Boris Bućan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slika Boris_Bućan,_muškarac_i_žena,_akril_na_kartonu_100x70_cm.JPG je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Racconish
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 16:
|potpis =
}}
'''Boris Bućan''' ([[Zagreb]], [[1947.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] likovni umjetnik, slikar i [[Grafi%C4%8Dki_dizajn|grafički dizajnerdizajn]]er.
 
== Životopis ==
[[Datoteka:Zar_ptica.jpg|mini|desno|Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.)]]
 
Rođen je 15. ožujka [[1947.]] godine u [[Zagreb|Zagrebu]]u. Nakon završene [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Škole primijenjene umjetnosti]] upisuje [[Akademija likovnih umjetnosti|Akademiju likovnih umjetnosti]] u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1967. godine. Studij slikarstva nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je diplomirao 1972. godine.
Na domaćoj likovnoj sceni javlja se krajem [[1970-ih|70-ih]] godina izvodeći intervencije u prostoru grada. Boji pločnik u plavo u Varšavskoj ulici u Zagrebu te izlazi u prostor dvorišta iza Galerije Studentskog centra sa radom nazvanim Pikturalna petlja koji je radio s [[Josip Stošić|Josipom Stošićem]] 1969. godine. Bućan je dosad imao više od sedamdeset samostalnih izložbi te više od 160 kolektivnih izložbi od kojih su najpoznatije [[Venecijanski bijenale]] 1984. godine na kojem je predstavljao [[SFRJ]], Bijenale u [[Sao Paolo|Sao Paolu]] 1989., te Trijenale u [[Milano|Milanu]] 1992. godine.
Izuzetno je cijenjen u zemlji i u inozemstvu zbog svog osebujnog pristupa u oblikovanju [[Plakat|plakataplakat]]a. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu. Poslijednjih godina okreće se sve više slikarstvu.
 
== Plakati ==
 
Novina koju Bućan uvodi u tadašnju tradiciju plakatiranja velike su dimenzije plakata. Šest listova međusobno spojenih u cjelinu otiskuju se na površini 2 x 2 metra te na taj način, prema Maroeviću, mijenjaju sliku grada namećući se prolaznicima svojom veličinom.<ref name="Maroević"> Maroević, Tonko. ''Bućan: plakati/posters (1967-1984)'', Biblioteka Grafičke zbirke: knjiga 5, NSB, Zagreb, 1984.</ref>
Bućan se referira na brojna poznata djela ponavljajući njihovu kompoziciju u novom kontekstu. Tako se na plakatu za Glazbene doživljaje Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog referira na [[Picasso|Picassova]]va Tri svirača iz 1921. godine, a na plakatu za Međunarodni dan muzeja u [[Muzejsko dokumentacijski centar|Muzejskom dokumentacijskom centru]] u Zagrebu zamjetno je referiranje na [[Botticelli|Botticellijevo]]jevo Rođenje Venere iz 1486. godine. Često ponavlja uzorke na različitim plakatima, primjerice korištenje zlatnog uzorka s crnim linijama uočljivo je na njegovim plakatima za Trijenale hrvatske skulpture – Konfrontacije 1982., na plakatu [[Verdi|Verdijeve]]jeve Traviate u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu]], zatim na plakatu povodom 100 godina Obrtne škole i [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Škole primijenjene umjetnosti]] na retrospektivnoj izložbi učeničkih radova. U svojim plakatima za HNK u Splitu - primjerice plakati za predstave Roko i Cicibela 1983. godine, Tijardović: život i vrijeme iste godine, Kroćenje goropadnice - miješa različite šarolike uzorke za koje inspiraciju nalazi u razdoblju secesije.
Na plakatu za Verdijev Nabucco 1983. koristio je znakove nalik klinastom pismu kojima oblikuje [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora]], odnosno situaciju u kojoj najveći vladar Novobabilonskog Carstva doživljava poraz i pada. Isti motiv ponovit će i na plakatu za predstavu Dušana Jovanovića Vojna tajna, ali u drukčijem kontekstu i na drugi način. Kirchnerovi motivi i citati uočljivi su na njegovim plakatima za predstave Balada o Pulcinelli i Aretej iz 1984. godine. Na njegovom najpoznatijem plakatu za Žar ptica (Petruška), baletnu predstavu [[Igor Stravinski|Igora Stravinskoga]], Bućan prikazuje biće s animalnim i antropomorfnim obilježjima. Bućan se poigrava s tim obilježjima i na plakatu za Dane hrvatske glazbe: ciklus Petnaest doživljaja Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a za koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog. Grafizam trave na plakatu Žar ptica autor smatra svojim patentom, te ga kasnije nebrojeno puta ponavlja u svojim kompozicijama.
 
Redak 36:
Hrvatsko dizajnersko društvo 2006. godine dodjeljuje Bućanu nagradu za životno djelo. Plakate radi za Galeriju Studentskog centra u Zagrebu, [[Teatar &TD]], [[Gradsko dramsko kazalište Gavella]], Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Splitu.
Njegov najznačajniji uspjeh predstavlja uvrštavanje Bućanova plakata za balet Žar ptica Igora Stravinskog u postav izložbe The power of posters održane u Victoria & Albert Museum u Londonu 1998. godine. Na izložbi je prikazano 250 najboljih radova nastalih od 1870. do 1998. godine. Osim što je uvršten u postav, Bućanov plakat bio je na naslovnici kataloga izložbe.
Bućanova djela danas se nalaze u brojnim svjetskim muzejima među kojima se ističu [[MoMA]] i Cooper – Hewitt Museum u [[New York City, New York|New Yorku]]; Staatliches Museum für Augewandte Kunst u [[München|Münchenu]]u; State Library of Victoria u [[Melbourne|Melbourneu]]u; Deutsches Plakat Museum u [[Essen|Essenu]]u.
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
== Literatura ==
Redak 46:
* Maroević, Tonko. ''Bućan: plakati/posters (1967-1984)'', Biblioteka Grafičke zbirke: knjiga 5, NSB, Zagreb, 1984.
* Ukrainčik, Lea (ur.), Beroš, Nada. ''Boris Bućan: ciklus u kinu'', Umjetnički paviljon, Zagreb, lipanj 1996.
* Medić, Ana (ur.), Kovač, Leonida. ''Boris Bućan: žena na mjesečini = Woman in the Moonlight'' , Galerija Klovićevi dvori 16. ožujak/March - 30. travanj/April 2010, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. {{ISBN |9789532710359}}
 
== Vanjske poveznice ==
Redak 57:
* [http://www.vecernji.hr/kultura/bucanovi-plakati-slike-parizu-clanak-472760 Bućanovi plakati - slike u Parizu, Večernji list, 7. studenog 2011.]
* [http://info.hazu.hr/boris_bucan Stranice Borisa Bućana na HAZU]
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Bućan, Boris}}