Eridu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 16:
}}<small>Lokacija Eridua u Iraku</small></center>
}}
'''Eridu''' ([[klinopis]]: NUN.KI; [[sumerski]]: ''eridu(ki)''; [[akadski]]: ''iritu''; [[arapski]]: العربية) je drevni [[Sumerani|sumerski]] grad, današnji '''Tel Abu Šahrain''', 11 &nbsp;km jugozapadno od [[Ur]]a, ([[Di-Kar (pokrajina)]], južni [[Irak]]). Eridu se dugo smatrao najstarijim gradom u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], te se čak i danas pokušava dokazati da je riječ o najstarijem gradu na svijetu.
 
Smješten 12 &nbsp;km jugo-zapadno od [[Ur|Ura]]a, Eridu je bio najjužniji od konglomerata sumerskih gradova koji su se organizirali oko hramova, gotovo na doseg oka jedan od drugoga. U sumerskoj mitologiji, Eridu je ispočetka bio dom [[Enki|Enkija]]ja, za koga se držalo da je osnovao grad, kasnije na akadskom znanom kao Ea. Njegov hram zvao se E-Abzu, obzirom da se vjerovalo kako je Enki živio u [[Abzu]] ("Dubokom oceanu"), jednom vodonosniku iz kojeg se razvio sav život prema sumerskoj mitologiji.
[[Datoteka:%D0%A0%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D1%8F_%D0%BB%D0%BE%D0%B4%D0%BA%D0%B8_%D1%83_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B0%D0%BB%D0%B0_%D0%B2_%D0%AD%D1%80%D0%B8%D0%B4%D1%83_%D0%BD%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%8B%D1%85_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D0%BB%D0%B8_%D0%B2_%D0%A3%D1%80%D1%83%D0%BA.jpg|mini|lijevo|<center>Umjetnička rekonstrukcija luke Eridua.]]
Eridu je 2016. godine, zajedno s još šest lokaliteta pod nazivom „[[Ahvar u južnom Iraku]]”, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] kao „jedan od tri [[arheologija|arheološka]] lokaliteta [[Mezopotamija|mezopotamijskih]] gradova iz vremena vladavine [[Sumer]]ana, između 4. i 3. tisućljećja prije Krista u jednom od najvećih kopnenih sustava ušća u krajnje vrućem i suhom okolišu”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1481 The Ahwar of Southern Iraq: Refuge of Biodiversity and the Relict Landscape of the Mesopotamian Cities] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 24. srpnja 2016.</ref>.
Redak 27:
Po [[Sumerska mitologija|sumerskoj mitologiji]] Eridu je bio jedan od pet gradova koji su izgrađeni prije potopa<ref>[http://www.znanje.org/i/i19/99iv03/99iv0329/smrt.htm Mit o Adapi] na znanje.org, Pristupljeno 22. srpnja 2016.</ref>. Izgleda da je bio najranije sumersko naselje i da je najverojatnije osnovan oko 5400. pr. Kr. na samom ušću rijeke Eufrat u [[Perzijski zaljev]]. Akumulacijom mulja obala se pomakla tijekom sljedećih tisućljeća, tako da je grad danas podosta udaljen od mora.
 
Prema Gwendolynu Leicku Eridu je osnovan na spoju tri različita ekosustava i tri različita životna stila<ref>Gwendolyn Leick, ''Mesopotamia: The Invention of the City'', London: Allen Lane, 2001., {{ISBN |0-7139-9198-4}}</ref>. Najstarije poljoprivredno naselje temeljilo se na intenzivnoj poljoprivredi s navodnjavanjem. Karakteristična je bila gradnja kanala i kuća od blatnih cigli. Druga kultura su bili ribari koji su obitavali u nastambama od trske. Trećoj kulturi pripadalo je nomadsko stanovništvo s ovcama i kozama, a obitavali su u šatorima. Kate Fielden kaže da je najranije naselje iz 5000. pr. Kr. i da je izraslo u značajan grad do 2900. pr. Kr., te da je pokrivao oko 8 do 10 hektara. Fielden dalje navodi da je grad do 2050. pr. Kr. izgubio svoj značaj. Ima veoma malo dokaza da je grad bio nastanjen poslije toga. Osamnaest hramova od blatnih cigli, jedan na drugom, nalazi se na mjestu nezavršenog [[zigurat]]a vladara Amar-Sina (vladao od oko 2047. pr. Kr. - 2039. pr. Kr.).
 
Arheološka iskapanja Eridua su izveli [[Iračani]] iz iračkog antičkog departmana između 1946. i 1949. god. Ispod terase sa sumerskim hramovima ustanovljeno je 19 kulturnih slojeva. Najstariji slojevi pripadaju tzv. Eridu-kulturi (druga polovica VI. tisućljeća pr. Kr.) koju obilježava keramika fine obradbe, ukrašena crveno ili tamnosmeđe slikanim geometrijskim uzorcima: kasniji slojevi pripadaju kulturama Hadži Mohamed i Obeid (prethodila sumerskoj kulturi), a otkriveni su ostatci hramova na platformi s prilaznom rampom. To su građevine od opeke s velikom dvoranom okruženom manjim prostorijama i oltarima; grobovi su također zidani opekom<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18259 Eridu] na enciklopedija.hr, Pristupljeno 24. srpnja 2016.</ref> . Jedan od njih je i [[Enki]]jev hram, poznat kao E2-abzu („kuća kozmičkih voda”) i bio je smješten na rubu močvare, tj. jednog [[abzu]]a. Neki spremnici svete vode u [[babilon]]skim i [[Asirija|asirskim]] hramovima također su nazivani abzu („apsu“).