Banija (Karlovac): razlika između inačica

'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[22. prosinca]]<ref name="Kruhek">Kruhek, Milan. ''Karlovac : utvrde, granice i ljudi'', Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.</ref> [[1902.]]<ref name="Kruhek"/><ref name="DAKA">Miholović, Katica (ur.) ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., {{ISBN |953-96199-8-X}}</ref> bila samostalna upravna općina [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|hrvatsko-slavonske]] [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga [[kotar]]a. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref>Službeno mrežno mjesto. [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)</ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta.<ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u:''' Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>[[Stjepan Mihalić|Mihalić, Stjepan]]. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1&nbsp;km. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici susjedne [[Gaza (Karlovac)|Gaze]] (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krjesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. ({{ISBN |1843530848}})</ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod [[ban]]skom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref> Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.<ref name="Krapek"/><ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., {{ISBN |953-150-713-9}}</ref>

Upravna [[općina]] Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8., {{ISBN |86-03-99604-0}}</ref> Odlukom Gradskoga magistrata<ref name="Kruhek"/> (22. prosinca 1902.) gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te stvarno pripojene tijekom [[1903.]] godine.<ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.<ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref> Po stanju [[31. svibnja]] [[1895.]] Banija je kao središte ''upravne obćine'' imala 88 kuća i 1.078 žitelja.<ref>Kr. zemaljski statistički ured u Zagrebu. ''Političko i sudbeno razdieljenje Kralj. Hrvatske i Slavonije. Repertorij prebivališta po stanju od 31. svibnja 1895.'', Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1895.</ref> Cjelokupna općina imala je [[1880.]] 2.887 žitelja, 1890. – 3.191, a [[1900.]] 3.595 žitelja.<ref name="Vrbetić"/>

*[[Franjo Poljak]], političar, je iz [[Karlovac|karlovačke]] Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,<ref name="Agičić">[[Damir Agičić|Agičić, Damir]] (ur.) ''Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904)'', Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 15., {{ISBN |953-6979-08-X}}</ref> češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.<ref name="Agičić"/>

*Borovček, Andrija. ''Banija : jedna obala i tri ulice'', Klub 90, Karlovac, 2005., {{ISBN |953-97527-8-7}}