Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
Redak 2:
[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1923-1955).svg|mini|Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava [[KPJ]]]]
[[Datoteka:Avnojf.gif|mini|200px|Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije.]]
'''Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije''' ('''AVNOJ''') je bivša [[SFRJ|jugoslavenska]] institucija.
== Povijest ==
Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. studenoga [[1942]]. godine u [[Bihać]]u. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. U ''Proglasu AVNOJ-a narodima Jugoslavije''<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/978_Prvo%20i%20drugo%20zasedanje%20AVNOJa.pdf Dokumenti prvog i drugog zasjedanja AVNOJ-a, ''Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije''] str. 401- 406. Pristupljeno 28. ožujka 2016.</ref> poziva se na ratno djelovanje i promiče načelo federalizma, koje je prije rata najviše zastupao [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] pod vodstvom [[Vladko Maček|Mačeka]], kako bi se zadobila šira društvena potpora, ali će to načelo nakon rata u stvarnosti biti izigrano zbog isključivog provođenja [[Komunizam|komunističke]] [[Revolucionarni teror|revolucije]].
Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga [[1943]]. u [[Jajce|Jajcu]] donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o uređenju buduće Jugoslavije na federativnome i demokratskome načelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, što je kasnije imalo ustavotvorni značaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazočila su 142 delegata. Odobreno je kako će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.
Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. kolovoza [[1945]]. u [[Beograd]]u. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skupštinu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]] sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skupštine. 11. studenoga 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Izbori su provedeni u atmosferi prijetnji i straha, tako da oporbene stranke poput [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] nisu istaknule svoju listu,<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7288.pdf Boban, Branka: Sudski progoni prvaka Hrvatske seljačke stranke (1945.-1948.)], str. 246-247. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.</ref> a u prividno demokratskim izborima jedina istaknuta lista ''Narodni front Jugoslavije'' dobila je 91,5% glasova. Narodna skupština (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila [[FNRJ|Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju]]. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. siječnja 1946., dok je u pogledu funkcioniranja u potpunosti preuzela [[Staljinizam|staljinistički]] režim vladanja na čelu s [[Tito]]m.<ref>Boeckh, Katrin: ''Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu'', Zagreb, 2006. UDK: 261.7(497.1)</ref>
Redak 24:
{{Citat|Prvi zametak budućih federalnih jedinica nalazimo u odlukama '''vojnog savjetovanja pri Vrhovnom štabu u Stolicama''', u Srbiji, u rujnu 1941. godine. Tada je – među ostalim – odlučeno, da se za pojedine zemlje (Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i dr.) organiziraju glavni štabovi. Kako su oni u tom razdoblju vršili ne samo vojničke, nego i određene političke funkcije, to je njihovo formiranje predstavljalo izvjestan putokaz u pravcu federalizacije.|Dujić et al., 1971., 104.}}</ref> Imali su i određene političke funkcije.<ref name="Ustavna_reforma"/>
Ustavnopravno konstituiranje federacije, započeto u [[Jajce|Jajcu]] [[1943.]], dovršeno je [[1944.]] konstitucijom federalnih država – članica federacije, ovim tijekom:<ref name="Biland%C5%BEi%C4%87">Bilandžić, Dušan. ''Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918. – 1985.'', 3. dop. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 70.</ref><ref>[[Dušan Bilandžić|Bilandžić, Dušan]]. ''Međunacionalni odnosi u socijalističkoj Jugoslaviji''. U tiskopisu: [[Igor Karaman|Karaman, Igor]] <small>(gl. ur.)</small> ''Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture'', Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 363. – 367.</ref><ref name="Sirotkovi%C4%87">Hodimir Sirotković, ''ZAVNOH : Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : rasprave i dokumenti'', Zagreb : Dom i svijet, 2002., {{ISBN
{{Citat|Tokom cijele 1944. godine izgrađuje se državnost federalnih jedinica posebnim ustavnim odlukama njihovih najviših zemaljskih organa.|Sirotković, 2002., str. 40.}}</ref>
*[[Slovensko narodnooslobodilačko vijeće|SNOS]] ([[Slovenski jezik|slov.]] ''Slovenski narodnoosvobodilni svet''), na Prvomu zasjedanju [[19. veljače]] u [[Črnomelj]]u (Črnomlju).<ref name="Sirotkovi%C4%87"/>
Redak 58:
[[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Jajce]]
<!-- interwiki -->
| |||