Bošnjački jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 23:
}}
'''Bošnjački jezik'''<ref>[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8918 Pojam "bosanski jezik" u poglavlju "jezik" članka "Bosna i Hercegovina" u Hrvatskoj enciklopediji], pristupljeno 30. travnja 2014. "Danas su u BiH službeni standardni jezici bosanski, hrvatski i srpski. Hrvatski i srpski ne razlikuju se od jezične prakse u Hrvatskoj i Srbiji. Muslimani Bošnjaci prihvaćaju bos. jezik, kojemu bi zato '''točnije odgovarao naziv bošnjački'''</ref><ref>[[Dalibor Brozović]]:[http://hrcak.srce.hr/file/113645 Odnos hrvatskog i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika], [[Jezik (časopis)|Jezik]] br.47, 1999., str. 13 <br>"''Prema tome, Hrvati imaju pravo nazivati jezik svojih susjeda Bošnjaka bošnjački. Po najčešćem obrascu da je jezik Francuza francuski, Talijana talijanski, Nijemaca njemački, Rusa ruski, pa onda i Hrvata hrvatski i Srba srpski, i na koncu, '''jezik Bošnjaka bošnjački'''.''"</ref><ref>Šimun Musa: [http://hrcak.srce.hr/file/53622 Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini s obzirom na njegov zakonski i stvarni položaj u društvu], <br>"''Pitanje naziva »bosanski jezik« pitanje je koje će sigurno još dugo biti tema polemika, ali je neprijeporno da svaki narod može zvati svoj jezik kako smatra da ga treba zvati (Brozović 1999b:15/16), iako je uobičajeno da se naziv jezika izvodi iz naziva naroda (Nijemci — njemački jezik, Španjolci — španjolski jezik, itd.). Isto tako, svaki narod prevodi naziv stranog jezika na svoj jezik. Tako Slovaci svoj jezik zovu slovenskim, a Hrvati ga prevode kao slovački, Bošnjaci svoj jezik zovu bosanskim, a '''Hrvati ga zovu bošnjačkim''', itd. Zašto se u hrvatskom prijevodu Ustava Federacije BiH bošnjački jezik naziva bosanskim, objasnio je sudac Vrhovnog suda Federacije BiH Mirko Bošković u svom članku pod nazivom Tajnikov doprinos nazivu bosanski jezik objavljenom u glasilu Matice hrvatske iz Mostara, Motrišta, broj VII(1998)"''"</ref><ref>
U BiH ga govori 2.000.000 ljudi, u Hrvatskoj 20.800 (popis 2001.<ref name="Ethnologue-17-izdanje"/>), u Crnoj Gori 48.000 (2006.) i u Srbiji 135.000 (2006.).<ref>http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bos Ethnologue (16th)</ref>
Redak 55:
Bošnjački standardni jezik ima sljedeće odlike:
Jezik se u nemaloj mjeri oslanja na [[srpski jezik]] ijekavskoga izgovora, poglavito u morfologiji, sintaksi i terminologiji uz obilatu upotrebu [[turcizam
Tijekom 19. stoljeća, prvenstveno njegovim koncem, pojavljuje se opsežnije kulturna djelatnost Bošnjaka na jeziku koji je različito imenovan: srpsko-hrvatski, hrvatski, srpski, bosanski. Vladavina Austro-Ugarske monarhije dovela je do konačne prevlasti latiničnoga pisma, te do procvata književnosti na bošnjačkom jeziku koji je u to vrijeme bio znatno bliži hrvatskom nego srpskom jeziku.
U doba obje Jugoslavije službeni je općeporabni jezik u BiH sustavno posrbljivan, što je ostavilo snažnih tragova u jezičnome obliku bošnjačkoga jezika. Prevlast latinice nije bila uzdrmana, ali promjene su u jeziku današnje bošnjačke zajednice bile znatne u svim jezikoslovnim područjima. Najuočljivije je pak bilo srbiziranje leksika i znanstveno-strukovnoga nazivlja. U doba Kraljevine Jugoslavije, službenim jezikom je bio srpski i posrbljivanje je išlo svom snagom. Moguća zaustavljanja tog procesa za vrijeme Banovine Hrvatske i za vrijeme NDH, koja su prekratko trajala za ostaviti traga u svakodnevnom govoru. U doba socijalističke Jugoslavije, službeno, "republički jezik" u socijalističkoj BiH je isprva bio ''srpski ili hrvatski'',<ref>Samardžija, Marko. ''Nekoć i nedavno : odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika'', Biblioteka "Dometi", Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2002., str. 117., ISBN 953-6066-97-1 {{Citat|... u 63. članku Ustava NR BiH ovako glasi: "Zakoni i drugi opšti propisi Narodne Republike Bosne i Hercegovine objavljuju se na srpskom ili hrvatskom jeziku".
Srbiziranje i "poslužbenjivanje" jezika je dovelo do toga da su već do [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti ikavski izgovor i šćakavština sasvim nestali u govoru među [[Muslimani (narod)|Muslimanima]] (odnosno Bošnjacima), kako među starijim, tako i među mlađim stanovništvom, i zamijenjeni su ijekavskim izgovorom jata. Otuđenje od ikavskog izgovora je doseglo takva mjerila da se je ikavski izgovor i šćakavštinu osjećalo previše "hrvatskim", a o tome da je taj govor postojao među [[Muslimani (narod)|Muslimanima]]–[[Bošnjaci
Raspadom SFRJ i ratom u Bosni i Hercegovini otpočela je konačna standardizacija bošnjačkoga jezika, i to u rječnicima Alije Isakovića, pravopisu Senahida Halilovića i gramatikama Dževada Jahića i Halilovića. Odlike su bošnjačkoga standardnoga jezika, po propisima tih djela, češća poraba islamskih orijentalizama ("turcizmi") i uvedba fonema "h" u stanovitom broju riječi (lahko, mehko prema lako, meko) kao odraz posebnosti govora Bošnjaka-Muslimana prema današnjem standardnom hrvatskom i srpskom jeziku. Po svojoj fizionomiji bošnjački je standard zasnovan na zapadnoj novoštokavštini (što se, katkad, zbog političkih razloga i povezanosti s bošnjačkom nacionalnom zajednicom u Sandžaku marginalizira ili prešućuje); u stilizaciji je nekih rješidaba, prvenstveno, preslovljavanja stranih izraza bliži srpskom nego hrvatskomu jeziku (Kipar, hemija,..), no, generalno izbjegava crkvenoslavizme (opština, sveštenik, ...). Uočljiva je, također, slabija normiranost <!-- možda nije najbolji primjer -->(računar,<ref name="računar">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471. {{citat| računar, ''instr. jd.'' računarom |Halilović, 1996., 471.}}</ref> kompjuter,<ref name="kompjuter">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 296. {{citat| kompjuter<br>kompjuterizacija<br>kompjuterski |Halilović, 1996., 296.}}</ref> računalo<ref name="računalo">Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 471. {{citat| računalo, ''instr. jd.'' računalom |Halilović, 1996., 471.}}</ref>) koja se iskazuje u leksičkoj i pravopisnoj zbrci u bošnjačkim medijima i tisku.
Redak 80:
Dio hrvatskih jezikoslovaca ([[Zvonko Kovač]], [[Ivo Pranjković]], [[Josip Silić]]) ih podržava. Većina pak hrvatskih jezikoslovaca ([[Radoslav Katičić]], [[Dalibor Brozović]]{{fusg|1}} i [[Tomislav Ladan]]) drži da je naziv "''bošnjački jezik''" jedini prikladan te da su shodno tomu ''[[bosanski jezik]]'' i ''bošnjački jezik'' dvije različite stvari. Državne ustanove [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], poput [[Državni zavod za statistiku|Državnoga zavoda za statistiku]], koji rabi izraz "''bošnjački jezik''" pri popisu stanovništva 2001. godine,<ref name="DZS"/> dok pri popisu stanovništva 2011. godine rabi izraz "''bosanski''".<ref>http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_09/H01_01_09.html Pristupljeno 17. rujna 2013. godine.</ref>
Mišljenje većine srbijanskih jezikoslovaca jest da je "''bošnjački jezik''" jedini odgovarajući naziv,<ref>[http://www.rastko.rs/filologija/odbor/odluka001_c.html Odluka Odbora za standardizaciju srpskog jezika iz 1998.]</ref> a o tom pitanju postoji još od 1990. godine isti stav.<ref>Svein Mønnesland, »Language Policy in Bosnia-Herzegovina«, (str. 135. – 155.). U knjizi koju su uredili: Annikki Koskensalo, John Smeds, Rudolf de Cillia, Ángel Huguet, ''Language : Competence–Change–Contact = Sprache : Kompetenz – Kontakt – Wandel'', Berlin ; Münster : Lit Verlag, 2012., ISBN 978-3-643-10801-2, str. 143. {{Citat|Already in 1990 the Committee for the Serbian language
Izvorni tekst [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije Bosne i Hercegovine]] navodi na engleskom jeziku naziv ''Bosniac language'',<ref name="Essential">''Bosnia and Herzegovina : essential texts'', 3rd revised and updated ed., Office of the High Representative, Sarajevo, 2000., {{COBISS.BH|id=10359302}}, str. 67. {{Citat|Article 6<br>
(1) The official languages of the Federation shall be the Bosniac language and the Croatian language. The official script will be the Latin alphabet.}}</ref> te se naziv ''Bosniac language'' navodio do 2002. godine kada ga je Amandmanom XXIX. na Ustav Federacije izmijenio [[Wolfgang Petritsch]].<ref>{{eng oznaka}} http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020513193906/http://www.ohr.int/decisions/statemattersdec/default.asp?content_id=7475 |date=13.
== Vidi još ==
Redak 99:
* {{bos oznaka}} [http://www.rjecnik.ba/ Besplatni internetski rječnik: Bošnjačko-Engleski, Bošnjačko-Njemački, Bošnjačko-Latinski]
* {{bos oznaka}} [http://www.muhsinrizvic.ba/sadrzaj/MRizvic-Bosna_i_Bosnjaci_%20jezik_i_pismo.pdf Muhsin Rizvić: Bosna i Bošnjaci: Jezik i pismo]
{{Slavenski jezici}}
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Jezici Hrvatske]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Crne Gore]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]
|