Razlika između inačica stranice »Bulcsú László«

Obrisano 11 bajtova ,  prije 6 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
}}
 
'''Bulcsú László'''{{fusg|1}} ([[Čakovec]], [[9. listopada]] [[1922.]] − [[Čabraji]] kod [[Križevci|Križevaca]], [[4. siječnja]] [[2016.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[Informatologija|informatolog]] koji je govorio 40 jezika. Bio je poznat kao veliki borac protiv [[tuđica]] (posebice [[Anglizam|anglizamaanglizam]]a i balkanskih riječi) u [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]], "hrvatski [[Bogoslav Šulek|Šulek]] naših dana" ([[Stjepan Babić|S. Babić]]).<ref name="Babić"/> Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ [[mladogramatičari|mladogramatičarske]] ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole.<ref name="Babić">[[Stjepan Babić]], ''Hrvatski jučer i danas'', [[Školske novine]], Zagreb, 1995., str. 259. − 260., {{ISBN |953-160-052-X}}</ref>
 
== Životopis ==
Bulcsú László rodio se je u Čakovcu 1922. godine. Po ocu je [[Mađari u Hrvatskoj|Mađar]], a po majci [[Hrvati|Hrvat]].<ref name="Babić"/> Njegov otac Béla László bio je poznati čakovečki odvjetnik.<ref>Ivo Horvat, J. Šimunko, [https://issuu.com/mnovine/docs/mnovine922i/30 ''Veliki borac protiv tuđica u hrvatskom jeziku''], ''[[Međimurske novine]]'', 17. svibnja 2013., br. 922, Media, str. 2., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Bulcsú László gimnaziju je završio u [[Varaždin]]u [[1940.]] godine a do [[1943.]] godine polazio je studij elektrotehnike na Politehnici<ref name="Bojan Marotti">[[Bojan Marotti|Marotti, Bojan]]. ''Bulcsú László (1922. – 2016.)'' // ''Croatica et Slavica Iadertina'', sv. 12/2, br. 12, (2016.), str. 605. - 617., {{Hrčak|id=263271}}, str. 605.</ref> u [[Budimpešta|Budimpešti]].<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11283 László, Bulcsú], Ljubica Josić (2013.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. studenoga 2017.</ref> Zbog vojne obveze taj je studij morao prekinuti.<ref name="Bojan Marotti"/> U ratu bio je radiotelegrafist i određeno vrijeme proveo je u ruskome zarobljeništvu. Nakon Drugoga svjetskoga rata morao je ponovno odslužiti vojsku, [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], a opet bio je radiotelegrafist.<ref name="Bojan Marotti"/> Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] na Filozofskome fakultetu upisao je naukovnu skupinu slavistike (ruski jezik i književnost pod A, hrvatski jezik pod B, poredbenu slavensku gramatiku, hrvatsku književnost i engleski jezik pod C).<ref name="Bojan Marotti"/> Diplomirao [[1952.]] godine kod [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]], radnjom na ruskome jeziku, ''Опыт (фонологическо-)исторической типологии русских глаголов''<ref name="Bojan Marotti"/> (Iskustvo (fonološko-)povijesne tipologije ruskih glagola). Nakon toga jedno vrijeme radio je kao profesor pripravnik u [[sinj]]skoj [[Gimnazija u Sinju|gimnaziji]]. Na sinjsku gimnaziju došao je 1952. godine za nastavnika ruskoga i engleskoga jezika.<ref name="Marko Grčić">Marko Grčić, [http://www.matica.hr/kolo/539/bulcsu-laszlo-u-potrazi-za-savrsenim-jezikom-i-za-apsolutnim-prijevodom-27746/ ''Bulcsú László: U potrazi za savršenim jezikom i za apsolutnim prijevodom''], ''[[Kolo (časopis)|Kolo]]'' 4, 2017., pristupljeno 25. travnja 2018.</ref> Na istoj gimnaziji također predavao je filozofiju, psihologiju i logiku.<ref name="Bojan Marotti"/> U Sinj je išao ''"da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše"''.<ref name="Forum">''[[Slobodna Dalmacija]]'', prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsúom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2. − 3.</ref> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Povijest − Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (...) (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]]).<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19. lipnja 2013.</ref>
 
Doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/><ref>{{eng oznaka}} [http://slavic.uchicago.edu/current-students/laszlo The Department of Slavic Languages and Literatures: Bulcsu Laszlo], uchicago.edu, pristupljeno 5. siječnja 2016.</ref> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
 
Od [[1992.]] godine i osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku do umirovljenja, [[1993.]] godine, bio je njezinim predstojnikom.<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka">[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Povijest Odsjeka], ffzg.hr, preuzeto 11. kolovoza 2015.</ref> Nakon umirovljenja nastavio je honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (od [[2000.]] godine Odsjeku za lingvistiku).<ref name="ffzg-Povijest-Odsjeka"/> Bio je predavačem više od šezdeset godina, a posljednji puta predavao je u ljetnome poljeću [[2014.]] godine.<ref name="Bojan Marotti"/>
* ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima − npr. u superlativu: naj bolji, naj veći
 
U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset…), ali uz neke preinake (opći, š njom…). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje Hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme…) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje…) isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znastvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija…) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba…) primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik).
 
Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (''Bio sam s liepimi ženami.'', ''Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?''... i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (''Ima puno raznih ženah.''), te u dativu (''Idem k liepim ženam.'').
 
U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti.
 
Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref>
19.624

uređivanja