Bronca: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 13:
Značajne su bronce za valjanje (sadrže 6-9% Sn) i lijevanje (4-10% Sn). Nekada su se koristile za lijevanje topovskih cijevi, a danas uglavnom za ležajeve, dijelove crpki, armaturu parnih kotlova i sl.
 
* '''Kositrena bronca''' (ili „prava bronca“ – jer se obično razumijeva pod općim nazivom „bronca“) najstarija je bakrena slitina, a u pravilu sadržava 80% bakra ili više, te do 20% kositra, uz neznatne i male dodatke drugih kovina. Otporna je na koroziju, tvrđa je od bakra i ima malen koeficijent trenja, dobro provodi električnu struju, te ima zvonak zvučni zid na udarac.<br />
:Često je viđana i u ovom omjeru: 90,0% Cu, 6% Sn, 4,0% Zn.<br />
:Kositrena bronca se zagrije na 1200°C kada je pogodna za lijevnje u glinene kalupe i tako se primjerice izrađuju zvona za crkve, ležajevi i sl.. :Boje tonova zvona ovise o %-tku kositra u zvonima i obliku.<br />
:Pogodna je za kovanje, prešanje i valjanje (npr. opruge i membrane).<br />
:Za kovani novac i medalje uzima se bronca koja sadrži 2 do 6% kositra i 1% cinka.
 
Redak 22:
:Antikorozivno je i lako se obraduje deformacijom, te konstantno, kojemu se otpor gotovo ne mijenja s temperaturom (tj. ima vrlo mali temperaturni koeficijent otpora) pa se koristi za izradu reostata i u mjernoj tehnici, kovanica, jeftinoga nakita (bižuterije), kirurških instrumenata, jedaćeg pribora, i dr..
 
* '''Fosforna bronca''' sadržava 92,5% bakra, 7% kositra i 0,1 do 0,5% fosfora, koji sprečava stvaranje oksida pri lijevanju.<br />
:Dobiva se dodatkom fosfora kositrenoj bronci, čime se povećava tvrdoća i čvrstoća i snizuje talište, ali se smanjuje žilavost i rastegljivost.
:Pogodne su za hladno valjanje i razvlačenje. Otporne su na korozivno djelovanje morske vode, pa se upotrebljavaju u pomorskoj strojogradnji, za izradu raznih ventila i sl. Služi za izradbu dugotrajnih strojnih dijelova.<br />
:Dodatkom 1-2% silicija fosfornoj bronci, bitno se povećava čvrstoća, tvrdoća i otpornost, pa se rabe za izradbu zračnih i električnih vodova.
 
* '''Silicijska bronca''' se sadrži do 4,5% silicija, a često joj se dodaju kositar, nikal, cink, mangan i željezo. Dobro se lijeva i oblikuje.
 
* '''Olovna bronca''' sadržava do 35% olova koji povećava obradivost i otpornost prema koroziji i smanjuje otpor prema klizanju. Upotrebljava se najčešće za blazinice ležajeva.
:Dvokomponentnoj bronci s više od 15% olova dodaju se sastojci za povećanje čvrstoće, posebice kositar i nikal.
Line 38 ⟶ 37:
 
* '''Niklena bronca''' velike čvrstoće sadržava 8 do 16% nikla i 1,5 do 3% aluminija. Zbog velike čvrstoće, to je izrazita bronca za oblikovanje kovanjem.
 
* '''Manganska bronca''' svijetle je boje, čvrsta i tvrda, a ako se uz bakar i mangan sadrži aluminij ili kositar, izrazito je feromagnetična. Manganska bronca važna je i za elektrotehniku (rezinin, manganin).
 
* '''Strojarska bronca''' (ili tzv. „crveni lijev“) sadržava do 82% bakra, kositar i do 7% cinka. Upotrebljava se u strojarstvu za izradbu strojnih dijelova (ležajevi, zupčanici).
 
 
Nestehiometrijski volframni spoj; MxWO<sub>3</sub>, gdje je x <1, M najčešće alkalijski metal, a oksidacijski stupanj +5 do +6, naziva se volframna bronca – iako ne sadržava bakra. Vodič je električne struje.
 
Broncama se nazivaju i metalni pigmenti koji sadrže sitne listiće metalnog bakra ili njegovih slitina (crvena bronca, zlatna bronca), a upotrebljavaju se za ukrašavanje, naliče, tisak i sl..<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 2 (Be-Da), str. 350. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN |953-6036-32-0}}</ref>
 
Broncama se nazivaju i metalni pigmenti koji sadrže sitne listiće metalnog bakra ili njegovih slitina (crvena bronca, zlatna bronca), a upotrebljavaju se za ukrašavanje, naliče, tisak i sl..<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 2 (Be-Da), str. 350. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0</ref>
 
==Literatura==