Razlika između inačica stranice »Champagne (pokrajina)«

m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
No edit summary
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
|komentar =
}}
'''Champagne''' je povijesna pokrajina na sjeveroistoku [[Francuska|Francuske]], najpoznatija po proizvodnji [[Šampanjac|pjenušavog bijelog vina]] koje nosi ime po ovoj pokrajini. Najznačajniji gradovi su: [[Troyes]], [[Reims]] i [[Épernay]], a njen zapadni rub je tek oko 160  km istočno od [[Pariz]]a. Većina ove pokrajine je dio današnje francuske administrativne [[Pokrajine Francuske|pokrajine]] [[Champagne-Ardenne]], kome pripadaju četiri [[Francuski departmani|departmana]]: [[Aube (departman)|Aube]], [[Ardennes (departman)|Ardennes]], [[Haute-Marne]] i [[Marne (departman)|Marne]].
[[Datoteka:Carte_de_la_Champagne.svg|mini|lijevo|<center>Champagne u granicama iz 17. st. s današnjim departmanima i općinama]]
==Povijest==
 
U [[gotika|kasnom srednjem vijeku]] pokrajina je postala slavna po svojim sajmovima koji su bili vrlo važni u gospodarstvu zapadnih društava. Viteška romantika je također nastala u županiji Champagne u djelima poznatog pisca [[Chrétien de Troyes|Chrétiena de Troyesa]] koji je opjevao „Priče Okruglog stola” i [[Kralj Arthur|Arturove legende]].
[[Datoteka:Vignobles_champagne.png|mini|300px|lijevo|<center>[[vitikultura|VitikulturalneVitikultura]]lne zone u pokrajini Champagne]]
==Vinska pokrajina==
{{UNESCO-svjetska baština
Zakoni [[EU]] i legislatura većine zemalja rezerviraju termin "Champagne" isključivo za vina koja dolaze s ovog područja. [[Vinogradarstvo|Vinogradarske]] granice šampanjca zakonski su definirane i podijeljene u pet okruga za proizvodnju vina unutar upravnih pokrajina: Aube, Côte des Blancs, Côte de Sézanne, Montagne de Reims i Vallée de la Marne. Gradovi Reims i Epernay su komercijalni centri ovog vinskog područja.
 
Klima u regiji je umjereno blaga, kreće se od 2&nbsp;°C tijekom siječnja do 18&nbsp;°C tijekom srpnja. Prosječna godišnja temperatura je 10&nbsp;°C. Padaline su umjerene (između 550 i 700mm godišnje). Ovi uvjeti, zajedno s povijesnim razvojem doveli su do razvoja jedinstvenog vinogradarskog tla (''[[terroir]]'') u ovoj regiji. Zahvaljujući blizini Pariza vinogradarstvo doživljava gospodarski procvat u 17. i 18. stoljeću, od kada se proizvodi i slavni pjenušac. Najzastupljenije vrste grožđa su: [[Chardonnay]] (uglavnom u regiji Côte des Blancs), [[Pinot noir]] (uglavnom u regijama Aube i Montagne de Reims) i [[Pinot Meunier]] (uglavnom u regiji Vallée de la Marne).
 
God. 2015. [[UNESCO]] je upisao stare vinograde, vinarije i podrume na [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Zaštićeni su mjesta nastanka [[Šampanjac|Šampanjca]] (sekundarnom fermentacijom u bocama) iz 17. st. i mjesta rane industrijalizacije iz 19. st.: Hautvilliers, Aÿ i Mareuil-sur-Aÿ, Saint-Nicaise Hill u Reimsu, i Avenue de Champagne i Fort Chabrol u Epernayu. Povijesni vinogradi na brežuljcima, vinarije sa svojim podrumima i prodajna mjesta predstavljaju cjelukupni proces proizvodnje vina Champagne regije što svjedoči o razvoju veoma jedinstvene majstorske aktivnosti koja je prerasla u agro-industrijski poduhvat.
 
==Izvori==
* K. Gargett, P. Forrestal, & C. Fallis, ''The Encyclopedic Atlas of Wine'', Global Book Publishing, 2004. {{ISBN |1-74048-050-3}}
 
{{Svjetska baština u Francuskoj}}
19.624

uređivanja