada u ostatku zemlje. U svibnju 2019. čak je [https://www.elsoldemexico.com.mx/metropoli/cdmx/por-contingencia-ambiental-universidades-mantienen-suspension-de-clases-este-viernes-ipn-unam-uam-uvm-17-mayo-3629965.html obustavljena nastava] u svim školama i sveučilištima na području grada zbog vrlo loše kvalitete zraka.
Redak 174:
Stvarna povijest naseljavanja je vjerojatno bila ipak malo drugačija. Mali otoci na plitkom jezeru su bili na prvom mjestu strateški dobro izabran položaj, a jezero ih je snabdijevalo ribama. Kako nije bilo dovoljno zemlje za obrađivanje, gradili su [[splav]]i (čiji su kreatori bili susjedni Indijanci [[Xochimilca]]) na koje su donijeli zemlju i na tako napravljenim umjetnim otocima uzgajali cvijeće i povrće. Otoke, splavi i obalu povezali su nizom nasipa koji su korišteni kako za reguliranje vodostaja jezera, tako su mogli u slučaju potrebe, i sve poplaviti. Osim toga, imali su i mostove koje su u slučaju napada mogli podići pa tako spriječiti neprijatelja da dođe do njih, ali i onemogućiti bijeg.
Grad na otocima je uskoro imao više od 13
=== Konkvista ===
Redak 194:
=== Španjolsko i postkolonijalno doba ===
Španjolci su pobjedonosno uništavali svaki trag kulture Azteka i gradnjom crkvi i palača na mjestima njihovih hramova i zgrada pokušali uništiti i sjećanje na nju. Utvrdili su se, isušili najveći dio jezera Texcoco i odavde krenuli u osvajanja daleko na sjever do područja današnjih [[SAD]]a i na jug do [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]].
Grad Meksiko je [[1535]]. postao glavni grad [[potkralj]]a [[Nova Španjolska|Nove Španjolske]] koja je obuhvaćala sve Španjolske provincije u Americi sjeverno od [[Kostarika|Kostarike]], [[Karibi|karipske]] otoke i [[Filipini|Filipine]]. Španjolska [[kolonija]]lna vlast trajala je punih 300 godina. Potkraj 17. stoljeća, u gradu je djelovalo 29 muških i 22 ženska samostana. Škola za Indijance otvorena je [[1525.]], a sveučilište je osnovano [[1551.]] godine. Grad se odlikovao najbogatijom knjižnicom iz kolonijalnog doba. Samostan bosonogih karmelićanki u kojemu je živio i glasoviti romanopisac Mateo Alemán, u 17. stoljeću imao je oko 12 000 naslova. Prvu tiskaru u Americi otvorio je u gradu Juan Cromberger, sin seviljskog monopolista Jacoba, zajedno s Lombarđaninom Juanom Pablosom (Giovanni Paolo). Prema popisu stanovništva Nove Španjolske, koji je potkralj dao provesti [[1794.]] godine, u Ciudad de Méxicu je živjelo 135 000 ljudi.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 119.</ref>
[[1810]]. je pod vodstvom [[Miguel Hidalgo|Miguela Hidalga]] počeo [[Meksički rat za nezavisnost|rat za nezavisnost]], koji je pobjedonosno završio ulaskom pobunjenika pod vodstvom [[Augustin de Itrubide|Augustina de Itrubide]] u grad [[1821]].
Tijekom [[Meksičko-američki rat|Meksičko-američkog rata]] Amerikanci su [[1847]]. osvojili grad i držali ga pet mjeseci okupiranim. Zatim su gradom od [[1863]]. do [[1867]]. vladali [[nadvojvoda Maksimilijan]], kao Meksički car, i [[francuska]] vojska dok ih iz grada i cijelog Meksika nije [[1866]] uz pomoć [[SAD]]a istjerao [[Benito Juarez]], koji je još [[1858]]. bio izabran za predsjednika Meksika.
Redak 204:
=== Novo razdoblje ===
[[Datoteka:Zona Metropolitana de México.svg|mini|<center>Šire gradsko središte grada Meksika s istaknutih 16 okruga saveznog distrikta (FD)]]
Grad se polako širio izvan područja isušenih jezera (diktator [[Porfirio Diaz]] je isušio zadnje ostatke jezera Texcoco), ali je položaj u više pogleda nepovoljan za razvoj u moderan grad. Nedovoljno isušene močvare su bile idealne za razvoj [[malarija|malaričnih]] komaraca, a iz [[Europa|Europe]] su povremeno stizale bolesti koje su teško pogađale indijansko stanovništvo. Veliki broj zgrada je sve više tonuo u mekanu podlogu.
Za vrijeme revolucije je poginulo gotovo dva milijuna ljudi, a još puno veći broj ih je ostao bez imanja i krova nad glavom. Priliv stanovnika u grad je bio vrlo velik. Tisuće očajnih ljudi je dolazilo u grad koji se industijalizirao u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. U vremenu od [[1920]]. do [[1940]]. se broj stanovnika udvostručio i narastao na 1,8 milijuna, a socijalni su se problemi zaoštrvali.
2. listopada [[1968]] grad je pokazao svoju najokrutniju stranu kada su na gotovo 250.000 studenata koji su [[demonstrant|demonstrirali]] protiv loših socijalnih uvjeta, bijednih uvjeta obrazovanja i manjka [[demokracija|demokracije]] izašli [[tenk]]ovi i vojska. Kako je to bilo samo 10 dana prije svečanog otvaranja Meksičkih [[Ljetne Olimpijske igre|ljetnih Olimpijskih igara]], demonstracije su ugušene brutalnom silom. Prema službenim podatcima poginulo je 30, a prema izjavama studenata više od 500 ljudi.
Redak 218:
Grad Meksiko podijeljen je na 16 gradskih okruga: Álvaro Obregón, Azcapotzalco, Benito Juárez, Coyoacán, Cuajimalpa, Cuauhtémoc, Gustavo A. Madero, Iztacalco, Iztapalapa, Magdalena Contreras, Miguel Hidalgo, Milpa Alta, Tláhuac, Tlalpan, Venustiano, Carranza i [[Xochimilco]].
Od prosinca [[2000]]. guverner saveznog distrikta bio je [[:es:
Aktualna prva žena grada (od 1. prosinca 2018.) zove se [[:es:
== Kultura i znamenitosti ==
Redak 241:
Pored njih u gradu se nalaze još dva spomenika svjetske baštine, [[Casa Luis Barragán]] i [[Ciudad Universitaria]], koji su zasebno upisani kao jedinstvena djela [[Arhitektura 20. stoljeća|moderne arhitekture]] u kojima su spojene težnje [[internacionalni stil|internacionalnog stila]] i [[Pretkolumbovska umjetnost|tradicijske meksičke umjetnosti]].
Kazališna scena je u gradu Meksiko vrlo razvijena i ima prosvjetiteljsku i društveno-političku ulogu, prezentiranu širokom lepezom suvremenih [[drama
Pored kazališta, u gradu postoji čitav niz [[muzej]]a od kojih svakako treba spomenuti ''Museo Nacional de Antropologia'' (Nacionalni antropološki muzej) s najvažnijom zbirkom [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovske]] baštine Meksika koju se smatra jednom od značajnijih zbirki te vrste na svijetu.
Redak 253:
=== Teotihuacan ===
[[Teotihuacan]] su iskopine ostataka grada s ogromnim [[piramida (arhitektura)|piramida]]ma, oko 40
Na vrhuncu snage Teotihuacan je sa svojih 75 [[hram]]ova i 600 radionica vjerojatno bio najmoćnije ljudsko naselje pretkolumbovskog razdoblja. Oko 200. pr. Kr. sagrađene su njegova najvažnija obilježja, [[Sunčeva piramida]] (najveća u Americi), [[Mjesečeva piramida]] i Avenija mrtvih. Grad pokriva 23
== Gospodarstvo i infrastruktura ==
| |||