Barij: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 10:
| gustoca = 3510
| tvrdoca = 1,25 <small>([[Mohsova ljestvica]])</small>
| izgled = srebrnosiva [[Krutine|krutina]]<
| specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 28,07
| taliste = 727
Redak 19:
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 6s<sup>2</sup> <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN
}}
== Svojstva ==
Redak 32:
Dobiva se elektrolizom vodene otopine barijeva klorida uz živinu katodu, te naknadnu destilaciju dobivenog amalgama, redukcijom oksida aluminijem, pri sniženom tlaku ili elektrolizom taline barijeva klorida.
Danas se proizvodi se redukcijskom oksida aluminijem ili silicijem u vakuumskoj peći na 1200 °C.
== Primjene i spojevi ==
Redak 42:
*[[Barijev sulfid]] (BaS) fosforescira u mraku, nakon izlaganja svjetlu. Ako se otopini barijeva sulfida doda cinkov sulfat, taloži se smjesa barijeva sulfata i cinkova sulfida (bijela boja – litopon). Čestice nastale taloženjem iz otopine imaju dobre prikrivačke osobine pa se upotrebljavaju kao bijeli pigment za umjetničke i tiskarske boje, pri izradi fotopapira, kao punilo u industriji gume, papira. Također se upotrebljava u kozmetici kao depilator.
*[[Barijev sulfat]] (BaSO<sub>4</sub>; barit) je najvažnija barijeva sol. Kemijski vrlo postojan, neotrovan, te netopljiv u vodi i kiselinama. Služi u analitičkoj kemiji, kao bijeli pigment u grafičkim i slikarskim bojama (blanc fixe) i punilo u industriji gume, papira i kozmetike, u rudarstvu, itd. Pošto je netopljiv i kako dobro apsorbira rendgensko zračenje, upotrebljava se kao kontrastno sredstvo u rendgenologiji. Iz sulfata se dobivaju sve ostale barijeve soli. Žarenjem s ugljenom, sulfat se reducira na sulfid (BaS).
*[[Barijev karbonat]] (BaCO<sub>3</sub>) se dobiva dodavanjem sode otopini barijeva sulfida. Upotrebljava se kao otrov za štakore. Za razliku od sulfata, barijev karbonat se otapa u želudčanoj kiselini, zbog čega je otrovan. Barijev karbonat upotrebljava se u proizvodnji stakla, a pošto je barij teški element, barij povećava [[refraktivni indeks]] stakla. Također se upotrebljava u pirotehnici kao jeftiniji izvor barija, te kao punilo.
*[[Barijev oksid]] se dobiva žarenjem barijeva hidroksida, nitrata ili karbonata. Rabi se kao obloga za [[Elektroda|elektrode]] [[fluorescentnost|fluorescentnih]] cijevi, koje omogućavaju oslobađanje [[elektron]]a.
*[[Barijev hidroksid]] (Ba(OH)<sub>2</sub>) nastaje otapanjem barijeva oksida u vodi. Vodena otopina barijeva hidroksida (baritna voda) služi kao jaka lužina u analitičkoj kemiji.
*[[Barijev peroksid]] upotrebljava se kao katalizator pri započinjanju aluminotermijskih reakcija, kod spajanja tračnica.
*[[Barijev nitrat]] (Ba(NO<sub>3</sub>)<sub>2</sub>) se dobiva otapanjem karbonata u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]]. Upotrebljava se u pirotehnici jer daje zelenu boju u [[vatromet]]ima, mada je karbonat i klorid jeftinija solucija.
*[[Barijev titanat]] je 2007. godine predložen za primjenu u tehnologiji baterija za električne automobile.
*[[Barijev klorid]] (BaCl<sub>2</sub>) se dobiva otapanjem barijevog nitrata u klorovodičnoj kiselini. Dobro je topljiva sol i vrlo otrovna. Služi kao reagens u analitičkoj kemiji, za impregnaciju drva i u proizvodnji stakla.
Line 65 ⟶ 57:
==Izotopi==
Barij se sastoji od sedam stabilnih [[Izotopi|izotopa]]. Poznata su 22 izotopa barija, ali je većina njih jako [[Radioaktivnost|radioaktivna]] i njihov [[
== Opasnosti ==
Line 75 ⟶ 67:
==Izvori==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 621. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. {{ISBN
{{wječnik}}
Line 84 ⟶ 76:
{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}
[[Kategorija:Kemijski elementi]]
| |||