Razlika između inačica stranice »Avicena«

Obrisano 75 bajtova ,  prije 1 godinu
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
'''Avicena''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ابن سینا; ''Ibn Sīnā''), punim imenom ''Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā'' (Afšanah kraj [[Buhara|Buhare]], [[980.]] - [[Hamadan]], [[1037.]]), [[Iran]]ac, vodeći je [[islamska filozofija|filozof]] [[Islam|islamskiog svijeta]] i [[Novoplatonizam|neoplatonist]]. Studirao je [[Teologija|teologiju]], [[Fizika|fiziku]], [[Matematika|matematiku]], [[Medicina|medicinu]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Logika|logiku]], a bavio se i proučavanjem [[astronomija|astronomije]], [[astrologija|astrologije]], [[kemija|kemije]] i [[geologija|geologije]].
 
Glavni je predstavnik arapskog [[Aristotel|aristotelizmaaristotel]]izma, a svoju filozofiju temelji i na Bakundayevom učenju.
 
Njegova najpoznatija djela su "Kanon medicine" (''Al-Qanun fi al-Tibb''), standardno djelo na većini [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] učilišta i "Knjiga ozdravljenja" (''Kitab aš-Šifa''), filozofska i [[znanost|znanstvena]] enciklopedija.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 79.</ref> Napisao je i knjigu "Matematički i filozofski proračuni", ali i jedno [[misticizam|mistično]]-filozofsko djelo, potpuno nepoznato javnosti, ''Bon huankar''. Otkriveno je pred nekoliko godina u jednog knjižnici u [[Afganistan]]u, a govori o [[Smak svijeta|smaku svijeta]] i okupljanju ljudi u [[Cordoba|Cordobi]].<ref>{{citiranje www | url=http://www.iran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=350&Itemid=132 | naslov=Avicena (Ibn Sina) | rad=iran.hr | izdavač=Iranski kulturni centar | preuzeto=25. travnja 2014.}}</ref>
Ibn Sina, na Zapadu poznatiji pod [[latinski jezik|latiniziranim]] imenom ''Avicena'', rodio se u [[Buhara|Buhari]]. Filozofiju i medicinu učio je u [[Isfahan]]u, a nakon završetka školovanja preselio se u [[Teheran]].<ref>Russell, Bertrand, str. 151.</ref>
 
Izliječivši [[Samanidi|samanidskog]] vladara Nuh ibn-Mansura, postao je njegov dvorski [[liječnik]], što mu je omogućilo pristup kraljevskoj knjižnici, odnosno mogućnost stjecanja daljnjeg obrazovanja.<ref name="faqs.org">http://www.faqs.org/health/bios/7/Avicenna.html</ref> Promjena političke situacije natjerala ga je u bijeg pa se odselio u [[Hamadan]] gdje je [[1023]]. godine napisao znamenito djelo "Kanon medicine" u kojem je sažeo čitavo [[Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimsko]] i islamsko medicinsko znanje.<ref>http://www. name="faqs.org"/health/bios/7/Avicenna.html</ref>
 
== Avicenina filozofija ==
Ibn Sīnā je pisao opširno o ranoj Islamskoj filozofiji, posebno o predmetima kao što su [[Logika|logika]], [[Etika|etika]] i [[Metafizika|metafizika]], uključujući i rasprave ''Logika'' i ''Metafizika''. Većina njegovih djela su napisana na [[Arapski jezik|Arapskom jeziku]], koji je bio znanstveni jezik toga vremena u [[Bliski istok|Bliskom Istoku]], a neki su bili pisani na [[Perzijski jezik|Perzijskom jeziku]]. Ibn Sīnovi komentari o [[Aristotel|Aristotelu]]u su često ispravljani zbog poticanja njegove živahne rasprave u duhu idžtihada.
 
U srednjovjekovnom islamskom svijetu, zbog Avicenina uspješnog pomirenja između aristotelizma i [[Novoplatonizam|novoplatonizma]] uz Kalam, Avicenizam je na kraju postao vodeća škola islamske filozofije u 12. stoljeću, s Avicenom koji postaje profesor filozofije.
 
Avicenizam je također bio utjecajan u [[Srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnoj Europi]], osobito njegove doktrine o prirodi [[Duša|duše]] i njegova razlika o postojanju suštine, zajedno s raspravama i cenzuri koja je niknula u obrazovanijim dijelovima Europe. To je osobito bio slučaj u Parizu, gdje je Avicenizam kasnije propisan 1210. godine. Ipak, njegova filozofija i teorija o znanju bili su pod utjecajem Williama od Auvergne, pariškog [[Biskup|biskupabiskup]]a i [[Sveti Albert Veliki|Svetog Alberta Velikog]], dok je njegova [[Metafizika|metafizika]] imala utjecaj na misao [[Toma Akvinski|Tome Akvinskog]].
 
== Djela ==
 
* ''Abu Ali ibn Sina (Avicenna), prev. Bučan, Danijel, "Knjiga naputaka i opasaka" (Kitab al-Isharat wa-‘l-tanbihat), Demetra, Zagreb 2000.''
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20, svezaka, sv. II, Zagreb, 2005.'' {{ISBN |953-7224-02-3}}
* ''Russel, Bertrand, Mudrost Zapada, Split, 2005.'' {{ISBN |953-214-298-3}}
 
== Vanjske poveznice ==
 
{{mrva-biog-filozof}}
 
[[Kategorija:Perzijski filozofi]]
[[Kategorija:Iranski znanstvenici]]
19.624

uređivanja