Almadén: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 14:
 
| slika_lokacijska_karta_država = Španjolska
| slika_lokacijska_karta_opis =
 
| širina-stupnjevi =38
Redak 51:
| poštanski_broj = 13400
| pozivni_broj =+34
| gradovi_prijatelji =
 
| web_stranica =[http://www.almaden.es/ www.almaden.es/]
 
 
| bilješke =
Line 74 ⟶ 73:
 
}}
'''Almadén''' je grad i istoimena općina u [[španjolske pokrajine|španjolskoj pokrajini]] [[Ciudad Real (pokrajina)|Ciudad Real]] (autonomna zajednica [[Kastilja-La Mancha]]), koji se nalazi oko 98  km od [[Ciudad Real]]a i 306  km južnije od [[Madrid]]a, u brdima [[Sierra Morena]].
 
Ime mu potječe od [[arapski|arapske]] riječi المعدن ''al-ma‘din'', što znači "postaja" ili "hostel" (vjerojatno za strane rudare). Naime, na ovom mjestu su još od [[antika|antike]] postojali rudnici, te se računa da je odavde izvađeno najviše [[živa|žive]] u posljednjih 2000 godina, oko 250.000 tona, nego bilo gdje drugdje na svijetu. Kako su upravo ovdje sačuvani ostaci najvećeg rudnika žive na svijetu, te kulturne i vjerske građevine nastale bogaćenjem [[rudarstvo]]m, Almadén je 2012. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] pod nazivom "Baština žive", zajedno sa slovenskim rudarskim gradom [[Idrija|Idrijom]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1313 Baština žive. Almadén i Idrija] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 1. kolovoza 2012.</ref>.
Line 83 ⟶ 82:
Kada je [[Pirinejski poluotok|Iberski poluotok]] bio dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] bilo je nekoliko važnih rudnika u ovom kraju gdje se vadio [[cinabarit]], [[mineral]] žive čije je najveće nalazište na svijetu upravo u Almadenu. Cinabarit su Rimljani uglavnom koristili za pigmente, a [[Arapi]], koji su osvojili ovo područje 714. god., su ga uglavnom koristili u [[medicina|medicini]] i [[alkemija|alkemiji]]. God. 1151. osvojio ga je kralj [[Alfons VII.]] koji ga zbog vojne pomoći daruje [[vojni red Calatrava|vojnom redu Calatrave]].
 
Dva njemačka bankara iz [[Augsburg]]a su u 16. stoljeću dobila na upravu rudnike Almadena, kao isplatu za pozajmicu španjolskoj vladi. Upravo u to vrijeme je porasla vriednost žive koja je bila potrebna za postupak [[Amalgam (kemija)|amalgamacije]] kojima su se [[zlato]] i [[srebro]] odvajali od rudače i drugih metala. Većina žive izvađene u Almadenu je odvožena u [[Seville|Sevillu]], a potom u Ameriku. Kako je potražnja za živom rasla tako je grad dobivao na važnosti kao središte rudarstva i industrije, no kako je rudarenje žive najopasnije od svakog rudarstva, njemački bankari su došli na ideju zapošljavanja zatvorenika. Španjolski kralj je 1566. godine poslao 30 lakših zatvorenika da služe svoju kaznu kao [[rudar]]i (''forzados'', tj. "prisilni radnici") u Almadenu. Do 1590-ih njihovi uvjeti rada su bili jako teški, oko 24% ih je umiralo od trovanja živom prije nego bi odslužili svoje kazne, a gotovo svi bi teško oboljeli. Nakon što je [[Mateo Alemán]] proveo kraljevsku inspekciju, došlo je do pooravljanja njihova uvjeta rada. Od tada je svaki ''forzador'' dobivao jaknu, kapuljaču, hlače, čarape, dvije košulje i dva para cipela, a na raspolaganju su im bile [[ambulanta]] i [[ljekarna]]<ref>[http://www.libro.uca.edu/pservitude/psems2.htm Članak o uvjetima rada zatvorenika-rudara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060904065112/http://libro.uca.edu/pservitude/psems2.htm |date=4. Rujanrujna 2006. }} {{eng oznaka}} Preuzeto 1. kolovoza 2012.</ref>.
 
Tijekom sedamnaestog stoljeća u rudnike su uvođeni sjevernoafrički [[robovi]] kojih je 1613. godine već bilo duplo više nego ''forzadosa''. God. 1645. je dovršen ugovor njemačkih bankara i španjolska vlada je preuzela upravu rudnika. Odlukom suda od 1749.-51. god. svi teški kriminalci su slani na prisilni rad u Almaden. God. 1775., dogodile su se dvije velike nesreće u rudnicima, za koje su naravno okrivljeni forzadosi. Do kraja 18. stoljeća forzadose i robove su zamijenili plaćeni radnici i uvjeti rada su se uvelike popravili.
 
God. 1916., osnovano je posebno vijeće koje je upravljalo rudnicima i proizvodnja je modernizirana, uključujući i napretke u sigurnosti rudara. Vrhunac proizvodnje je bio 1941. godine kada je obrađeno 82.000 poluga žive. Nakon pada vrijednosti žive 1970-ih, proizvodnja je opala, a rudnici su zatvoreni 2000. godine iako se računa da Almaden još uvijek posjeduje najveće rezerve žive na svijetu.
 
==Znamenitosti==