Razlika između inačica stranice »Aleksa Kokić«

Obrisan 1 bajt ,  prije 8 mjeseci
m
ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
m (ispravak datuma i/ili općeniti ispravci)
 
'''Aleksa Kokić''' ([[Subotica]], [[14. listopada]] [[1913.]] - [[Cetinje]] [[17. srpnja]] [[1940.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[književnik]], [[pjesnik]], [[proza|prozni]] i pisac [[kazalište|kazališnih]] komada, te [[esej]]ist i [[publicist]]. Prevodio je sa češkog, slovačkog, mađarskog i njemačkog jezika. Osnovno školovanje završio je u rodnom gradu, a srednju školu u [[Travnik]]u, gdje je išao u [[isusovci|isusovačku]] gimnaziju. Studirao je [[bogoslovlje]] u [[Zagreb]]u. Za svećenika ga je zaredio biskup [[Lajčo Budanović]]. Iza toga je bio svećenik u rodnoj Subotici u župi sv. Roka. Ubrzo se ponovono odlučuje za studij, ovog puta [[slavistika|slavistike]]. Smrt ga je snašla u 27. godini života, na odsluženju vojnog roka.
 
U Kokićevu književnom radu, posebice njegovu pjesništvu, dominira neskrivena ljubav prema [[Bačka|bačkom]] krajobrazu («ravnici i zlatnim klasovima») i stanovnicima [[ravnica|ravnice]], s naglašenim osjećanjem za njihove socijalne, nacionalne, svjetonazorske i druge probleme. U svemu tome nazočni su i socijalni motivi, iako su mu te pjesme puno manje poznate. U istima je primjećivao i suosjećao sa društvenim nepravdama i gospodarskim poteškoćama (ponajviše zbog velike gospodarske krize koja je ozbiljno uzdrmala siromašne države) sa kojima su se suočili neki slojevi njegovog hrvatskog naroda, opisavši s ljubavlju i iskrenošću teški život pogođenih tim okolnostima, nerijetko prožeto s kršćanskom tematikom. Zbirka ''Srebrno klasje'' je upravo time prožeta. Pjesme koje valja istaknuti iz te zbirke su ''Asiški svetac među siromasima'', ''Balada o prosjaku koji se vratio žitnim poljima'', ''Da se narodi smire'', ''Isuse, i sam si radnik bio'', ''Orači'', ''Tri susreta s malim beskućnikom'', ''Tuga našeg šora u ljetno veče'', ''Dani prije žetve''. Bio je žestoki pristaša hrvatstva [[Bunjevci|Bunjevaca]], kojima je i sam pripadao.<ref name="Radio-Subotica">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927010310/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 |date=27. Rujanrujna 2007. }} Donesen nastavni program «Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture», 23. srpnja 2007.</ref> O tome svjedoče i njegovi stihovi u pjesmi «<tt>'''Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti'''</tt>» na ploči u Subotici postavljenoj povodom 250. obljetnice doseljenja bunjevačkih Hrvata.
 
Popis i analizu uglazbljenih stihova Alekse Kokića sastavio je i analizirao Miroslav Stantić, a rad je objavljen u časopisu za duhovnu glazbu Sveta Cecilija u Zagrebu.
*[[Milovan Miković]], ''Iznad žita nebo'', Subotica-Zagreb, 2003.
*[[Matija Evetović]], ''Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata'', Subotica, 2010.
 
 
== Reference ==
{{GLAVNIRASPORED:Kokić, Aleksa}}
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
 
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
19.624

uređivanja