Etin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 109.245.175.105 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 17:
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid]]i. Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid):
:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \ + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math>
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi.
Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100 °C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.▼
▲Zapaljen na zraku, gori lijepim, svijetlim (rijetko kad čađavim) plamenom. Goreći u atmosferi kisika (općenito pri izgaranju s kisikom) daje vruć plamen (do 3100°C). Zbog tog svojstva se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje kovina.
Etin može ragirati s jakim bazama kao kiseline, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju acetilidi.
Primjer je reakcija između etina i Tollensova reagensa, čime nastaje srebrov acetilid. U slučaju da su u pitanju soli "teških" metala (Cu, Ag) spojevi su neobično eksplozivni i osjetljivi. Prilikom eksplozije tlak stvaraju čestice ugljika koji pri tom nastaje.
Dolazi u trgovinu otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous'': otopljeni acetilen).
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[acetaldehid]] (etanal) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] (etanoatnu kiselinu) ili reducirati u [[etanol]].<br />
Line 50 ⟶ 49:
Nekada se ovaj plin u smjesi s kisikom koristio u medicini za narkozu, no napušten je jer nakon buđenja ostavlja mučninu i glavobolju.
* [[Vrelište]]: -83.6 °C (189.6 K), ▼
▲* [[Vrelište]]: -83.6°C (189.6 K),
▲* [[gustoća]]: 1.171 kg/m<sup>3</sup> pri 0 °C i 101,325 Pa.
==Izvori==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. {{ISBN
[[Kategorija:Ugljikovodici]]
| |||