Srpsko Carstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 87.116.179.230 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura Oznake: brzo uklanjanje SWViewer [1.3] |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 17:
== Dušanovo carstvo u političkoj mitologiji ==
{{citat|Neki se Srbi teše mišlju da je to stanje, u samoj svojoj biti prelazno, tek nužno zlo u današnje doba, ali da će se svakako izmeniti čim malena kneževina proširi svoje granice i okupi sve srpske, ima ih koji govore i sve južnoslovenske zemlje, te obnovi u celokupnoj veličini Dušanovo carstvo. Tada će, kažu oni, za narod nastupiti dani potpune slobode i prave miline. Zaista, oni gaje iluzije da će ta država, kad proširi svoje granice i kad se broj njenih podanika udvostruči, utrostruči, udesetorostruči, postati više narodna, a da će njene institucije, sveukupni uvjeti njenog postojanja i mjere njene vlade biti manje odvratne interesima naroda i ukupnom narodnom instinktu.<ref>[http://www.e-novine.com/drustvo/81164-Obnova-Duanovog-carstva-vam-nee-pomoi.html Obnova Dušanovog carstva vam neće pomoći]</ref>|[[Mihail Bakunjin]] 1873. godine.}}
Srpsko carstvo ima vrlo istaknutu ulogu u [[Kosovski mit|srpskoj političkoj mitologiji]] i [[Velika Srbija|ideologiji]]. Kao carstvo trajalo je 25 godina, ali se temeljilo na moćnome srednjovjekovnom Srpskom kraljevstvu koje mu je prethodilo i koje je postojalo oko 150 godina, a prije toga Raškom/Srbijom vladali su Veliki župani.
Tijekom stoljeća, obnova Dušanovog carstva postala je središnja tema [[Kosovski mit|kosovske mitologije]], prema kojoj Srbiji pripada taj dio [[Balkan]]a, a njihovo veliko
Srpski državnik [[Ilija Garašanin]] u svom [[Načertanije|Načertaniju]] [[1844]]. tvrdi kako Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na zemlje Dušanovog carstva iz 14. st., i da na tom temelju treba ponovno podići veliku srpsku državu.<ref name="Načertanije">[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Ilija Garašanin, Načertanije]</ref> Od 19. st., Dušanovo carstvo služilo je kao izvor legitimiteta raznih projekata [[Stara Srbija|srbijanske ekspanzije prema jug]]u. Tako su uoči [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] srpski nacionalisti gajili [[borba za Makedoniju|pretenzije ka Makedoniji]], budući da je ona bila dio "[[Velika Srbija|Velike Srbije]]" iz doba Nemanjića i [[Dušan Nemanjić|Dušana Silnog]].<ref>[[Izvještaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima]] (str. 25, 26)</ref> U vrijeme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], sudionici [[antibirokratska revolucija|antibirokratskih revolucija]] imali su popularni slogan "''Mi nećemo ništa novo, samo carstvo Dušanovo''."<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 Suđenje za ubojstvo Zorana Đinđića]</ref><ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_15.HTM DESET GODINA “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (3)]</ref>
Redak 28:
== Literatura ==
*John V.A. Fine, Jr., ''The Late Medieval Balkans'', Ann Arbor, 1987.
*George C. Soulis, ''The Serbs and Byzantium during the reign of Emperor Stephen Dusan (1331–1355) and his successors'', Athens, 1995. {{ISBN
[[Kategorija:Dušanovo carstvo]]
|