Casablanca (1942.): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 5 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 28:
}}
'''''Casablanca''''' je romantična drama [[Michael Curtiz|Michaela Curtiza]] iz [[1942]]. godine. Glavne uloge pripale su [[Humphrey Bogart|Humphreyju Bogartu]], [[Ingrid Bergman]] i [[Paul Henreid|Paulu Henreidu]], te su sporedne pripale [[Claude Rains|Claudeu Rainsu]], [[Conrad Veidt|Conradu Veidtu]], [[Sydney Greenstreet|Sydneyju Greenstreetu]] i [[Peter Lorre|Peteru Lorreu]]. Radnjom je smještena u marokanski grad pod [[Višijska Francuska|višijskom]] kontrolom [[Casablanca|Casablancu]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a fokusira se na sukob između, prema riječima jednog od junaka, ljubavi i vrline: on mora odabrati između ljubavi za ženu i onog što je ispravno, pomaganja njoj i njenom mužu vođi [[Pokret otpora|Pokreta otpora]] da pobjegnu iz Casablance kako bi mogli nastaviti borbu protiv nacista.
Iako se radilo o A-filmu, s afirmiranim glumcima i prvorazrednim scenaristima - [[Julius J. Epstein]], [[Philip G. Epstein]] i [[Howard Koch]] potpisani su kao scenaristi - nitko od onih tko je bio uključen u produkciju nije očekivao da ''Casablanca'' postane nešto više od prosjeka<ref>{{cite web | url = http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19960915/REVIEWS08/401010308/1023 | last = Ebert | first = Roger | title = Casablanca (1942) | date = 15. rujna 1996 | publisher = ''Chicago Sun-Times'' | accessdate = 29. srpnja 2007.}}</ref> jer se radilo o jednom od desetaka scenarija koji su se producirali u Hollywoodu svake godine. Film je nakon prvotnog prikazivanja polučio osrednji uspjeh, ponajviše zato što je bio požuren kako bi se iskoristila popraćenost [[Operacija Baklja|savezničke invazije u Sjevernoj Africi]] nekoliko tjedana ranije.<ref name="Stein interview">{{cite web |url=http://www.vincasa.com/indexkoch.html |title="Howard Koch, Julius Epstein, Frank Miller Interview" May, 1995 By Eliot Stein of "STEIN ONLINE" on COMPUSERVE |publisher=vincasa.com |month=svibanj | year=1995. |accessdate=11. lipnja 2008.}} Frank Miller: "There was a scene planned, after the ending, that would have shown Rick and Renault on an Allied ship just prior to the landing at CASABLANCA but plans to shoot it were scrapped when the marketing department realized they had to get the film out fast to capitalize on the liberation of North Africa."</ref> Ipak, unatoč mijenjanju scenarista koji su mahnito adaptirali nerealizirani kazališni komad i jedva držali korak s produkcijom, i Bogartovu prvom iskustvu u romantičnoj glavnoj ulozi, ''Casablanca'' je osvojila tri [[Oscar]]a, uključujući [[Oscar za najbolji film|najbolji film]]. Likovi, dijalozi i glazba iz filma postali su legendarni, a ''Casablanca'' je s vremenom postajala sve popularnija tako da se konstantno nalazi pri vrhu izbora najboljih filmova svih vremena.
Redak 46:
[[Datoteka:Principal Cast in Casablanca Trailer crop.jpg|desno|mini|300px|S lijeva na desno: Victor Laszlo, Ilsa Lund, kapetan Renault i Rick Blaine]]
Te noći, Ilsa se posvađa s Rickom u praznom lokalu. Nakon što on odbije dati joj pisma, ona mu zaprijeti pištoljem, ali nespremna da opuca, prizna mu da ga još voli. Rekne mu kako je kad su se upoznali i zaljubili u Parizu, vjerovala da joj je muž poginuo dok je pokušao pobjeći iz nacističkog koncentracijskog logora. Kasnije, kad je njemačka vojska zauzimala grad, saznala je da je Laszlo živ i da se skriva. Ostavila je Ricka bez objašnjenja kako bi pomogla bolesnom Laszlu.
Time se otkriva zašto je Rick ogorčen, a ljubavnici se pomiruju. Rick pristane pomoći, navevši je na pomisao kako će ona ostati s njim kad Laszlo otiđe. Nakon što se Laszlo iznenada pojavi, nakon što je pobjegao policijskoj raciji sastanka Pokreta otpora, Rick sakriva Ilsu dok njih dvojica razgovaraju. Laszlo otkriva kako je svjestan da Rick voli Ilsu i pokuša nagovoriti Ricka da iskoristi pisma kako bi joj pomogao da se domogne sigurnosti. No, stiže policija i uhiti Laszla pod lažnom optužbom. Rick nagovori Renaulta da pusti Laszla obećavši mu da će mu namjestiti mnogo ozbiljniji zločin, posjedovanje pisama za prijelaz. Kako bi odagnao Renaultove sumnje u njegove motive, Rick objasni da će on i Ilsa otići u Ameriku.
No, nakon što Renault pokuša uhititi Laszla zbog prihvaćanja pisama, Rick prevari Renaulta, prisilivši ga pištoljem da im pomogne pobjeći. U posljednjem trenutku, Rick ukrca Ilsu na avion za Lisabon s njezinim mužem, rekavši joj kako bi požalila da je ostala, "Možda ne danas, možda ne sutra, ali ubrzo i do kraja života."
Redak 56:
== Produkcija ==
Film je bio temeljen na tada još neproduciranoj kazališnoj drami ''Everybody Comes to Rick's'' [[Murray Burnett|Murraya Burnetta]] i [[Joan Alison]].<ref>{{cite book|last=Behlmer|first=Rudy|title=Inside Warner Bros. (1935–1951)|publisher=Weidenfeld and Nicolson|location=London|year=1985.|pages=194|isbn=0297792423}}</ref> Analitičar Warner Brosa. zadužen za priče koji je pročitao dramu, Stephen Karnot, nazvao ju je (odobravajući) "sofisticiranim kičem",<ref>{{cite book|last=Harmetz|first=Aljean|authorlink=Aljean Harmetz|title=Round Up the Usual Suspects: The Making of Casablanca|publisher=Weidenfeld and Nicolson|location=London|pages=17|isbn=0297812947|year=1992.}}</ref> a urednica priče [[Irene Diamond]] nagovorila je producenta [[Hal Wallis|Hala Wallisa]] da ju otkupi za 20 tisuća dolara,<ref>Harmetz, str. 18</ref> što je bio najveći iznos koji je netko u Hollywoodu platio za neproducirani komad.<ref>{{cite web|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_g1epc/is_tov/ai_2419100212|author=Wilson, Kristi M.|title=Casablanca|publisher=St James Encyclopedia of Pop Culture, Gale Group|year=2002.|accessdate=10. kolovoza 2007.|archiveurl=http://archive.is/EolK|archivedate=2012-06-28}}</ref> Projekt je preimenovan u ''Casablanca'', navodno radi sličnosti hitu ''[[Alžir (1938)|Alžir]]'' iz 1938.<ref>Harmetz, str. 30</ref> Snimanje je počelo 25. svibnja 1942., a dovršeno je 3. kolovoza.
Film je ukupno stajao 1,039.000 dolara (75 tisuća više nego što je proračunom bilo predviđeno),<ref name="robertson">{{cite book|last=Robertson|first=James C.|title=The Casablanca Man: The Cinema of Michael Curtiz|publisher=Routledge|location=London|year=1993.|pages=79|isbn=0415068045}}</ref> ne izrazito, ali iznad tadašnjeg prosjeka.<ref>Behlmer, str. 208</ref>
Redak 72:
Originalna drama nastala je na temelju putovanju Murraya Burnetta u Europu 1938., kad je posjetio [[Beč]] malo poslije [[Anschluss]]a, gdje je iz prve ruke svjedočio nacističkoj diskriminaciji. U južnoj Francuskoj je naletio na noćni klub, koji je imao mušterije iz raznih zemalja koji su govorili raznim jezicima, te prototip Sama, tamnoputog pijanista.<ref>Harmetz, str. 53–54</ref> U drami, lik Ilse bila je Amerikanka Lois Meredith te se nije vidjela s Laszlom nakon što je njezina veza s Rickom završila u Parizu; Rick je bio odvjetnik.
Prvi scenaristi na filmu bila su braća blizanci Epstein, [[Julius J. Epstein|Julius]] i [[Philip G. Epstein|Philip]], koji su uklonili pozadinsku priču o Ricku i dodali neke humorne elemente. Treći potpisani scenarist, [[Howard Koch]], došao je kasnije, ali je radio paralelno s njima, unatoč različitim shvaćanjima; Koch je naglašavao političke i melodramatske elemente.<ref>Harmetz, str. 56–59</ref> Nepotpisani [[Casey Robinson]] doprinio je nizom sastanaka između Ricka i Ilse u lokalu.<ref>Harmetz, str. 175 i 179</ref> Čini se kako je Curtiz preferirao romantične dijelove, inzistirajući na zadržavanju prisjećanja na Pariz. Unatoč velikom broju scenarista, film je imao ono što Ebert naziva "prekrasno sjedinjenim i konzistentnim" scenarijem. Koch je kasnije tvrdio kako je bilo tenzija između njegova vlastitog pristupa i onog Curtizova što se odnosilo na sljedeće: "Iznenađujuće, ovi su se nesuglasni pristupi nekako slagali, a možda su djelomično te trzavice između Curtiza i mene dale filmu određenu ravnotežu."<ref>{{cite web | url = http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | last = Sorel | first = Edward | title = Casablanca | publisher = ''American Heritage'' | month = prosinac | year = 1991. | accessdate = 3. kolovoza 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070929122100/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1991/8/1991_8_92.shtml | archivedate = 29.
Film je naišao na neke poteškoće s Josephom Breenom iz [[Produkcijski kod|Administracije Produkcijskog koda]] (hollywoodskog samocenzorskog tijela), koji se protivio sugestijama da je kapetan Renault iznuđivao seksualne usluge od svojih molilaca, te da su Rick i Ilsa spavali zajedno u Parizu. Međutim, u završnoj verziji je oboje snažno sugerirano.<ref>Harmetz, str. 162–166 i Behlmer, str. 207–208 i 212–213</ref>
Redak 78:
=== Režija ===
Wallisov prvi izbor za redatelja bio je [[William Wyler]], ali nije bio dostupan, pa se Wallis okrenuo svojem dobrom prijatelju [[Michael Curtiz|Michaelu Curtizu]].<ref name="Harmetz, str. 75">Harmetz, str. 75</ref> Curtiz je bio mađarski Židov emigrant koji je došao u Sjedinjene Države u dvadesetima, ali su neki iz njegove obitelji bili izbjeglice iz nacističke Europe. Roger Ebert je komentirao kako u ''Casablanci'' postoji "tek ponešto kadrova ... koji su upečatljivi". Curtiz se bojao koristiti kadrove koji bi pričali priču umjesto onih koje bi stajale same za sebe.<ref name="Ebertcommentary" /> No, on nije imao mnogo utjecaja na razvitak priče: Casey Robinson rekao je kako Curtiz "nije znao ništa o priči ... on se brine za slike, vi se pobrinite za priče."<ref name="Ebertcommentaryquote">Citat iz Ebertova komentara.</ref> Kritičar [[Andrew Sarris]] nazvao je film "najodlučnijom iznimkom [[Autorska teorija|autorske teorije]]",<ref>Sarris, Andrew (1968.). ''The American Cinema: Directors and Directions 1929–1968'' (New York: Dutton, 1968.), str. 176.</ref> na što je drugi kritičar [[Aljean Harmetz]] uzvratio kako je "gotovo svaki film Warner Brosa. iznimka autorske teorije".<ref
Scene za koje je bila zadužena pomoćna ekipa, kao što je sekvenca puta izbjeglica i prikaz invazije Francuske, režirao je [[Don Siegel]].<ref>Harmetz, str. 264</ref>
Redak 101:
* '''[[Humphrey Bogart]]''' kao '''Rick Blaine''': Njujorčanin Bogart postao je velika zvijezda tek nakon ''Casablance''. U svojoj ranijoj karijeri bio je etiketiran kao gangster pa je igrao likove kao što su Bugs, Rocks, Turkey, Whip, Gloves i Duke (dvaput). Nakon ''[[Visoka Sierra (1941)|Visoke Sierre]]'' (1941.) mogao je glumiti likove koji posjeduju ponešto topline u sebi, ali Rick je bio prva prava romantična uloga.
* '''[[Ingrid Bergman]]''' kao '''Ilsa Lund''': Bergmanina službena stranica navodi ulogu Ilse kao njezinu "najslavniju i najsnažniju ulogu".<ref>{{cite web|url=http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|title=From quintessential "good girl" to Hollywood heavyweight|publisher=The Family of Ingrid Bergman|accessdate=3. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070811082912/http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|archivedate=11.
▲* '''[[Ingrid Bergman]]''' kao '''Ilsa Lund''': Bergmanina službena stranica navodi ulogu Ilse kao njezinu "najslavniju i najsnažniju ulogu".<ref>{{cite web|url=http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|title=From quintessential "good girl" to Hollywood heavyweight|publisher=The Family of Ingrid Bergman|accessdate=3. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070811082912/http://www.ingridbergman.com/about/bio2.htm|archivedate=11 Kolovoz 2007}}</ref> Hollywoodski debi švedske glumice u ''[[Intermezzo (1939)|Intermezzu]]'' popraćen je dobrim ocjenama, ali njezini kasniji filmovi nisu postizali značajanije uspjehe - sve do ''Casablance''. Ebert je naziva "blistavom" te komentira kemiju između nje i Bogarta: "ona svojim očima boji njegovo lice".<ref name="Ebertcommentary" /> Ostale glumice koje su kandidirale za ulogu bile su [[Ann Sheridan]], [[Hedy Lamarr]] i [[Michele Morgan]]; Wallis je dobio Bergman, koja je bila pod ugovor s Davidom O. Selznickom, posudivši [[Olivia de Havilland|Oliviju de Havilland]] u zamjenu.<ref>Harmetz, str. 88, 89, 92, 95</ref>
* '''[[Paul Henreid]]''' kao '''Victor Laszlo''': Henreid, austrijski glumac koji je napustio Austriju 1935., predomišljao se o prihvaćanju uloge, sve dok mu nisu obećali potpis uz Bogarta i Bergman. Henreid se nije slagao s ostalim glumcima; Bogarta je smatrao "prosječnim glumcem", dok je Bergman Henreida nazvala "primadonom".<ref>Harmetz, str. 97</ref>
Line 113 ⟶ 111:
* '''[[Sydney Greenstreet]]''' kao '''Signor Ferrari''', protivnički vlasnik noćnog kluba. Još jedan Englez, Greenstreet se prije ''Casablance'' pojavio s Lorreom i Bogartom u svojem filmskom debiju, ''[[Malteški sokol (1941)|Malteškom sokolu]]''.
* '''[[Peter Lorre]]''' kao '''Signor Ugarte''': Lorre je bio mađarski karakterni glumac koji je 1933. napustio Njemačku.
* '''[[Conrad Veidt]]''' kao '''Bojnik Strasser''' iz [[Luftwaffe]]a. On je bio njemački glumac koji se pojavio u ''[[Kabinet doktora Caligarija|Kabinetu doktora Cagliarija]]'' (1920.) prije nego što je pobjegao pred nacistima i glumio upravo njih u američkim filmovima.
Line 121 ⟶ 117:
* '''[[Dooley Wilson]]''' kao '''Sam'''. On je bio jedan od nekolicine američkih članova glumačke postave. Bubnjar koji nije mogao svirati klavir. Hal Wallis htio je zamijeniti Sama ženskim likom ([[Hazel Scott]] i [[Ella Fitzgerald]] kandidirale su za ulogu), a čak i kad je snimanje bilo završeno, Wallis je razmišljao o sinkronizaciji pjesama preko Wilsonova glasa.<ref>Harmetz, str. 139–40, 260 i Behlmer, str. 214</ref>
* '''[[Joy Page]]''' kao '''Annina Brandel''', mlada [[bugarska]] izbjeglica. Jedna od troje potpisanih Amerikanaca, bila je pokćerka čelnika studija [[Jack Warner|Jacka Warnera]].
* '''[[Madelaine LeBeau]]''' kao '''Yvonne''', Rickova djevojka s kojom ubrzo raskida. Francuska glumica bila je supruga [[Marcel Dalio|Marcela Dalioa]] do njihova razvoda 1942.
* '''[[S.Z. Sakall]]''' kao '''Carl''', konobar. Sakall je bio mađarski glumac koji je 1939. pobjegao iz Njemačke. Bio je Curtizov prijatelj još iz Budimpešte, a tri njegove sestre umrle su u koncentracijskom logoru.
* '''[[Curt Bois]]''' kao '''džepar'''. Bois je bio njemački Židov, glumac i još jedna izbjeglica. Može se pohvaliti najdužom filmskom karijerom uz [[Mickey Rooney|Mickeyja Rooneyja]], budući da se prvi put na filmu pojavio 1907., a posljednji put 1987.
* '''[[John Qualen]]''' kao '''Berger''', Laszlov kontakt iz Pokreta otpora. Rođen je u Kanadi, ali odrastao u Americi. Pojavio se u mnogim filmovima [[John Ford|Johna Forda]].
* '''[[Leonid Kinski]]''' kao '''Sascha''', kojeg Rick zadužuje da otprati Yvonne kući. Rođen je u Rusiji.
* '''[[Marcel Dalio]]''' kao '''Emil''', krupje. Bio je zvijezda francuskog filma pojavivši se u ''[[Velika iluzija (1937)|Velikoj iluziji]]'' i ''[[Pravila igre|Pravilima igre]]'' [[Jean Renoir|Jeana Renoira]], ali nakon što je pobjegao iz Francuske, bio je ograničen na manje uloge u Hollywoodu. Odigrao je ključnu ulogu u još jednom filmu s Bogartom, ''[[Imati i nemati (1944)|Imati i nemati]]''.
* '''[[Helmut Dantine]]''' kao '''Jan Brandel''', bugarski igrač ruleta. Još jedan Austrijanac koji je nakon Anschlussa neko vrijeme proveo u koncentracijskom logoru.
* '''[[Norma Varden]]''' kao Engleskinja čijem je mužu ukradena lisnica. Bila je poznata engleska karakterna glumica.
* '''[[Jean Del Val]]''' kao spiker radija francuske policije koji otvara film izvještajem o vijestima o ubojstvu dvojice njemačkih kurira.
* '''[[Torben Meyer]]''' kao nizozemski bankar koji sjedi za stolom za baccarat u Rickovu lokalu. On kaže Carlu, "Možda da mu kažeš kako vodim drugu najveću bankarsku kuću u Amsterdamu." Meyer je bio danski glumac.
* '''[[Dan Seymour]]''' kao '''Abdul''', vratar. On je bio američki glumac koji je zahvaljujući svojem korpulentnom izgledu često glumio negativce.
* '''[[Gregory Gaye]]''' kao njemački bankar kojeg Rick odbija primiti u casino. Gaye je bio glumac rođen u Rusiji koji je 1917. došao u Sjedinjene Države nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]].
Dio emocionalnog učinka filma pripisana je velikom udjelu europskih emigranata i izbjeglica koji su nastupili kao statisti ili u manjim ulogama. Svjedok snimanja sekvence "dvoboja pjesama" rekao je kako je vidio kako mnogi glumci plaču, te "shvatio da su bili stvarni izbjeglice".<ref>
▲* '''[[Gregory Gaye]]''' kao njemački bankar kojeg Rick odbija primiti u casino. Gaye je bio glumac rođen u Rusiji koji je 1917. došao u Sjedinjene Države nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]].
▲Dio emocionalnog učinka filma pripisana je velikom udjelu europskih emigranata i izbjeglica koji su nastupili kao statisti ili u manjim ulogama. Svjedok snimanja sekvence "dvoboja pjesama" rekao je kako je vidio kako mnogi glumci plaču, te "shvatio da su bili stvarni izbjeglice".<ref> Harmetz, str. 213</ref> Bez obzira na to, njemački građani među njima morali su se držati policijskog sata kao neprijateljski uljezi. Ironično, često su bivali angažirani da utjelove naciste od kojih su pobjegli. Neki od stranih glumaca emigranata bili su:
* '''[[Wolfgang Zilzer]]''' koji je ustrijeljen u uvodnoj sekvenci filma, bio je glumac iz nijemih filmova u Njemačkoj koji je otišao nakon što su nacisti preuzeli vlast. Kasnije je oženio glumicu iz ''Casablance'' Lotte Palfi.
* '''[[Hans Twardowski]]''' kao nacistički časnik koji se svađa s francuskim časnikom oko Yvonne. Rođen je u Stettinu u Njemačkoj (danas [[Szczecin]] u [[Poljska|Poljskoj]]).
* '''[[Ludwig Stössel]]''' kao '''G. Leuchtag''', njemački izbjeglica čiji engleski "nije tako dobar". Rođen u Austriji, židovski glumac bio je zatvoren nakon nacističkog Anschlussa. Kad je oslobođen, otišao je Englesku, a zatim u Ameriku. Stössel je postao slavan po dugom nizu reklama za proizvođača vina Italian Swiss Colony. Odjeven u alpski šešir i kratke hlače, Stössel je bio njihov model uz slogan koji je glasio, "That Little Old Winemaker, Me!"
* '''[[Ilka Grünig]]''' kao '''Gđa. Leuchtag'''. Rođena u Beču, bila je zvijezda nijemog filma u Njemačkoj, a nakon Anschlussa se preselila u Ameriku.
* '''[[Lotte Palfi]]''' kao izbjeglica koja pokušava prodati svoje dijamante. Rođena u Njemačkoj, nastupila je u nizu uloga u kazalištu u Darmstadtu u Njemačkoj. Nakon što su nacisti 1933. preuzeli vlast, otputovala je u Ameriku. Kasnije se udala za još jednog glumca iz ''Casablance'', Wolfganga Zitzera.
* '''[[Trude Berliner]]''' kao igračica baccarata u Rickovu lokalu. Rođena u Berlinu, bila je poznata cabaret izvođačica i filmska glumica. Kako je bila Židovka, napustila je Njemačku 1933.
* '''[[Louis V. Arco]]''' kao još jedan izbjeglica u Rickovu lokalu. Rođen u Lutz Altschulu u Austriji, preselio se u Ameriku ubrzo nakon Anschlussa i promijenio ime.
* '''[[Richard Ryen]]''' kao Strasserov pomoćnik, '''kapetan Heinze'''. Austrijski Židov koji je glumio u njemačkim filmovima, ali je pobjegao pred nacistima.
Line 190 ⟶ 166:
Jedna od rijetkih negativnih kritika bila je ona Umberta Eca, koji je napisao da je "po bilo kojim striktnim kritičkim standardima... ''Casablanca'' vrlo prosječan film." Promjene kroz koje prolaze junaci doživio je kao nedosljedne, a ne kompleksne: "To je strip, zbrka, neuvjerljiva psihološka vjerodostojnost, uz malo dosljednosti u dramskim efektima." No, ustvrdio je kako mu ta nedosljednost koja vrijedi za popularnost filma dopušta da uključi cijeli niz arhetipa (nesretna ljubav, let, prijelaz, čekanje, čežnja, trijumf čistoće, vjerni sluga, ljubavni trokut, ljepotica i zvijer, zagonetna žena, nejasni pustolov i pijanac koji se iskupljuje):
: Stoga ''Casablanca'' nije samo jedan film. Ona je više filmova, antologija. (...) Kad se svi arhetipi besramno spoje u jedan, dosežemo [[homer]]ske dubine. Dva klišeja nas nasmijavaju. Stotine klišeja nas diraju. Zato osjećamo da klišeji razgovaraju međusobno i slave ponovno okupljanje.<ref name="hyperreality">[[Umberto Eco]], ''Travels in Hyperreality'' (1986.)</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.themodernword.com/eco/eco_casablanca.html |accessdate=28.
Eco ističe žrtvu kao jednu od ključnih tema filma: "mit o žrtvi proteže se cijelim filmom."<ref>[[Umberto Eco|Eco, Umberto]] (1994.). ''Signs of Life in the USA: Readings on Popular Culture for Writers'' (Sonia Maasik and Jack Solomon, eds.) Bedford Books.</ref> Upravo je ta tema odjeknula među publikom u ratno vrijeme koja je bila uvjerena kako je ideja da bolno žrtvovanje i odlazak u rat mogu biti romantične geste u svrhu višeg dobra.<ref>Gabbard, Krin; Gabbard, Glen O. (1990.). "Play it again, Sigmund: Psychoanalysis and the classical Hollywood text." ''Journal of Popular Film & Television'', pog. 18, br. 1, str. 6–17 ISSN 0195-6051</ref>
Line 202 ⟶ 178:
Mnogi kasniji filmovi preuzeli su elemente ''Casablance'': u ''[[Prolaz za Marseille|Prolazu za Marseille]]'' 1944. ponovno su nastupili Bogart, Rains, Greenstreet i Lorre, dok najviše sličnosti s ''Casablancom'' imaju dva Bogartova kasnija filma, ''[[Imati i nemati (1944)|Imati i nemati]]'' (1944.) i ''[[Sirocco (1951)|Sirocco]]'' (1951.). Parodije na film bile su ''[[Noć u Casablanci]]'' (1946.) [[Braća Marx|Braće Marx]], ''[[Jeftini detektiv]]'' (1978.) [[Neil Simon|Neila Simona]], ''[[Barb Wire (1996)|Barb Wire]]'' (1996.) i ''[[Na svježem zraku]]'' (2001.), dok su dva filma dobila svoj naslov prema frazama iz filma: ''[[Privedite osumnjičene]]'' (''The Usual Suspects'', 1995.) i ''[[Sviraj ponovno, Sam (1972)|Sviraj ponovno, Sam]]'' (''Play It Again, Sam'', 1972.) [[Woody Allen|Woodyja Allena]] u kojem Bogartov duh s osobnošću iz ''Casablance'' pomaže Allenovu samosažaljivom liku.
Sama ''Casablanca'' poslužila je kao zaplet televizijskog [[SF]] filma ''Overdrawn at the Memory Bank'' (1983.), prema priči [[John Varley|Johna Varleyja]], a u distopijanskom ''[[Brazil (1985)|Brazilu]]'' (1985.) [[Terry Gilliam|Terryja Gilliama]], poslužila je kao značajan, ali ne i središnji motiv.
Warner Bros. producirao je vlastitu parodiju na film: ''Carrotblanca'' je bio crtani film o [[Zekoslav Mrkva|Zekoslavu Mrkvi]] iz 1995. koji se našao na specijalnom DVD izdanju filma. Film je poslužio i kao značajan motiv u romantičnoj komediji [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] ''[[Crna mačka, beli mačor]]'', u kojoj je jedan od likova opsjednut završnom rečenicom.
Line 241 ⟶ 217:
''Casablanca'' je 1991. objavljena na [[laserdisc]]u, a 1992. na VHS-u - oba izdanja bila su iz [[MGM/UA Home Entertainment]]a (distributer za [[Turner Entertainment]]), koje je u to vrijeme distribuirao [[Warner Home Video]]. 1997. je prvi put objavljena DVD verzija u izdanju [[MGM]]-a, s foršpanom i kratkim filmom o snimanju (Warner Bros. objavio je film na DVD-u 2000.). 2003. je objavljeno dvostruko specijalno izdanje s audio komentarima, dokumentarcima i restauriranim vizualnim i auditivnim elementima.<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/Casablanca-Two-Disc-Special-Lauren-Bacall/dp/B00009W0WM/ref=sr_1_2?ie=UTF8&s=dvd&qid=1219962552&sr=1-2|title=Casablanca: Two-Disc Special Edition}}</ref>
[[HD-DVD]] izdanje objavljeno je 14. studenog 2006. s jednakim dodacima kao na DVD izdanju iz 2003.<ref>{{cite web|url=http://www.amazon.com/Casablanca-HD-DVD-Humphrey-Bogart/dp/B000I0RR7Q|title=Casablanca[HD-DVD]}}</ref> DVD recenzenti bili su iznimno impresionirani transferom filma na visoku definiciju.<ref>{{cite web|url=http://www.dvdbeaver.com/film2/DVDReviews27/casablanca.htm|title=Casablanca — Humphrey Bogart}}</ref><ref>{{cite web|url=http://hddvd.highdefdigest.com/casablanca.html|title=HD DVD Review: Casablanca | High-Def Digest}}</ref>
Line 251 ⟶ 226:
Gotovo svaki trenutak iz ''Casablance'' je postao hit, a počela su govorkanja o snimanju nastavka. Planiran je nastavak nazvan ''Brazzaville'' (u posljednjoj sceni, Renault preporučuje bijeg u u taj grad pod upravom Slobodne Francuske), ali nikad nije produciran. Od tada, nijedan studio nije ozbiljno razmatrao snimanje nastavka ili obrade. [[Francois Truffaut]] je odbio poziv za snimanje obrade 1974., navevši kao razlog njegov kultni status među američkim studentima.<ref name="Harmetz">Harmetz, str. 342</ref> Međutim, postoje izvještaji kako će [[bollywood]]ski redatelj Rajeev Nath snimiti obradu filma.<ref>{{cite web|url=http://news.independent.co.uk/world/asia/article2856866.ece#2007-08-12T00:00:01-00:00 |title='Casablanca' to be remade by Bollywood|publisher=Independent News|accessdate=11. kolovoza 2007.}}</ref>
Roman [[Michael Walsh|Michaela Walsha]] ''As Time Goes By'' objavljen 1998. autorizirao je Warner.<ref>{{cite web|url=http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|title=Borders.com presents Michael Walsh, Author of "As Time Goes By"|date=8. siječnja 1999.|publisher=LiveWorld, Inc|accessdate=13. kolovoza 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20021028174808/http://www.liveworld.com/transcripts/borders/1-08-1999.1-1.html|archivedate=28.
Snimljene su i dvije televizijske serije kratkog vijeka temeljene na ''Casablanci'', a obje se smatraju prednastavcima filma. Prva se prikazivala od 1955. do 1956., s [[Charles McGraw|Charlesom McGrawom]] u ulozi Ricka i [[Marcel Dalio|Marcelom Daliom]], koji je u filmu igrao krupjea Emila, u ulozi Renaulta; prikazivala se na [[ABC]]-u kao dio serijala ''Warner Bros. Presents''.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0047719/|title=Casablanca (1955-)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}</ref> Producirano je ukupno deset jednosatnih epizoda. U drugoj seriji, koja se 1983. kratko prikazivala na [[NBC]]-u, pojavili su se [[David Soul]] kao Rick, [[Ray Liotta]] kao Sacha i [[Scatman Crothers]] kao nešto stariji Sam.<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt0084994/|title=Casablanca (1983.)|publisher=Internet Movie Database Inc|accessdate=6. kolovoza 2007.}}</ref> Producirano je ukupno pet jednosatnih epizoda.
| |||