Bikini (atol): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 14:
'''Bikini''' ([[maršalski jezik|maršalski]]: ''Pikinni'', što znači „mjesto kokosa”) je [[atol]] u [[Mikronezija|Mikroneziji]] koji pripada [[Maršalovi Otoci|Republici Maršalovi Otoci]], otočju u [[Oceanija|Oceaniji]] ([[Tihi ocean]]).
[[Datoteka:Bikini_2244493428_13643c6505_o.jpg|mini|lijevo|300px|<center>Karta atola Bikini]]
Bikini se sastoji od 23 [[otok]]a koji okružuju duboku [[laguna|lagunu]] površine od 594,1
Naime, odmah po svršetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i u začetku [[Hladni rat|Hladnog rata]], SAD su započele s [[nuklearni test|nuklernim testiranjima]] u Tihom oceanu, i to upravo na atolu Bikini Maršalovih Otoka. Nakon preseljenja lokalnog stanovništva na atolu Bikini su od 1946. do 1958. godine izvedena 23 nuklearna testa, uključujući i eksploziju prve [[Nuklearno oružje#Termonuklearna bomba|termonuklearne bombe]] (poznatije kao [[hidrogenska bomba]] ili H-bomba) 1954. godine, pri čemu je nastao ogromni Bravo [[krater]] koji je vidljiv i dan danas na sjeverozapadnom dijelu atola. Pored njega, na Bikiniju se nalaze i drugi ostaci nuklearnih testiranja, uključujući brodove na dnu lagune koji su potopljeni prilikom testiranja 1946. god.
Sama ''Castle Bravo'' eksplozija je bila 7.000 puta snažnija od [[Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija|atomske eksplozije u Hirošimi]], te su nuklearna testiranja imala katastrofalne posljedice na [[geologija|geologiju]] i prirodni okoliš Bikinija, ali i na zdravlje ljudi izloženih njihovoj [[radijacija|radijaciji]]. Tijekom povijesti, atol Bikini je postao simbolom zore [[nuklearno doba|nuklearnog doba]], ali i simbolom smrti koji paradoksalno izgleda poput prizora rajskog mira. Zbog toga je atol Bikini 2010. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/642 Seven new cultural sites on World Heritage List] 31. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Preuzeto 5. listopada 2012.</ref>.
Redak 34:
[[Datoteka:Castle Bravo 003.jpg|mini|lijevo|<center>Castle Bravo eksplozija 1. ožujka 1954. god.]]
[[Slika:Aerial view of Bikini Atoll.jpg|mini|<center>Otok Bikini (1947.-94.)]]
Atoli Maršalovih Otoka su nastali ne tako davno, i već prije 4. ili 3. tisućljeća naselili su ih ljudi iz Mikronezije. Njihov tradicionalan način života, temeljen na [[ribarstvo|ribarstvu]] i skupljanju plodova, uglavnom [[kokos]]a, je dugo ostao nepromijenjen. Prvi Europljanin koji je otkrio atol bio je ruski istraživač [[Otto von Kotzebue]] koji ga je nazvao atol '''Eschscholtz''', po slavnom ruskom znanstveniku, [[Johann Friedrich von Eschscholtz|J. F. Eschscholtzu]]. No, atol su njegovi stanovnici odavnina zvali '''Pikinni'''. Njegovo anglicizirano ime '''Bikini''' je proslavljeno tek kada je po njemu nazvan dvodijelni kupaći kostim, [[bikini]], koji se pojavio upravo u vrijeme prvih nuklearnih testova 1946. godine, i kada je ime atola bilo često viješću u novinama<ref>[http://www.swimsuit-style.com/bikini.html Swimsuit Trivia History of the Bikini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309093138/http://swimsuit-style.com/bikini.html |date=9.
God. 1885., kada su cijeli Maršalovi Otoci postali njemačkim [[protektorat]]om, na atolu Bikini je osnovana [[njemačka]] [[kolonija]] koja je na otocima zasijala plantaže kokosa. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Liga naroda]] je Maršalove Otoke prepustila [[Japansko Carstvo|Japanskom Carstvu]] koje je uvidjelo njihov strateški položaj u Tihom oceanu i Bikini je pretvorilo u snažnu vojnu ispostavu.
| |||