Buran: razlika između inačica

Kao i njegov američki konkurent, Buran je u tranzitu iz svoje odredišne baze u svemirski centar prevezen pričvršćen na [[Trup zrakoplova|trup]] velikog mlaznog aviona. U buranovom slučaju to je bio [[Antonov An-225]] koji je dizajniran za ovaj zadatak. An-225 je i dalje najveći zrakoplov na svijetu.

Jedini orbitalni let Buran je imao [[15. studenog]] [[1988.]] godine. U orbitu se letjelica vinula uz pomoć posebno u tu svrhu dizajniranih [[Energia (raketa)|Energia]] pomočnih [[raketa]]. Sustav za održavanje života je bio ugrađen djelomično a [[programska podrška]] za pokretanje [[Računalo|računalnih]] [[zaslon]]a nije bila instalirana<ref name="nasa">{{cite web | url = http://liftoff.msfc.nasa.gov/rsa/buran.html | title = Buran | publisher = NASA | date = 12. studenog 1997. | accessdate = 15. kolovoza 2006. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060804153528/http://liftoff.msfc.nasa.gov/rsa/buran.html | archivedate = 4. Kolovozkolovoza 2006. }}</ref>.

Letjelica je za 260 minuta dvaput obišla Zemlju<ref name="rockets_and_people">{{cite book | first = Boris | last = Chertok | editor = Asif A. Siddiqi | title = Raketi i lyudi (trans. "Rockets and People") | publisher = NASA History Series | url = http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20050010181_2005010059.pdf | format = PDF | year = 2005 | page = 179}}</ref>. Njen povratak i slijetanje na pistu svemirskog centra [[Baikonur]] automatski je navođeno. Usprkos bočnog vjetara koji je puhao brzinom od 61,2 &nbsp;km/sat Buran je uspješno sletio samo 3 metra u stranu i 10 metara uzdužno od planirane dodirne točke<ref name="rockets_and_people" />.

Prikazan je bio samo početni dio uzlijetanja ali ne i samo uzlijetanje letjelice. To je dovelo do određenih pretpostavki o namještanju buranovog leta a njegovo slijetanje opisano je kao slijetanje s aviona nosača a ne iz [[svemir]]a. Kako bi se otklonila svaka sumnja u javnost je puštena cijela snimka uzlijetanja<ref name="video">{{cite web | url = http://www.vunet.org/videos/story-170.html | title = Video: Soviet Shuttle Buran Launch | publisher = vunet.ru | accessdate = 13. rujna 2006 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061108090024/http://www.vunet.org/videos/story-170.html | archivedate = 8. Studenistudenoga 2006. }}</ref>.

[[1989.]] godine predviđalo se kako će Buran imati svoj drugi let bez posade u [[1993.]] u trajanju 15-20 dana<ref name="projected">{{cite web | url = http://www.buran.ru/htm/pilots.htm | title = Экипажи "Бурана" Несбывшиеся планы. | publisher = buran.ru | accessdate = 5. kolovoza 2006.}} {{ru icon}}</ref>. Kako je u međuvremenu cijeli projekt obustavljen Buran više nije uzletio. Više znanstvenika pokušalo je obnoviti projekt, posebice nakon nesreće američke Columbije<ref name="Russian space program">{{cite web | first = Douglas | last = Birch | title = Russian space program is handed new responsibility | publisher = Sun Foreign Staff | url = http://www.dailypress.com/sports/nationworld/bal-te.russia05feb05,0,3940646,full.story | format = url | year = 2003 | accessdate = 17. listopada 2008. | archiveurl = https://www.webcitation.org/618BftHuI?url=http://www.dailypress.com/sports/nationworld/bal-te.russia05feb05,0,3940646,full.story | archivedate = 22. Kolovozkolovoza 2011. }}</ref>.

Proizvedeno je nekoliko svemirskih brodova. Na jedan od njih, ''OK-GLI'' ugrađeni su [[mlazni motor]]i a letjelica je služila za [[Aerodinamika|aerodinamična]] testiranja. Jedna maketa letjelice (''OK-TVA'' korišten za statička ispitivanja) koristi se za simulacije svemirskog leta u [[Zabavni park Gorky|Gorky zabavnom parku]] u [[Moskva|Moskvi]].

Vlasnik ''OK-GLI'' ''NPO Energia'' je prodao letjelicu koja je zatim [[brod]]om prevezena u [[Sydney]] ([[Australija]]) te je naknadno prikazana na [[XXVII. Olimpijske igre - Sydney 2000.|Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000]]. Ubrzo nakon što je novi vlasnik otišao u stečaj ''OK-GLI'' više godina završava u [[Bahrein]]u. Tijekom tih se godina rješavao pravni status vlasništva. Na kraju je [[ 2004.]] godine letjelicu preuzeo [[Njemačka|njemački]] "''Technikmuseum Speyer''" te je prevezena u muzej gdje je i danas izložena široj javnosti<ref>http://www.technik-museum.de/buran/</ref>.