Razlika između inačica stranice »Leon Battista Alberti«

Obrisano 19 bajtova ,  prije 1 godinu
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(biografija -> životopis)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
|praksa = [[Sveučilište u Padovi]], [[Sveučilište u Bologni]]
|utjecao = [[Visoka renesansa|visoku renesansu]], [[Paladijanizam|Paladijaniste]], [[Klasicizam]]
|utjecali= [[Arhitektura Starog Rima|Rimska arhitektura]], [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschi]], [[Leon Battista Alberti|Alberti]]
|djela = ''[[palača Rucellai]]''<br> ''[[Crkva sv. Andrije u Mantovi]]''<br>
}}
Rođen je u [[Genova|Genovi]] kao vanbračni sin firentinskog trgovca. Obrazovao se najprije u humanističkoj školi Gasparina Barzica u [[Padova|Padovi]] 0d 1414.-18., a potom za pravnika na [[Sveučilište u Bologni|Sveučilištu u Bologni]], gdje je doktorirao 1428. god. Prema nekim izvorima u mladosti je bio jako fizički sposoban, izrstan jahač i „oduševljavao je svoje profesore izvedbama svojih glazbenih kompozicija”<ref>Jacob Burckhard, ''The Civilization of the Renaissaince Italy'', 1860.</ref> U tom razdoblju nastaju njegova književna djela: ''„Philodoxus”'' (oko 1428.), ''„Amador”'' (oko 1429.), ''„Ecatonfilea”'' (oko 1429.) i ''„Delphira”'' (oko 1429.-34.), koja su ispunjena ljubavlju i vrlinama po uzoru na djela [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]].
 
God. 1430. otputovao je za [[Rim]], gdje je radio kao nadglednik papinskih transkripata latinskih biografija svetaca i mučenika. Tu je starstveno počeo proučavati ostatke Antike. Polovicom 15. stoljeća angažirao ga je Sigismondo Malatesta, tirnin Riminija, da pretvori crkvu sv. Franje u spominik obitelji Malatesta, danas poznatu kao [[Tempio Malatestiano]]. Pregradnja nije nikada dovršena, ali je Alberti hrabro zakoračio prema klasičnoj reinterpretaciji crkvenog pročelja domišljatom adaptacijom [[Stari Rim|starorimskog]] [[slavoluk]]a, kakav je npr. [[Konstantinov slavoluk]] u Rimu<ref =vas>''Velike arhitekture svijeta'', urednik John Julius Norwich, Marjan tisak, [[Split]], 2005., str. 146. {{ISBN |953-214-266-5}}</ref>.
 
[[crkva Sv. Andrije u Mantovi|Crkvu sv. Andrije]] u [[Mantova|Mantovi]] započeo je graditi u godini svoje smrti 1472. godine.
Njegovo prvo značajno arhitektonsko djelo bilo je uređenje pročelja [[gotika|gotičke]] Nove crkve Sv. Marije (''Sta Maria Novella'') u [[Firenca|Firenci]] 1458. god. On ga je uredio bojenim [[mramor]]om s jasnom podjelom na gornji i donji kat koji su povezani volutama koje skrivaju kontrafore. Ovaj način ukrašavanja je bio inovativan i jako je utjecao na ostale velike firentinske, ali i druge talijanske crkve.
 
U [[Rimini]]ju je izradio nacrte za crkvu Sv. Franje (''San Francesco''), u Firenci [[Palača Rucellai|palaču Rucellai]], a u [[Mantova|Mantovi]] crkvu Sv. Andrije (''San Andrea''). Uveo je kod tih građevina značajnu novost, a to je račlanjivanje [[fasada]] harmoničnim nizom pilastara. Tako je u oblikovanju pročelja simetrične trokatnice [[Palača Rucellai|palače Rucellai]] (1446.-1451.) primijenio sustav antičkih redova ([[dorski red|dorski]] na prizemlju, [[jonski red|jonski]] na prvom i [[korintski red|korintski]] na drugom katu – kao kod [[Kolosej]]a). No, dok su u antici istaknuti polu[[stup]]ovi, ovdje su oni sasvim plošni i djeluju linearno, poput urezanog crteža na pročelju.
 
Njegova najpoznatija kasna djela su crkva Sv. Sebastijana (1460.) i [[crkva Sv. Andrije u Mantovi]] (1470.). Pročelje crkve San Andrea je uspješna kombinacija rimskih slavoluka i antičkog hrama. Njezinim projektom ustoličio se tlocrt latinskog križa s jednim [[brod (arhitektura)|brodom]] i pobočnim [[kapela]]ma, te raskošnim bačvastim [[svod]]om, koji je kasnije bio prihvaćen za mnoge crkve. Započeo ju je graditi u godini svoje smrti 1472. godine, a dovršena je završetkom kupole po Albertijevim nacrtima, tek u 18. stoljeću.
{{commonscat|Leone Battista Alberti}}
{{izvori}}
* Leon Battista Alberti, ''O slikarstvu = De pictura ; O kiparstvu = De statua'', ur. Marko Špikić, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2008. {{ISBN |978-953-6106-76-9}}
* Marko Špikić, ''[http://hrcak.srce.hr/file/16951 Perception of Antiquities by Leon Battista Alberti]'' (PDF), [http://hrcak.srce.hr/prostor Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol.10 No.2(24) Studeni 2003] {{hr}} {{eng oznaka}}
 
19.624

uređivanja