Ekdicije: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
|||
Redak 1:
'''Ekdicije''' (latinski ''Ecdicius Avitus '') (r. oko [[420.]]) je bio glavni zapovjednik vojske, ''[[magister militum]] praesentalis'' [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]] tijekom [[474.]] i [[475.]] godine. Bio je [[rimski senat|rimskim senatorom]].
Rodio se u [[Arverno|Arvernu]].
Ekdicije je bio sin cara [[Avit]]a i jedan od najbogatijih ljudi umirućeg Carstva. Zbog svog podrijetla koje je bilo [[romanizirani Gali|romanizirano galsko]], uživao je posebnu potporu na području Galije. Nakon katastrofe u [[bitka kod Carthage|bitci kod Carthage]]{{nedostaje izvor}} [[468.]] godine [[Vizigoti]] su objavili rat Rimu u pokušaju da osvoje današnje južne dijelove Francuske. Tijekom tih bitaka Ekdicije se proslavio s vojskom koju je financirao iz vlastitog džepa. [[471.]] je s nekoliko ljudi zauzeo [[Clermont-Ferrand]] koji su opsjedali Vizigoti. Na svoj je trošak organizirao otpor. Zbog toga mu je rimski car [[Antemije]] dodijelio naslov [[patricij|patricius]]a.
Dolaskom na vlast [[Julije Nepot|Julija Nepota]] čija porodica je bila dva desetljeća ranije povezana s carem Avitom, ovaj heroj bitaka s Vizigotima je uzdignut na položaj glavnog zapovjednika vojske. Ekdicije je imao za vazala burgundskog vladara [[Kilperik II. Burgundski|Kilperika II.]]. To je bilo kad je Kilperik tek došao na vlast 473. godine. Nakon godine dana, Kilperik se je osamostalio.
Nakon samo godinu dana na tom visokom položaju dolazi do razlaza između zapovjednika vojske i cara. Razlozi smjene nikad nisu bili razjašnjeni nego su samo ostale pretpostavke da je to povezano s odlukom Julija Nepota da sklopi mir s Vizigotima kojima se priznaje status nezavisnog kraljevstva i vlasništvo dobrog dijela Galije, što nije moglo odgovarati Ekdiciju čija glavna politička baza i bogatstva su se nalazila u Galiji.
Konkretni tijek događaja bio je da su Vizigoti su upali u Italiju, no Julije Nepot je to uspio spriječiti. Sukob je okončan mirom u prvim mjesecima [[475.]] godine. No ovaj je mir imao tešku cijenu cijenu za Ekdicija. Da bi Nepot dobio Provansu i [[Narbonensis Secunda|Narbonensis Secundu]], zauzvrat je morao nešto ponuditi Vizigotima, a to je bila zemlja i grad Arverna, grad koji je junački podnosio zapadnogotsku opsadu. Budući da je to bio Ekdicijev rodni grad, nije bio zadovoljan takvim mirom, zbog čega ga je car Julije Nepot kao sumnjiva opozvao s tog mjesta u Italiju. Na mjesto Ekdicija Julije Nepot je postavio [[Flavije Orest|Flavija Oresta]] kojeg je imenovao [[patricius|patricijem]].
== Literatura ==
* Martin Heinzelmann: ''Gallische Prosopographie 260–527.'' U: ''[[Francia (Zeitschrift)|Francia]].'' sv. 10, 1982., str. 594.
*John Robert Martindale, John Morris: Ecdicius. U: [[The Prosopography of the Later Roman Empire]] (PLRE). sv 2, Cambridge University Press, Cambridge 1980., {{ISBN
{{izvori}}
Redak 17:
|prethodnik = [[Gundobad]] ([[472]]. - [[473]].)
|gl_članak_funkcija=Glavni zapovjednik vojske [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]
|nasljednik= [[
}}
| |||