Razlika između inačica stranice »Đuro Pilar«

Obrisano 10 bajtova ,  prije 11 mjeseci
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(sređ)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
'''Đuro Pilar''' ([[Slavonski Brod]], [[22. travnja]] [[1846]]. - [[Zagreb]], [[19. svibnja]] [[1893]].), hrvatski [[geologija|geolog]], sveučilišni profesor, prvi profesor [[astronomija|astronomije]] na [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkom sveučilištu]], rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: [[geologija|geolog]], univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, [[paleontologija|paleontologijom]] i [[tektonika|tektonikom]]. Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća.
 
Rodio se 22. travnja 1846. godine u Slavonskom Brodu, u vrijeme kada je diljem Europe vjera u vrijednost i potrebu proučavanja prirodnih znanosti počela polako utirati čovječanstvu novi put. Otac mu je bio kovač u Brodu, po narodnosti Čeh.
Đuro Pilar je pučku školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u [[Osijek]]u i Zagrebu gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] 1866. godine<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref>, da bi s 20 godina bio mladi erudit sa znanjem [[njemački|njemačkog]], [[francuski|francuskog]], [[engleski|engleskog]], [[talijanski|talijanskog]], [[ruski|ruskog]] i [[češki|češkog]] jezika. Ujesen 1866. godine nalazimo ga u [[Bruxelles]]u na sveučilištu gdje ubrzano studira [[filozofija|filozofiju]], da bi dvije godine kasnije, u dobi od 22 godine, doktorirao, uz obvezu da još cijele školske godine 1868/69. nastavi rad u fizikalnom i kemijskom laboratoriju. Dana [[28. lipnja]] [[1869]]. godine polučuje docenturu i proglašen je "članom sveučilišta". Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u [[Washington, DC|Washingtonu]] 1877. godine. Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji. Kako o ovoj knjizi piše [[Mijo Kišpatić|Kišpatić]], Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama. Počinje s atrakcijom, govori o [[plin]]ovitom stanju [[nebesko tijelo|nebeskih tjelesa]] i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, [[satelit]]) te razmatra razvoj [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]] i same Zemlje.
 
Pilar je iz Bruxellesa otišao u [[Pariz]], u kojem je boravio devet mjeseci školske godine 1869/70. i stekao znanja iz [[mineralogija|mineralogije]], radio u kemijskom laboratoriju i pohađao paleontološka i geološka predavanja. O Uskrsu godine 1870. otišao je s članovima pariškoga geološkog društva u sjevernu [[Francuska|Francusku]] i sudjelovao pri geološkom istraživanju sjeveroistočnog dijela Francuske do [[Namur]]a u [[Belgija|Belgiji]].
 
Za vrijeme njegova školovanja, u Zagrebu se dosta radilo na razvijanju [[prirodne znanosti|prirodnih znanosti]]. Tako godine 1866. Narodni muzej postaje Zemaljskim zavodom. Godine 1867. [[Spiridon Brusina]] preuzima kao [[pristav]] upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu. Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije. On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju. Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja [[1870]]. imenovan je upraviteljem [[Mineral]]oško - geološkog odjela '''Narodnog muzeja u Zagrebu''', a [[1875]]. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.
 
Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je [[ekscentričnost]] [[Ekscentricitet Zemljine osi|zemaljske osi]]. Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg [[led]]a oko jednog pola nego oko drugoga. Napisao je više radova o uzrocima [[oledba|oleđivanja]].
 
Ženio se dva puta. Prva žena, Klementina Crnadak, rodila mu je sina Ivu, koji je radio kao odvjetnik u [[Tuzla|Tuzli]]; druga žena, Filipina Reiss, rodila mu je tri kćeri. Pilar je u Brodu 1881. i 1884. biran za narodnog zastupnika.
 
== Astronomska predavanja na zagrebačkom sveučilištu ==
Godina 1874. značajna je za razvoj znanosti u Hrvatskoj. Kako je govorio [[Franjo Rački]], nauk je rezultat narodne individualnosti, a ta se ostvaruje preko visokih škola, koje daju pravi smjer narodnoj individualnosti. Nijedno se znanstveno područje ne može izostaviti, jer bi se u tom području naši ljudi odgajali u stranim zemljama, u tuđem duhu, stranom narodnoj ideji i narodnoj znanosti. A u svojoj zemlji valja imati sve profile stručnjaka koji odgovaraju narodnim ciljevima. Rezultat ovakvih razmišljanja i borbe bilo je otvaranje Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. Ovo proširenje postojeće visokoškolske ustanove odnosilo se u prvom redu na matematičke i prirodne znanosti.
-->
Vrlo brzo nakon svečanoga otvaranja sveučilišta, godine 1875., otvara se Matematičko-prirodoslovni odjel Mudroslovnog fakulteta i Pilar preuzima katedru za minerologiju i geologiju. Prema čl. 50 zakonskoga članka od 5. siječnja 1874. godine, po kojem se imala odvijati nastava na Kraljevskom sveučilištu, bilo je na Matematičko-prirodoslovnom odjelu predviđeno i predavanje iz astronomije. Pritom je astronomija spadala u neobavezne predmete za koje slušatelji mogu birati žele li ih slušati, a predavanja bi se trebala održavati svake ili barem svake druge ili treće godine. Čini se, međutim, da je astronomija imala tu nesreću da na zagrebačkom sveučilištu tada nije bilo stručnjaka koji bi je htio ili mogao predavati, a poticaj za predavanja iz astronomije potekao je tek nakon osnutka katedre za geografiju, godine 1883. Tih je godina Đuro Pilar upisivao svoje ime u povijest geoloških znanosti, a godine 1879., sa svoga geološkog putovanja po [[zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]] daje i doprinos književnosti, [[putopis]]om: Putopisne crtice iz Bosne, Zagreb, 1879. Sljedeće godine bolestan je, vjerojatno od posljedica napornog putovanja, da bi potom u Zagrebu doživio [[Potres u Zagrebu 1880.| Veliki potres]] [[9. studenog]]a [[1880.]] godine i svim se žarom posvetio proučavanju [[seizmologija|seismijskih]] odnošaja zemlje. Temeljem tih proučavanja piše djelo o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i dosta tankoj čvrstoj kori. Godine 1884. izabran je za rektora u školskoj godini 1884/85., a u inauguracijskom predavanju zalaže se za što skorije otvaranje medicinskoga fakulteta u Zagrebu.
 
Tih godina Pilar svim snagama radi sa Spiridonom Brusinom na oživotvorenju ideje o osnutku [[Hrvatsko prirodoslovno društvo|Hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva]], što je okrunjeno osnutkom društva krajem 1885. godine, u godini sjećanja na pola stoljeća proteklih od početka [[ilirski preporod|ilirskog preporoda]].
 
==Šahovska karijera==
Prvi šahovski turnir u Hrvatskoj odigran je u siječnju 1886. u Zagrebu; pobjednik je bio Đuro Pilar.<ref>[http://www.marginalac.org/index.php?option=com_content&task=view&id=157&Itemid=82 Šah pri www.marginalac.org]</ref> Prema sačuvanoj dokumentaciji prvi šahovski klub osnovan Hrvatskoj je ''Zagrebački šahovski klub'' osnovan u Zagrebu [[11. ožujka]] [[1886.]] godine. Utemeljio ga je Đuro Pilar sa svojim suradnicima. To su bili Dragutin pl. Šram i dr. [[Slavko Wolf]]. Klub je bio registriran prema tadašnjim zakonskim propisima te je imao svoja „Pravila“ službeno potvrđena [[22. ožujka]] [[1886.]] godine. U siječnju iste godine odigran je prvi šahovski turnir u Zagrebu pod nazivom „Pokusni turnir“. Organizirao ga je [[Đuro Pilar]] prema iskustvu stečenom za vrijeme studija u Bruxellesu, gdje se družio s nekima od najpoznatijih onodobnih šahista. Turnir je imao 9 natjecatelja, a pobijedio je Dragutin pl. Šram.
 
== Izvori ==
 
{{GLAVNIRASPORED:Pilar, Đuro}}
[[Kategorija: Hrvatski astronomi]]
[[Kategorija: Hrvatski geolozi]]
[[Kategorija: Paleontolozi]]
[[Kategorija: Hrvatski putopisci]]
[[Kategorija: Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
19.624

uređivanja