Razlika između inačica stranice »Marsilio Ficino«

Dodano 13 bajtova ,  prije 1 godinu
m
zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
(→‎Djela: +img)
m (zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci)
| opis_slike = '''Marsilio Ficino (1433.-1499.)'''
| ime = Marsilio Ficino
| rođenje = [[19. listopada]] [[1433]].</br />([[Figline Valdarno]], [[Italija]])
| smrt = [[1. listopada]] [[1499]].</br />(Careggi, kraj [[Firenca|Firence]], [[Italija]])
| škola_tradicija = [[platonizam]], [[novoplatonizam]], [[hermetizam]]
| glavni_interesi = [[filozofija]], [[teologija]]
'''Marcilio Ficino''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Marsilius Ficinus'') ([[Figline Valdarno]], [[19. listopada]] [[1433]]. - Careggi, kraj [[Firenca|Firence]], [[1. listopada]] [[1499]].), [[Talijani|talijanski]] svećenik, [[medicina|liječnik]], [[filozof]], [[astrolog]] i [[humanizam|humanist]].
 
Prijevodima [[Platon]]a i drugih klasičnih [[Grci|grčkih autora]] pridonio je poznavanju grčke filozofije u [[renesansa|renesansnoj]] [[Italija|Italiji]] i ostatku [[Europa|Europe]].<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 217.</ref> <ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/206014/Marsilio-Ficino Britannica Online]</ref>
 
== Životopis ==
 
Prvo [[obrazovanje]] stekao je u rodnom mjestu, a potom je nastavio školovanje u Firenci, gdje je stekao široku književnu naobrazbu. Poslije kraćeg boravka u [[Pisa|Pisi]], vratio se u Firencu i nakon završenog [[gramatika|gramatičkog naukovanja]], započeo je studij filozofije na kojem je razvio interes za platonsku filozofiju.<ref name="Povijest, sv. VIII, str. 30">Povijest, sv. VIII, str. 30.</ref>
 
Otac ga je poslao u [[Bologna|Bolognu]] na studij medicine. Godine [[1459]]., po povratku u Firencu stekao je nakolonost obitelji [[Medici]]. Predavao je na akademiji u Firenci koja je osnovana zalaganjem kneza [[Cosimo de' Medici|Cosima de Medicija]] i koja je postala okupljalište humanista i filozofa.<ref> name="Povijest, sv. VIII, str. 30.<"/ref> Bio je glavni predstavnik [[novoplatonizam|novoplatonizma]] i prvi prevoditelj cjelokupnog Platonovog opusa na latinski, čime je pridonio poznavanju [[grčka filozofija|grčke filozofije]] u Italiji i razvoju nove filozofije. Preveo je i djela [[Plotin]]a i [[Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]], ali i najznačajniji hermetički tekst "[[Corpus Hermeticum]]" koji je tradicija pripisivala mitskom [[Hermes Trismegistos|Hermesu Trismegistosu]].
 
Između [[1467]]. i [[1469]]. godine napisao je komentar Platonu, naslovljen ''Platonička teologija'', kao rezultat nastojanja oživljavanja platonove i [[hermetizam|hermetičke filozofije]], koju je vidio kao alternativu [[judaizam|judeo]]-[[kršćanstvo|kršćanskoj tradiciji]].<ref>Eliksir i kamen, str. 116.</ref>
 
Poslije Cosimove smrti [[1464]]. godine, Ficino je nastavio uživati potporu njegova nasljednika, Piera de Medicija. Godine [[1473]]. zaredio se za svećenika, ali njegovo djelovanje je i dalje bilo usmjereno na pomirenje [[antika|antičkih znanja]] i [[kršćanstvo|kršćanske objave]].<ref>Povijest, sv. VIII, str. 31.</ref> Zbog intenzivnog zanimanja za [[astrologija|astrologiju]] i [[hermetizam]], bio je optužen [[1489]]. godine za bavljenje [[magija|magijom]], ali je naposljetku oslobođen krivnje za [[hereza|herezu]].
Utjecao na pojavu humanizma u podunavskim i [[Hrvatska|hrvatskim zemljama]] (učitelj [[Ivan Česmički|Ivana Česmičkog]]).<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 217.<name="ReferenceA"/ref>
 
== Ficinova hermetička misao ==
[[File:Ficino - De triplici vita, 1560 - 3042759 V00227 00000002.tif|thumb|''De triplici vita'', 1560]]
 
Svoja promišljanja Ficino je temeljio na učenju Hermesa Trismegistosa, navodnoga autora hermetičkih tekstova. Pozivajući se na hermetičke tekstove, obrazlagao je principe magije prema kojoj je, kako je vjerovao, čovjek mogao iskoristiti odnos između [[makrokozmos|makro]] i [[mikrokozmos|mikrokozmosa]]a te vršiti utjecaj na aspekte oba svijeta.<ref>Eliksir i kamen, str. 117.</ref>
 
Premda je bio zaređeni [[svećenik]] i kanonik firentinske katedrale, vjerovao je da ne postoji nesklad između klasičnog učenja i [[evanđelje|kršćanske objave]], te je u vlastitim spisima spajao svoja vjerska uvjerenja s astrologijom, [[alkemija|alkemijom]] i magijom.<ref>Bobrick, Benson, str. 121.</ref>
== Firentinska Akademija ==
 
Gospodar grada Firence Cosimo de Medici želio je osnovati Akademiju, po uzoru na Platonovu, koja bi oživotvorila [[antika|antičku tradiciju]]. Nadahnut predavanjima [[Bizant|bizantinskogbizant]]inskog filozofa Pletona, odlučio je pribaviti čitavu zbirku Platonovih djela i učiniti Firencu središtem platoničkih studija.<ref>Eliksir i kamen, str. 114.-115.</ref>
 
Godine [[1453]]. [[Istanbul|Carigrad]] je pao pod [[Osmanlije|tursku vlast]], a kao posljedica toga dogodio se masovni [[egzodus]] učenjaka i klerika, koji su donijeli sa sobom u Italiju vrijedne knjige i rukopise. To je ubrzalo Cosimovu ideju o osnivanju Akademije, koja je započela s radom [[1459]]. godine kada je Cosimo pozvao Ficina sa studija u Bologni i postavio ga predsjedateljem Akademije.<ref>Eliksir i kamen, str. 115.</ref>
== Literatura ==
 
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN |953-6716-11-9}}
* ''Bobrick, Benson, Sudbonosno nebo, Povijest astrologije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.'' {{ISBN |978-953-178-819-7}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. VI, Zagreb, 2005.'' {{ISBN |953-7224-06-6}}
* ''Povijest, sv. VIII, Zagreb, 2008.'' {{ISBN |978-953-300-042-8}}
* ''[[Daniel P. Walker|Walker, Daniel P.]], Spiritualna i demonska magija od Ficina do Campanelle, Zadruga Eneagram, Zagreb, 2009.'' {{ISBN |978-953-99715-4-8}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.newadvent.org/cathen/06067b.htm/ Catholic Encyclopedia] {{eng oznaka}}
*[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/206014/Marsilio-Ficino Britannica Online] {{eng oznaka}}
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Ficino, Marsilio}}
19.624

uređivanja