Detitoizacija: razlika između inačica

U [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] ili [[Rumunjska|Rumunjskoj]] javno isticavanje likova od nekog od bivših komunističkih diktatora nije više zamislivo. Te su zemlje svoje komunističke [[diktator|diktatore]]e smjestile u [[povijest]] i postale članice Europske unije i NATO-a.

Njegovanje [[kult ličnosti|kulta ličnosti]] Tita predstavlja suprotnost [[sustav vrijednosti|sustava vrijednosti]] i [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO]] saveza zbog odgovornosti za masovna smaknuća ideoloških i političkih [[klasni neprijatelj|klasnih protivnika]], i masovna pljačka privatnog vlasništva tijekom [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|Jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]].

Ove tajne toga totalitarnog režima još nisu rasvijetljene: niti su u Hrvatskoj otkopane masovne grobnice žrtava komunističkoga terora, niti su rasvijetljena udbaška ubojstva u svijetu i u političkoj emigraciji, niti su objavljena i procesuirana imena masovnih ubojica i doušnika. Među najveće pobornici brendiranja Titova lika i djela deklariraju kao pripadnici moderne „europeističke“ ili „liberalne“ socijaldemokracije i ujedno promoviraju lik i djelo osobe koja je upravljala [[totalitarizam|totalitarnim]] [[režim]]om.<ref>''Detitoizacija kao znak zrelosti.'' ([http://www.matica.hr/vijenac/551/Detitoizacija%20kao%20znak%20zrelosti/ Matica hrvatska])</ref>

Nakon petnaest godina uklonjena je diktatorova bista iz Predsjedničkog dvora. <ref>''DETITOIZACIJA HRVATSKE.'' ([https://kamenjar.com/detitoizacija-hrvatske/ Kamenjar.com])</ref>

*Zvonimir Depot: Tito - Tajne vladara, Izdavač:Večernji list 2009., 535 stranica: {{ISBN |978-953-7313-61}}-

*Pero Simic: Tito - Strogo povjerljivo: Izdavač:Večernji list 2010., 591 stranica, {{ISBN |978-953-7313-62-3}}