Ana Milodanović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
'''Ana Milodanović''' ([[Žednik]], [[18. svibnja]] [[1926.]]<ref name="clanice">[http://www.matijagubec.org.rs/galerija06.htm HKPD Matija Gubec Tavankut] Stranice posvećene prijašnjim članicama Likovne kolonije, preuzeto 21. ožujka 2011.</ref> [[Subotica]]- [[20. srpnja]] [[2011.]]<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/30-hrvatska-zajednica-u-vojvodini/709-preminula-ana-milodanovi--autorica-prve-slike-od-slame Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Preminula Ana Milodanović – autorica prve slike od slame (tekst: Hrvatska riječ)</ref>) je [[naivna umjetnost|naivna umjetnica]] u [[naivna umjetnost u tehnici slame|tehnici slame]]. Autoricom je prve slike od slame.<ref name="ZKVH"/> Rodom je [[Bačka|bačka]] [[Hrvati u Vojvodini|Hrvatica]]. Sestra je slikarica [[Teza Milodanović|Teze]] i [[Đula Milodanović|Đule]].<ref name="ZKVH"/>
 
== Životopis ==
Redak 9:
Od 14. do 22. veljače [[1965.]] je imala svoju izložbu, gdje je izložila svoje radove zajedno s još nekoliko naivnih umjetnica iz KUD-a Matija Gubec (slikarice naivke [[Cilika Dulić Kasiba]], [[Kata Rogić]], slamarke [[Marga Stipić]], [[Đula Milodanović]], [[Teza Milodanović]]) i slikara amatera. Bilo je to u Subotici, a izložba se zvala ''Amateri i naivci - Tavankut''.<ref name="clanice"/> Zbog velike pozornosti koju su privukle i povoljnih ocjena kritičara i javnosti, slamarke više nisu morale izlagati zajedno sa slikarima, nego su od onda mogle izlagati samostalno.<ref name="slamarke"/> Do danas je djela izložila na preko 100 skupnih izložaba.<ref name="clanice"/><ref>[http://www.matijagubec.org.rs/dokumenti/Popis%20izlozbe%20kolonije%20izlagaci.doc HKPD Matija Gubec Tavankut] Izlagači</ref>
 
Članicom kolonije je bila do 1972., godine kad su bile velike čistke nakon [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], kad je brojnim uglednim članovima (kao što su [[Stipan Šabić]], [[Marko Vuković]], [[Pero Skenderović]], [[Naco Zelić]], [[Ivan Balažević]]...) onemogućen rad u Društvu. Unatoč tome, djela joj se i izlagalo i poslije toga na izložbama Likovne kolonije. <ref name="clanice"/> Kao i kolegica [[Marga Stipić]], prva joj je izložba bila ožujka 1962., gdje su izlagali slikari amateri u Tavankutu. S te izložbe joj je poznata slika "Rit"<ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%20211.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Slika Ane Milodanović: "Rit", slama, 1962.</ref> (prvo ime: "Voda i sunce") i njen stariji rad, maketa crkve sv. Marka u Žedniku.<ref name="slamarke"/><ref>[http://www.matijagubec.org.rs/galerija/slika%2074.jpg HKPD Matija Gubec Tavankut] Maketa Ane Milodanović: "Maketa crkve sv.Marka u Starom Žedniku, slama, 1961. </ref><ref name="slamarke"/> Na sljedećoj izložbi joj je bila slika "Sova na đermi".<ref name="slamarke"/> Izlagala je i u tuzemstvu i inozemstvu na preko 100 izložbi.<ref name="clanice"/>
 
Općenito je uz [[Kata Rogić|Katu Rogić]], jednom od ključnih osoba u naivnoj umjetnosti u tehnici slame. Osobito je to došlo do izražaja kad su [[1960.]] godine Ana i sestra joj [[Teza Milodanović|Teza]], na poticaj [[đurđin]]skog župnika [[Lazar Ivan Krmpotić|Lazara Krmpotića]], izradile grb preminulog kardinala Stepinca (danas se nalazi u zagrebačkoj katedrali<ref name="slamarke"/>), povodom njegove smrti. Tako se pokazalo na neizmjerne mogućnosti slikarskog stvaranja slamom. Isto se kasnije potvrdilo njenom slikom ''Močvarom''.<ref name="FER">[http://galerija.fer.hr/izlozba38/index.html Galerija FER] [[Juraj Baldani]]: 38. izložba - Izložba slika i predmeta primijenjene umjetnosti rađenih u tehnici slame, 22. travnja - 15. svibnja 2004.</ref> Desetljeće prije, Ana, njena sestra Teza te Kata Rogić i Marija Ivković Ivandekić su ostvarile značajan opus djela vjerske tematike. Radilo se o vjerskim simbolima koje su isplele za vjerske svečanosti. Brojni su završili u crkvenim i inim institucijama, a neki su došli do Biskupije u Subotici ([[Pokaznica]], 1959., grb biskupa Matiše Zvekanovića, 1961., mitra i štap biskupa Matiše Zvekanovića, 1963., globus s kupolom crkve sv. Petra u Rimu, 1964.) ili čak do Vatikana (Tijara pape Ivana XXIII., iz 1963.). Sama Ana je isplela više od 30 takvih radova: Kalež (1956.), Jaganjac na knjizi (1957.), Sveto Trojstvo (1958.), Pokaznicu (1959.) i dr..<ref name="slamarke"/>
Redak 17:
O njenom radu i radu kolegica slamarki [[Marija Ivković Ivandekić|Marije Ivković Ivandekić]], [[Teza Milodanović|Teze Milodanović]], [[Đula Milodanović|Đule Milodanović Kujundžić]] i [[Kata Rogić|Kate Rogić]] napisao je kulturni djelatnik bačkih Hrvata [[Lazar Ivan Krmpotić]] 2001. godine monografiju ''Umjetnost u tehnici slame''.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/krmpoticumjetnostutehnicislame Matica] Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Lazar Ivan Krmpotić - Umjetnost u tehnici slame, preuzeto 6. travnja 2011.<br>Lazar Ivan Krmpotić: ''Umjetnost u tehnici slame'', Matica hrvatska Subotica i Matica hrvatska, Zagreb - Subotica, 2001. ISBN 953-150-625-6</ref>
 
Njena slika od slame ''Momačko kolo'' je dobila prvu nagradu (zlatnu medalju) na međunarodnoj izložbi u Moskvi 1970. godine.<ref>[http://www.hrvati.ch/index.php/RAZNO/o-narodnoj-umjetnosti-bah-hrvata-bunjevaca.html Hrvati.ch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016095116/http://www.hrvati.ch/index.php/RAZNO/o-narodnoj-umjetnosti-bah-hrvata-bunjevaca.html |date=16. Listopadlistopada 2012. }} Marija Maftej-Dulić: O narodnoj umjetnosti bačkih Hrvata Bunjevaca</ref>
 
Protagonistica je dokumentarnog filma [[Branko Ištvančić|Branka Ištvančića]] [[Od zrna do slike]].<ref name="premijera">[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=14954 Radio Subotica na hrvatskom] Uskoro... Somborska i subotička premijera filma «Od zrna do slike» Branka Ištvančića, 5. listopada 2012. Preuzeto 29. rujna 2012.</ref>