Bajkalsko-amurska magistrala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
[[File:Ayam-route-map.png|thumb|250px|Karta glavnih željezničkih pruga u Rusiji, [[Transsibirska pruga]] prikazan u crvenoj boji, [[Bajkalsko-amurska magistrala]] u zelenoj, a [[Amursko-jakutska magistrala]] (uključujući i "Malu BAM"), prikazana u narančastoj boji]]
'''Bajkalsko-amurska magistrala''' ('''BAM''') ([[ruski]]: ''Байкало-Амурская магистраль'' (''БАМ'') je [[željeznička pruga]] u [[Rusija|Rusiji]], koja povezuje istočni [[Sibir]] i [[Daleki istok Rusije]]. S dužinom od 4 324  km, jedna je od najdužih pruga na svijetu.
 
BAM je izgrađena kao strateški alternativni put [[Transsibirska pruga|Transsibirske pruge]], osobito uz ranjive dijelove u blizini granice s [[Kina|Kinom]]. Troškovi izgradnje procijenjeni su na 14 milijardi $. Zbog teškog terena, vremena, trajanje i cijene izgradnje [[SSSR|sovjetski]] premijer [[Leonid Brežnjev]] opisao je Bajkalsko-amursku magistralu kao "građevinski projekt stoljeća". <ref name=brown>Brown, Dale M. and Mann, Martin, editors. ''Library of Nations: The Soviet Union''. 1985. Time Life Books. Alexandria, Virginia. {{ISBN |0-8094-5327-4}}</ref>
 
Pruga počinje kod grada [[Tajšet]]a, a zatim prelazi rijeku [[Angara|Angaru]] kod grada [[Bratsk]]a, dalje ide preko [[Lena|Lene]] kod [[Ust-Kut]]a, nastavlja preko [[Severobajkalsk]]a na istok. Dalje ide sjevernom stranom [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]], prolazi [[Tinda|Tindu]] i [[Hani]], te rijeku [[Amur]] kod [[Komsomolsk na Amuru|Komsomolska na Amuru]], konačno kod [[Sovjetskaja Gavanj|Sovjetskaja Gavanja]]a dolazi do [[Tihi ocean|Tihog ocean]].
 
Duž linije ima 21 [[tunel]], ukupne dužine 47 &nbsp;km. Tu je i više od 4.200 [[most]]ova, u ukupnoj dužini od preko 400 &nbsp;km.<ref name=yates>Yates, Athol & Zvegintzov, Nicholas ''Siberian BAM Guide: Rail, Rivers & Road'' (1995, 2nd edition 2001, Trailblazer Publications, England) {{ISBN |1-873756-18-6}} [http://trailblazer-guides.com/books/ (see excerpt)]</ref> Trasa današnje pruge uzeta je u obzir 1880. kao opcija za istočni dio planirane transsibirske željeznice. U 1930-tim [[logor]]aši su sagradili dionicu od Tajšeta do Bratska.
 
==Vanjske poveznice==